Izvoz zlata iz BiH čak 50 puta veći od uvoza

Zlata u našu zemlju sve više pristiže. Tako pokazuju i statistički podaci. Od siječnja do listopada ove godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je 88 tisuća milijuna maraka vrijednosti. U prošloj godini, u istom razdoblju ukupno je zlata (nemonetarnog) uvezeno 46 tisuća maraka.
U deset mjeseci ove godine, izvoz tog plemenitog metala je za više od pedeset puta bio veći od uvoza – u razdoblju siječanj - listopad 2012. izvezeno ga je u vrijednosti od 4,5 milijuna maraka.

Uvoz/izvoz bisera, dragulja…

U vrijednosti od više od 12 milijuna maraka u ovoj godini je izvezeno bisera, dragulja i plemenitih metala te metalnog novca. Uvoz je bio manji – 1,8 milijuna za razdoblje do kraja listopada 2012. Također, ta se roba iz naše zemlje u 2011. znatno manje izvozila (u vrijednosti od 8,9 milijuna maraka), a u razdoblju siječanj-listopad 2011. uvezeno je takvih predmeta u iznosu od 11,2 milijuna maraka.

Prema podacima koje smo dobili iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO), u prvih deset mjeseci prošle godine zlata, draguljarskih predmeta i njihovih dijelova od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima, predmeta zlatarstva ili filigranstva i njihovih dijelova te ostalih predmeta od plemenitih metala ili metala platiranih plemenitim metalima ukupno je uvezeno u vrijednosti od pet milijuna maraka.

"Draguljarskih predmeta i predmeta zlatarstva te predmeta od plemenitih metala u deset mjeseci 2011. godine je ukupno uvezeno u vrijednosti od pet milijuna maraka. Zlato se najviše uvozilo iz Turske, Slovenije i Austrije", kazao je Ratko Kovačević, načelnik Odjela za komunikacije UNO-a. S druge strane, kad je u pitanju izvoz draguljarskih predmeta i predmeta zlatarstva, te predmeta od plemenitih metala, u deset mjeseci 2011. godine je ukupno izvezeno spomenute robe u vrijednosti od 1,2 milijuna maraka. Ove se robe najviše izvozilo iz naše zemlje u Sloveniju, Tursku, Austriju i Crnu Goru.

Pada tražnja za zlatom

Svjetsko vijeće za zlato (WGC) objavilo je kako je u svijetu potražnja za ovom kovinom opala na godišnjoj razini od 11 posto. Uzrok tomu je potonuće kupnje na kineskom tržištu uslijed usporavanja ekonomskog rasta.

"Tražnja zlata u svijetu je u tromjesečju od srpnja do kraja rujna smanjena na 1.084,6 tona, u vrijednosti od procijenjenih 57,6 milijardi dolara, pri čemu su cijene tog plemenitog metala bile prosječno tri posto niže od rekordnih u trećem kvartalu lani", priopćio je WGC.

Prema riječima direktora WGC-a, Marcusa Grubba, investitori bi mogli nastaviti kupovati zlato kako bi sačuvali kapital uslijed nastavljanja svjetske ekonomske neizvjesnosti.

U Indiji, najvećem svjetskom potrošaču i uvozniku zlata, došlo je do blagog povećanja tražnje u trećem kvartalu. U toj je zemlji za devet posto porasla potražnja na godišnjoj razini, na 223,1 tonu. Indija i Kina zajednički sudjeluju s približno polovicom u ukupnoj svjetskoj tražnji zlata, pri čemu se očekuje kako bi Kina do kraja ove godine mogla preteći Indiju i postati svjetski lider na tržištu tog plemenitog metala.