
30.09.2013 |
Kapital / IZVJEŠTAJI
Izvor: Fena
Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Republici Srpskoj u prvom kvartalu 2013. godine na prvi pogled upućuje na novi ciklus rasta domaće ekonomije, međutim, na djelu je statistički efekt niske baze.
Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Republici Srpskoj u prvom kvartalu 2013. godine na prvi pogled upućuje na novi ciklus rasta domaće ekonomije, međutim, na djelu je statistički efekt niske baze, jer je u istom periodu prošle godine zabilježen pad BDP-a od 1,7 posto.
Prema tome, rast BDP-a u prvom kvartalu ove godine od 0,9 posto predstavlja samo anuliranje jednog dijela pada iz prošle godine.
"Najbolja ilustracija gdje se trenutno nalazimo jeste podatak da je realna vrijednost BDP-a iz prvog kvartala 2013. godine za jedan posto niža od vrijednosti BDP-a iz prvog kvartala
2008. godine", navodi se u najnovijem ekonomskom biltenu Udruženja ekonomista RS-a (Swot).
Predvođen pozitivnim pomacima prerađivačke industrije (+10,2 posto), u prvom kvartalu ove godine BDP u Republici Srpskoj je porastao za 0,9 posto, međutim, sva ostala ključna ekonomska područja i dalje se nalaze u zoni ekonomske kontrakcije.
I to poljoprivreda -2,0 posto, vađenje ruda i kamena -2,6, elektroenergetski sektor -0,3, građevinarstvo - 5,6 posto i trgovina -1,7 posto.
U prvom kvartalu 2012. godine prerađivačka industrija je ostvarila pad od visokih 9,3 posto, pa taj period predstavlja veoma nisku bazu za poređenje.
Prema tome, najveći dio rasta industrije u prvom kvartalu ove godine može se pripisati efektu niske baze, naglašavaju ekonomisti.
Bazni efekt ispoljen je i tokom prvog kvartala 2010. godine, kada je rastu prerađivačke industrije od 12,5 posto prethodio pad od 6,2 posto u istom periodu 2009.
Kriza u eurozoni, koja će, barem prema procjenama Evropske centralne banke, i 2013. godinu završiti u minusu od 0,6 posto, ali i još jedna recesijska godina koja očekuje zemlje u okruženju, s izuzetkom Srbije koja je u prvom kvartalu zabilježila rast od 2,1 posto, odnosno u drugom od 0,7 posto, čini malo vjerovatnim optimizam da će RS u narednim kvartalima ostvariti snažniji rast.
U takvim okolnostima, usljed pada izvozne potražnje za domaćim proizvodima, gotovo je izvjesno da će izostati značajniji doprinos izvoza, a posredno i izvozno orijentisanih industrijskih sektora, ukupnom ekonomskom rastu.
Iz Swota naglašavaju da već petu godinu zaredom građevinski sektor RS bilježi negativne rezultate.
U prvih šest mjeseci ove godine vrijednost izvršenih građevinskih radova smanjena je za dodatnih 3,4 posto, dok je broj angažovanih radnika bio manji za 5,7 posto.
Višegodišnja serija loših rezultata dovela je do kontinuiranog slabljenja relativnog značaja ovog ekonomskog sektora čiji se udio u BDP-u sa 6,1 posto u 2008. godini smanjio na 4,3 posto u 2012.
Nivo građevinske aktivnosti dobro oslikava kretanja investicione i lične potrošnje sektora privrede i stanovništva.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.