Proizvodnja lješnjaka u RS na najnižem nivou posljednjih godina, cijene skaču

Nepovoljni vremenski uslovi u periodu cvjetanja, uz izostanak adekvatnog oprašivanja, obilježili su ovogodišnju sezonu uzgoja lješnjaka u Republici Srpskoj, koja se prema ocjenama proizvođača ubraja među najslabije do sada.

Kao posljedica toga, prinosi su u pojedinim zasadima manji i do 60 posto u poređenju s prethodnim godinama. Slab rod već se odrazio i na tržište, pa potrošači u marketima i tržnim centrima za kilogram lješnjaka izdvajaju i do 40 KM, dok proizvođači upozoravaju da bi cijene mogle dodatno rasti.

Zoran Janjetović iz Banjaluke, čiji se proizvodi plasiraju pod brendom "Zlatni lješnjak", ističe da je godina izuzetno teška za proizvođače, ne samo lokalno već i na globalnom nivou.

"Ove godine prinosi su izuzetno loši, kako kod nas, tako i u svijetu. Procjenjujem da je roda oko 60 posto manje nego prethodnih godina. Takva situacija je prisutna globalno", kazao je Janjetović.

Dodaje da je kvalitet ubranog lješnjaka zadovoljavajući, ali da su količine veoma skromne.

"Jedni smo od rijetkih proizvođača koji su uspjeli imati barem nešto roda. Količine lješnjaka koje su bile za berbu zaista su male. Ovo je jedna od najlošijih godina u uzgoju lješnjaka, cvjetanje je podbacilo i nije došlo do oprašivanja", istakao je Janjetović.

Janjetović ima parcelu od četiri hektara, a u planu je proširenje plantaže.

"Na postojećih 6.000 sadnica planiramo dodati još 3.500, čime ćemo povećati proizvodnju. Na našoj plantaži najzastupljenija je italijanska sorta, ali uzgajamo i istarski dugi lješnjak, rimski i halski džin", rekao je on.

Slična iskustva ima i Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, koji također uzgaja lješnjak. Prema njegovim riječima, ovogodišnji prinosi su oko 60 posto niži u odnosu na prošlu godinu.

"Proljeće je bilo teško, a kasnije su nastupile izuzetno visoke temperature, što je dovelo do opadanja plodova tokom formiranja", kazao je Dojčinović.

On navodi da je i kvalitet onoga što je ubrano slabiji nego ranije, te ukazuje na veliku razliku između otkupnih i maloprodajnih cijena.

"Jedne su cijene kod proizvođača, a sasvim druge u marketima. Kilogram lješnjaka kod proizvođača košta oko 12 KM, dok u marketima dostiže i 40 KM, što je svakako previsoko za potrošače", istakao je Dojčinović.

"Cijene se mogu dizati unedogled, ali tada proizvođači ostaju bez kupaca. Lješnjak ponovo postaje luksuzna roba", zaključio je on.

Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da je za 11 mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno 187.533 kilograma lješnjaka, ukupne vrijednosti 2.996.037 KM. U istom periodu prošle godine uvoz je iznosio 255.875 kilograma, a vrijednost 3.714.193 KM.

Istovremeno, iz BiH je za 11 mjeseci ove godine izvezeno 154.235 kilograma lješnjaka, vrijednih 1.222.126 KM, dok je u istom razdoblju prethodne godine izvoz iznosio svega 20.659 kilograma, u vrijednosti od 346.869 KM.

Najviše lješnjaka ove godine uvezeno je iz Gruzije – 77.620 kilograma, u vrijednosti od 1.137.359 KM. Slijedi uvoz iz Turske u iznosu od 603.418 KM, te iz Italije u vrijednosti od 538.542 KM, navode iz UIO BiH.