Usporeni rast i viša inflacija: Posljedice poplava za ekonomiju BiH

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) procjenjuje godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u 2024. godini na 2,4%, što je niže za 0,2 procentna poena u odnosu na projekciju iz aprila, na temelju očekivanja o usporavanju ekonomske aktivnosti u posljednjem kvartalu usljed efekata poplava.

Očekuje se da će efekti poplava biti izraženi na potencijalni BDP, te da će posljedice premašiti trenutne finansijske gubitke u direktno pogođenim područjima. Projekcije će svakako biti podložne revizijama kako budu pristizali zvanični statistički podaci visokih frekvencija, koji se za oktobar očekuju tek od druge polovine decembra. U momentu izrade projekcija, na raspolaganju su bile samo procjene trenutne materijalne i finansijske štete u direktno pogođenim područjima, te dio strukturnih poslovnih statistika za 2023. godinu.

Očekuje se umjeren ekonomski rast do kraja projekcijskog horizonta. Procjena kretanja realnog BDP-a za 2025. godinu iznosi 2,6%, a za 2026. godinu 2,8%. Iako se lična potrošnja značajno usporava usljed demografskih promjena, koje smanjuju radno sposobno stanovništvo, a time i raspoloživi dohodak, i u srednjem roku lična potrošnja ostaje glavni pokretač ekonomskog rasta. Također, očekuje se da će lična potrošnja biti dodatno pod uticajem usporavanja ekonomske aktivnosti zbog poplava.

U 2024. godini projicira se inflacija od 1,8%, što je za 0,8 procentnih poena niže u odnosu na krug srednjoročnih projekcija iz aprila 2024. godine. Korekcija je napravljena dijelom zbog službeno objavljenih podataka do septembra 2024. godine, koji ukazuju na stagnaciju cijena u odjeljku režijskih troškova, uprkos povećanjima cijena električne energije, te godišnji pad cijena u odjeljku prijevoza. Zbog poplava, očekuje se rast cijena transporta, koji će se odraziti i na cijene prehrambenih proizvoda.

Najveći doprinos rastu cijena u iduće dvije godine očekuje se od administrativnih troškova, odnosno temeljne inflacije, prvenstveno cijena električne energije i prijevoza. Dalja poskupljenja električne energije i prijevoza mogu dovesti do lančanih poskupljenja usluga i roba široke potrošnje, usljed čega bi projekcije inflacije mogle biti revidirane na više.