Inflacija u BiH dvostruko veća nego u eurozoni: Plate niže, a život znatno skuplji

Dok je u eurozoni inflacija u trećem kvartalu 2025. godine iznosila 2,1%, u Bosni i Hercegovini dostigla je 4,4%. Prema biltenu Centralne banke BiH (CBBiH), ukupna inflacija je u prvih devet mjeseci prošle godine rasla prvenstveno zbog baznog efekta, kao i snažnog poskupljenja hrane i električne energije, te je dostigla nivo od 3,9%. Rast inflacije bio je dodatno potaknut izraženim povećanjem prosječnih realnih plata nakon rasta minimalne plate, što se prelilo na rast cijena usluga. Na kraju septembra inflacija je iznosila 4,2%, što je 3,4 procentna poena više u odnosu na isti period prethodne godine.

Najveći godišnji rast cijena u trećem kvartalu zabilježen je u kategorijama hrane i bezalkoholnih pića (9,2%), usluga restorana i hotela (7,6%), te zdravstvenih usluga (6,0%). Ipak, na kraju trećeg kvartala zabilježeno je usporavanje rasta cijena hrane i bezalkoholnih pića, čija je stopa bila niža za tri procentna poena u odnosu na kraj prethodnog kvartala.

U prvih devet mjeseci prošle godine cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su za 8,7%. Također se navodi da je u istom periodu evidentiran snažniji godišnji rast cijena režijskih troškova u odnosu na prethodna dva kvartala, na što je utjecalo poskupljenje električne energije za domaćinstva u oba entiteta. S druge strane, cijene prevoza zabilježile su godišnji pad od 2,3%, a taj trend traje već peti kvartal zaredom. Kategorija odjeće i obuće, koja kontinuirano ima deflatorni utjecaj na ukupne prosječne potrošačke cijene, također je zabilježila godišnji pad od 6,2%.

Izražen rast cijena hrane i režijskih troškova direktno utiče na povećanje troškova života, s obzirom na to da ove dvije kategorije zajedno čine više od 52% ukupne potrošnje domaćinstava. Posljedično, dolazi do smanjenja realne kupovne moći stanovništva. Ovakva kretanja ukazuju na to da su rast cijena u značajnoj mjeri uzrokovali faktori iz domaćeg okruženja.

"U narednom periodu, očekujemo da će inflacija, između ostalog, biti pod sve većim utjecajem rasta cijena električne energije, kao i rasta plata, čiji efekti se prelijevaju na cijene usluga", navodi se u biltenu CBBiH.

Na agregatnom nivou, indeks potrošačkih cijena dostigao je rekordne vrijednosti, uz prosječan rast cijena od 28,2% u odnosu na 2021. godinu, odnosno period prije snažnih inflatornih šokova. U poređenju s prosjekom iz 2015. godine, cijene usluga restorana i hotela porasle su za 45,3%, dok su usluge prevoza i lične njege zabilježile rast od 40,5%, odnosno 35,8%.

"Za razliku od inflacije 2021. do 2023. godine, koja je bila „uvezena“ (tzv.cost-push tip) i odnosila se na gotovo šokantan porast cijena ulaznih inputa u prozvodnji i trgovini na gotovo cijeloj planeti, ova inflacija (tzv. demand pull tip) je, čini se, "naša" i time je naša odgovornost za reakciju veća", pojasnio je za Forbes BiH Dino Osmanbegović, bankarski i finansijski ekspert, u svojoj analizi inflacije u BiH i njenog razlikovanja u odnosu na inflatorna kretanja iz perioda 2021-2023. godine, piše Forbes.