EU i dalje glavno tržište BiH, rast izvoza u Hrvatsku i Tursku

Prema ocjeni predsjednika Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH) Ahmeta Egrlića, prošla godina u oblasti vanjskotrgovinske razmjene okončana je uz umjeren optimizam. Evidentirano je blago povećanje pokrivenosti uvoza izvozom, a većina privrednih sektora zabilježila je povoljne trendove. Najizraženije rezultate, kako je naveo, ostvarili su namjenska industrija i drvni sektor, koji već duži niz godina prednjače u odnosu na ostale grane.

Egrlić je istakao da Europska unija i dalje ima status ključnog vanjskotrgovinskog partnera Bosne i Hercegovine, s udjelom većim od 70 posto u ukupnom izvozu. Najintenzivnija razmjena realizovana je s Republikom Hrvatskom, dok je najviši stepen pokrivenosti uvoza izvozom ostvaren u trgovini s Austrijom i Njemačkom.

"Europska unija i dalje ostaje tržište broj jedan za Bosnu i Hercegovinu", istakao je Egrlić, dodajući da je nakon EU najznačajnija regija CEFTA, gdje prednjači Srbija kao najveći partner, uz rast izvoza. Posebno je izdvojio podatak da je izvoz u Hrvatsku porastao za oko 18 posto, dok je na trećim tržištima rast izvoza zabilježen jedino prema Turskoj, a rast uvoza kad je riječ o Kini.

Govoreći o aktivnostima Komore, naglasio je da VTK BiH nastavlja pružati podršku domaćim kompanijama kroz organizaciju sajmova, poslovnih foruma, B2B susreta i edukativnih programa. Usluge Komore, uključujući i Institut za edukaciju, koristilo je više od hiljadu kompanija s ciljem jačanja konkurentnosti i prilagođavanja zahtjevima međunarodnog, posebno europskog tržišta koje podrazumijeva stroge standarde i norme.

"Naš zadatak je da pripremimo kompanije i poduzetnike da odole izazovima i da se što bolje pozicioniraju na globalnom tržištu", istakao je predsjednik VTK BiH.

Egrlić je danas, zajedno s predstavnicama Sektora za makroekonomski sistem Belmom Alihodžić i Amilom Močević, predstavio ključne pokazatelje vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom za 2025. godinu.

"U 2025. godini ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom povećan je za 2,12 milijardi KM, što potvrđuje veći intenzitet međunarodne trgovine, kao i rast ekonomskih aktivnosti i integracije s inozemnim tržištima. Vrijednost izvoza u 2025. godini iznosila je 17,42 milijarde KM, što predstavlja povećanje od 882 miliona KM u odnosu na isti period prethodne godine", navela je Alihodžić.

Kako je pojasnila, rast izvoza predstavlja ohrabrujući pokazatelj i upućuje na postepeni oporavak inostranih tržišta, prvenstveno glavnih trgovinskih partnera BiH. Istovremeno, uvoz je dostigao vrijednost od 30,43 milijarde KM, što je za 1,21 milijardu KM više nego godinu ranije. Deficit u robnoj razmjeni povećan je za 359 miliona KM i iznosio je 13 milijardi KM.

Analizirajući robnu razmjenu po sektorima, Močević je navela da je u gotovo svim granama zabilježen rast i izvoza i uvoza, što je rezultiralo povećanjem ukupnog obima razmjene. Prema strukturi izvoza, najdinamičniji napredak ostvaren je u energetici, elektroindustriji i automobilskoj industriji.

"Ukupan rast izvoza u najvećoj mjeri rezultat je snažnog povećanja izvoza električne energije, koji je porastao za 30 posto i potvrdio ključnu ulogu energetskog sektora u izvoznoj strukturi BiH. Značajan doprinos dali su i sektori s većom dodanom vrijednošću, prije svega rast izvoza dijelova za automobilsku industriju porastao za 13 posto i izolovane žice za sedam posto, što potvrđuje stabilnu integraciju domaćih kompanija u evropske lance snabdijevanja", dodala je Močević.

Umjeren rast od pet posto zabilježen je kod metalnih konstrukcija, dok je izvoz namještaja smanjen za dva posto, što ukazuje na određene tržišne izazove, ali i kontinuirano prisustvo bosanskohercegovačkih proizvođača na tržištu Europske unije.

Močević je navela i da nafta i naftna ulja ostaju najznačajnija uvozna kategorija, s ukupnom vrijednošću od 2,24 milijarde KM u 2025. godini, uprkos padu od sedam posto.

"Uvoz automobila porastao je za devet posto, a lijekova za osam posto. Posebno je izražen rast uvoza električne energije od 101 posto, na 628,96 miliona KM, što ukazuje na izražen energetski disbalans uslovljen padom domaće proizvodnje i ograničenim kapacitetima za stabilno snabdijevanje. Povećani uvoz električne energije dodatno opterećuje trgovinski bilans i ukazuje na strukturne slabosti energetskog sektora, koje zahtijevaju sistemske reformske mjere i ulaganja u modernizaciju i diverzifikaciju izvora energije", dodala je Močević.