Za politike zelene ekonomije potrebna značajnija podrška među bh. stanovništvom

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) predstavila je u Sarajevu "Izvještaj o tranziciji 2023-2024." pod nazivom "Tranzicije velike i male".

"Jedan od glavnih nalaza tog izvještaja jeste da je potrebno vrijeme, odnosno morat će proteći vrijeme da bi BiH prošla kroz tu tranziciju, a mnogo toga je vezano za produktivnost. Mi smatramo da će nam biti potreban napor u ovoj državi da bi se privuklo više stranih ulaganja, kako bi se unaprijedila efikasnost javnog sektora, posebno preduzeća u državnom vlasništvu. Također, kako bi se uložilo u digitalizaciju i automatizaciju privrede, kako bismo podržali mala i srednja preduzeća da bi mogla bolje poslovati, te kako bi BiH trgovala sa svojim partnerima u regionu, ali i zapadnoj Evropi", izjavila je direktorica Ureda Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Bosni i Hercegovini Manula Naessl novinarima nakon prezentacije izvještaja.

Po njenim riječima, osim prezentacije godišnjeg izvještaja, bilo je govora i o radnom dokumentu o konvergenciji država zapadnog Balkana prema standardima zapadne Evrope i EU.

Direktor EBRD Odjela za tranzicijski učinak i globalnu ekonomiju Aleksandar Plekhanov je naveo da je ove godine bilo mnogo posla vezano za izazove zelene tranzicije.

"Mi smo naglasili dva nalaza, sa jedne strane značaj ključnih sirovina koje su neophodne za zelenu i digitalnu tranziciju i govorili smo o tome kako privrede mogu imati  korist od povećane potražnje za ovim materijalima što podrazumjeva privlačenje ulaganja i stručnosti, često stranih ulaganja i strane ekspertize", rekao je Plekhanov.

Također su, kako je dodao, govorili o značaju unapređenja zelenih vještina u skladu sa zelenom tranzicijom, što je teško uraditi, ali je od suštinskog značaja. Plekhanov je rekao da u izvještaju naglašavaju da je jako bitno imati što širu podršku među stanovništvom za politike zelene ekonomije, te da je ta podrška trenutno često nedovoljna. U suštini, naglasio je, ljudi moraju osjetiti benefite ekonomskog razvoja i zelene tranzicije u praktičnom smislu.

Pozitivna strana koju su primijetili kroz anketiranje domaćinstava, kako je rekao, jeste da su ljudi općenito u regionu, pa tako i u BiH, mnogo zadovoljniji svojim životom nego što su to bili prije petnaest ili dvadeset godina.

"Veliko poboljšanje je zabilježeno, od nekih 25 ili 30 posto ispitanika koji su rekli da su zadovoljni uslovima života do današnjih 55 do 60 posto koji su odgovorili pozitivno u poređenju s nekim drugim ekonomijama. Ljudi su ipak djelomično skeptični kada treba ulagati u zelene politike, tako da je u ovom slučaju poruka da se ljudima trebaju predstaviti poboljšanja u smislu kvalitete prirodne sredine, smanjenja zagađenja, kvalitete zraka, odmicanja od fosilnih goriva, što će u mnogome doprinijeti kako sa zelenom tranzicijom tako i sa osiguranjem finansijske podrške za tu  tranziciju. Ugljena prašina u zraku je veoma opipljiva ovdje u regionu zapadnog Balkana kada se dođe recimo iz Londona, i vi to zaista osjećate u zraku i onda shvatite da se ima mnogo toga za uraditi", rekao je Plekhanov.