Vrijednost zlata na historijskom maksimumu: Rast od 38 posto u godinu dana

Vrijednost jednog grama zlata nedavno je probila granicu od 100 dolara, nakon što je cijena jedne unce (31,1 gram) na svjetskim berzama u utorak dostigla istorijski maksimum od 3.120 dolara, piše Glas Srpske.

Prema toj cijeni, standardna zlatna poluga težine oko 400 unci, odnosno približno 12,4 kilograma, sada vrijedi više od 1,2 miliona dolara. To je gotovo dvostruko više u odnosu na prije pet godina, kada se unca trgovala po cijeni od 1.517 dolara. Investitori koji su tada kupili jednu takvu polugu ostvarili su zaradu od oko 600.000 dolara – iznos koji odgovara vrijednosti luksuzne nekretnine u ekskluzivnim ljetovalištima.

Rast cijene zlata bilježi se od sredine 2022. godine, s tim da je najizraženiji bio u posljednjih godinu dana. U tom periodu cijena je porasla za 852 dolara, što predstavlja skok od 38 odsto. Velika potražnja za ovim plemenitim metalom dodatno je podstakla taj trend.

U poređenju s inflacijom i padom vrijednosti dolara, jasno se vidi da je zlato zadržalo status stabilne investicione imovine. Naime, prema kalkulacijama inflacije, ukupna stopa od 2020. do 2025. iznosila je oko 23 odsto, dok je zlato u istom razdoblju zabilježilo daleko veći rast.

Ekonomski analitičari procjenjuju da bi pozitivni trend mogao potrajati tokom cijele ove, a vjerovatno i naredne godine. Od početka 2025. cijena zlata već je porasla za 17 odsto, a projekcije govore da bi u toku godine mogla dostići vrijednost od 3.200, pa čak i 3.500 dolara po unci. Kada je riječ o dugoročnim prognozama, neke analize predviđaju da bi u narednih pet do deset godina unca mogla vrijediti između 5.000 i 10.000 dolara.

Stručnjaci rast cijene zlata povezuju s rastućim nesigurnostima na tržištima, koje su pojačane novim ekonomskim i trgovinskim politikama SAD-a. Odluke bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa da uvede carinske mjere s ciljem ograničavanja uvoza i jačanja domaće proizvodnje, imale su za cilj smanjenje trgovinskog deficita, ali su istovremeno izazvale dodatne poremećaje koji su unijeli nesigurnost među investitore.

U tom kontekstu, mnogi veliki ulagači i centralne banke okrenuli su se zlatu kao sigurnoj luci za kapital. Za razliku od ranijih godina kada je prodavala zlato, Centralna banka Bosne i Hercegovine promijenila je strategiju i odlučila povećati sigurnost deviznih rezervi. Tokom protekle godine, udio monetarnog zlata u ukupnim rezervama povećan je na nešto više od tri odsto. Banka je kupila dodatne dvije tone ovog metala, koje sada vrijede 21,4 miliona konvertibilnih maraka više nego u trenutku kupovine. Iz ove institucije navode da je cilj te strategije zaštita od mogućih geopolitičkih, finansijskih i kreditnih rizika. Međutim, da nije bilo ranijih odluka o prodaji zlata i ulaganju u obveznice, finansijski rezultati Centralne banke danas bi mogli biti znatno povoljniji.

Globalna potražnja predvode centralne banke

Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, centralne banke su tokom 2024. godine kupile više od 1.000 metričkih tona zlata – što je treća godina zaredom s izuzetno visokim nivoom kupovine, gotovo duplo većim od prosjeka prethodne decenije. Taj trend nastavljen je i u 2025. godini.

Najveći kupac u januaru bio je Uzbekistan, koji je svoje rezerve uvećao za 8,1 tonu. Slijede Kina sa dodatnih pet tona i Kazahstan s 3,8 tona. Poljska je obogatila svoje rezerve za 3,1 tonu, Indija za 2,8, dok su Češka i Katar kupile 1,7, odnosno 1,3 tone zlata.