FISKALNI PROMET

Foto: CBBiH

11.02.2025 |

Kapital / IZVJEŠTAJI

Izvor: Akta.ba

Autor: Erna Salkić

EKONOMSKI USPON

Analizirali smo zašto je skočio fiskalni promet u dva bh. grada

U januaru 2025. godine evidentiran je ukupni promet od 4.998.976.517,99 KM, što predstavlja značajan porast u odnosu na prethodnu godinu.

Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH, na dan 31. januara 2025. godine, na području Federacije BiH instalirano je ukupno 105.870 fiskalnih uređaja. U januaru 2025. godine evidentiran je ukupni promet od 4.998.976.517,99 KM, što predstavlja značajan porast u odnosu na prethodnu godinu.

U poređenju sa 31. januarom 2024. godine, broj fiskalnih uređaja porastao je za 5.386, dok je evidentirani promet u januaru 2025. godine veći za 170.577.572,12 KM. Ovi podaci ukazuju na stabilan rast u sektoru, ali i na potrebu za daljnjom analizom.

Općina Centar Sarajevo prednjači s 6.977 instaliranih fiskalnih uređaja, dok je općina Dobretići na suprotnom kraju spektra, s svega 6 fiskalnih uređaja.

Ilidža se ističe kao općina s najvećim prometom, koji iznosi 411.012.685,76 KM, dok Dobretići bilježe najmanji promet s iznosom od 85.717,27 KM.

FISKALNI PROMET

Jedan od najzanimljivijih trendova zabilježen je u Varešu, gdje je fiskalni promet u januaru 2025. godine skočio sa 7,2 miliona KM na 26,5 miliona KM, što predstavlja porast od 266 posto ili 19,3 miliona KM.

Orašje također bilježi značajan rast prometa, koji je u januaru 2025. godine iznosio 69,3 miliona KM, u poređenju s 29,6 miliona KM u istom mjesecu prethodne godine.

FISKALNI PROMET

Pitali smo ekonomistu Admira Čavalića da prokomentariše ove trendove, posebno povećanje u Varešu i Orašju, te da li je jedan od faktora povećanja fiskalnog prometa u Orašju to što trgovine mogu raditi nedjeljom.

Čavalić ističe da je važno navesti da je riječ o nominalnim iznosima, te da je potrebno uzeti u obzir inflatorne efekte.

"Ovi podaci nisu samo fokusirani na trgovinu, niti na one oblasti trgovine koje nisu predmetom izuzeća tako da je teško donijeti neke zaključke u vezi efekata zabrane rada nedjeljom. Istina je da je Orašje dobilo izuzeće i vjerovatno da nema pada prometa i zaposlenosti, ali još uvijek moramo čekati zvanične podatke u narednim mjesecima", pojasnio je.

Dodao je da podaci sa kojima raspolaže vezano za oblast trgovine minus izuzeća, pokazuju da su brojne opštine i gradovi imali pad prometa u novembru i decembru, ali naglašava da je bitno čekati još par mjeseci.

"Moguće da zbog toga nadležno ministarstvo ide u "izlazne strategije" ukidanja koncepta "neradne nedjelje" (16 radnih i slično)", rekao je.

Analizirajući situaciju u Varešu, Čavalić smatra da je rast fiskalnog prometa rezultat pozitivnog uticaja kompanije Adriatic Metals BH d.o.o.

"Rast je izuzetan i nemoguće ga je porediti sa nekom drugom jedinicom lokalne samouprave u FBiH. Vjerovatno da je ovaj rast ograničen za prošlu godinu i da će u narednim godinama trendovi stabilizirati. Primjer Vareša pokazuje šta jedna investicija može da znači. Zamislimo tek šta bi par investicija ove veličine značilo za lokalne nivoe, naročito one koji tradicionalno imaju negativne trendove (odlazak stanovništva i slično)", zaključio je Čavalić.

E.K.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI