Piletina u BiH mogla bi poskupjeti do 15 posto: Izvoz zbog zabrane pao za 5,5 miliona KM

Četveromjesečna zabrana izvoza piletine u Europsku uniju ostavila je posljedice na domaću peradarsku industriju. U prvih sedam mjeseci ove godine BiH je izvezla pileće meso vrijedno oko 16,5 miliona KM, što je za približno 5,5 miliona KM manje nego u istom periodu prošle godine. Istovremeno, vrijednost uvoza približila se iznosu od 23 miliona KM.

Izvoz na tržište Europske unije bio je obustavljen četiri mjeseca nakon što je na farmi rasplodnih jaja u Petrovu zabilježena ptičija gripa. Početkom marta na toj farmi eutanazirano je više od 60.000 koka.

Iako pojava zaraze nije značajnije poremetila proizvodnju na drugim peradarskim farmama, višemjesečna blokada izvoza stvorila je probleme klaonicama i povećala njihove troškove.

Mevludin Kahvedžić, predsjednik Udruženja peradara FBiH, navodi da su se klaonice suočile s velikim količinama mesa koje nisu mogle plasirati na planirana tržišta.

"Tri klaonice koje participiraju na ovoj teritoriji su negdje oko 5.000 tona smrznutog mesa koje je na lageru i naravno da je to uticalo da klaonice se snalaze i dobijaju dodatne troškove zamrzavanja, čuvanja i ostalo."

Nakon blokade izvoza, peradarima probleme donijela suša

Dok se klaonice suočavaju s posljedicama nagomilanih zaliha, proizvođačima na farmama trenutno veći problem predstavljaju posljedice suše i visokih temperatura. Povećano uginuće peradi donijelo je nove troškove, a proizvođači su morali dodatno prilagođavati objekte vremenskim uvjetima.

"Uticalo na povećanje uginuća na peradarskim objektima. Ljudi se snalaze kako umiju i znaju, improvizuju, ubacuju sača, dodatne, ali to su sve dodatni troškovi na peradarskim objektima."

Sa izazovima u proizvodnji suočavaju se i manji proizvođači. Osman Spahić iz Gračanice uzgojem peradi bavi se već dvije decenije, a na njegovoj farmi godišnje se proizvede približno 100 tona pilećeg mesa.

U posljednjih nekoliko mjeseci u modernizaciju proizvodnje uložio je oko 20.000 KM. Nabavkom nove opreme olakšao je svakodnevni rad, ali trenutno nema mogućnosti za proširenje kapaciteta.

"Uzeo sam opremu za hranjenje, silos, opremu automatsku. Dosad je bio onaj lanac, pa sam ručno hranio. Ovo sad samo se hrani. Olakšao sam sebi i ženi svojoj. Ne mogu sad proširiti, da imam bolju zaradu onda bih digao kredit i napravio bih još jedan objekat."

Piletina bi naredne godine mogla poskupjeti

Značajnije promjene cijena pilećeg mesa do kraja ove godine predstavnici peradara ne očekuju. Međutim, za narednu godinu procjenjuju da je poskupljenje od 10 do 15 posto gotovo izvjesno.

Glavni razlog je očekivani rast cijena stočne hrane nakon ovogodišnje suše, što bi dodatno moglo povećati troškove proizvodnje.

Uz rast troškova, neriješeno ostaje i pitanje naknade štete domaćim peradarima u slučaju pojave zaraznih bolesti. Proizvođači i nadležni organi u BiH već godinama ne uspijevaju postići dogovor o ovom pitanju.

Domaću proizvodnju dodatno opterećuje uvoz pilećeg mesa. Dok proizvođači iz BiH na strana tržišta uglavnom plasiraju kvalitetnije dijelove mesa, u zemlju se uvozi smrznuto meso namijenjeno preradi, ali i dio proizvoda koji završava na policama trgovina, prenosi BHRT.

Podaci za prvih sedam mjeseci pokazuju i trgovinski deficit u ovom segmentu - vrijednost uvoza piletine bila je za oko 6,5 miliona KM veća od izvoza.