Kamatne stope u padu širom EU, u BiH i dalje rastu

Dok je Evropska centralna banka (ECB) osam puta zaredom smanjivala kamatne stope u jednoj godini, one u Bosni i Hercegovini imaju rastući trend iz mjeseca u mjesec, pišu ˝Nezavisne novine˝.

Naime, ECB je početkom juna odlučila da osmi put zaredom smanji referentnu kamatnu stopu kako bi podržala kompanije i potrošače kroz pristupačnije zaduživanje.

Kako je ECB tada izjavila, trgovinski rat američkog predsjednika Donalda Trumpa prijeti usporavanjem rasta.

"Od 11. juna ključne kamatne stope Evropske centralne banke bit će niže za 0,25 procentnih poena. Tako će kamatna stopa na depozitne olakšice biti smanjena na dva posto, stopa na glavne operacije refinansiranja iznosit će 2,15 posto, dok će kamatna stopa na marginalne kreditne olakšice iznositi 2,40 posto", navodi se u saopštenju Evropske centralne banke.

Podsjećamo da je ECB u junu 2024. godine prvi put u pet godina smanjila kamatne stope, a do juna ove godine, uključujući i ovaj, smanjivala je kamatne stope još sedam puta.

S druge strane, nije da kamatne stope nisu smanjene u BIH, već, prema posljednjim podacima, imaju rastući trend.

Prema posljednjim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, u odnosu na mart 2025. godine, kamatne stope na kredite su neznatno porasle.

"Prosječna ponderisana kamatna stopa iznosila je 5,4% za kredite domaćinstvima i 4,6% za kredite nefinansijskim preduzećima. Mjesečni rast ukupnih kredita od 1,1% uglavnom je generiran kreditima domaćinstvima (doprinos od 0,6 pp) i kreditima nefinansijskim privatnim preduzećima (0,3 pp). Kreditna aktivnost u Bosni i Hercegovini zadržala je stabilan rast tokom aprila 2025. godine. Ukupno stanje kredita bilo je na približno istom nivou kao i u prethodnim mjesecima, dok je u odnosu na april prošle godine zabilježen rast od 10,2%. Prema rezultatima anketa o kreditnoj aktivnosti banaka provedenih u 2025. godini, glavni pokretač rasta kredita ostaje snažna potražnja za kreditima, kako među stanovništvom, tako i među sektorom nefinansijskih preduzeća", navodi se u saopštenju Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za "Nezavisne novine" da, iako je istina da je ECB u protekloj godini osam puta zaredom smanjivala referentne kamatne stope kako bi podstakla ekonomsku aktivnost i izašla iz faze restriktivne monetarne politike, takav transmisijski mehanizam monetarne politike ne funkcioniše na isti način u Bosni i Hercegovini.

"Ključni razlog za to leži u činjenici da BiH nema suverenu monetarnu politiku, već djeluje u aranžmanu valutnog odbora. U tom okviru, Centralna banka BiH nema mogućnost samostalnog određivanja kamatnih stopa, niti korištenja klasičnih instrumenata monetarne politike poput operacija na otvorenom tržištu ili određivanja referentne stope. S druge strane, kamatne stope u BiH nisu rasle istim intenzitetom kao u EU u prethodnom periodu, upravo zbog sporijeg i slabijeg mehanizma prenošenja evropskih šokova kamatnih stopa na domaći finansijski sektor. Banke u BiH se uveliko finansiraju iz domaćih depozita, a ne sa međunarodnih tržišta kapitala, pa su mogle održavati stabilnije kamatne stope u uslovima globalnog zaoštravanja monetarne politike", naveo je Mlinarević za "Nezavisne novine".

Prema njegovim riječima, trenutni blagi porast kamatnih stopa u BiH više je rezultat unutrašnjih faktora, poput povećane potražnje za kreditima, inflacijskih očekivanja i određene percepcije rizika, nego što je rezultat vanjskih utjecaja iz EU.

˝Štaviše, banke su održale dobar nivo likvidnosti, ali se i dalje ponašaju oprezno s obzirom na političku i fiskalnu neizvjesnost u zemlji. Smanjenje kamatnih stopa pogodovalo bi i dinamici potrošnje i rastu investicija. Prostor za tako nešto postoji zbog činjenice da banke precjenjuju kreditne rizike, imajući u vidu visoku naplatu kreditnih potraživanja“, zaključio je Mlinarević.