U BiH skroman ekonomski rast u prvom polugodištu

Kratkoročni indikatori ukazuju da je ekonomija Bosne i Hercegovine zabilježila skroman ekonomski rast u prvom polugodištu ove godine. Rast je, prije svega, bio nošen snažnim povećanjem robnog izvoza od 8,7 posto, te industrijske proizvodnje od sedam posto i to uprkos blagom smanjenju domaće tražnje, kaže se u novoj analizi Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) BiH.

Pri tome je, kako se navodi, više od polovice povećanja robnog izvoza bilo rezultat naglog povećanja proizvodnje i izvoza električne energije, a, prije svega, zahvaljujući povoljnoj hidrološkoj situaciji u hidroelektranama. S druge strane, stagnacija investicija, te smanjenje privatne i javne potrošnje ukazuju na negativan uticaj domaće tražnje na ekonomski rast.

Nažalost, prema analizi DEP-a, treći kvartal bi mogao biti obilježen postepenim slabljenjem ekonomskog rasta s obzirom na sve slabiji doprinos robnog izvoza i industrijske proizvodnje.

Stagnacija investicija u prvom polugodištu je bila rezultat povećanja javnih i pada privatnih investicija.

Naime, skokom javnih radova u domenu saobraćajne infrastrukture od 41 posto je po svemu sudeći neutralisan pad privatnih investicija na što ukazuju smanjenje uvoza kapitalnih dobara od 2,3 posto, te stambene izgradnje od 23,5 posto i izgradnje nestambenih zgrada od 6,8 posto (g/g).

S druge strane, pad raspoloživog dohodka građana i njihova slaba sklonost potrošnji su, po svemu sudeći, doveli do smanjenja privatne potrošnje.

Naime, uprkos blagom povećanju socijalnih davanja (1,5 posto), do pada dohotka građana u prvom polugodištu je, prije svega, došlo uslijed smanjenja njihovih novčanih priliva iz inostranstva (3,7 posto), te smanjenja broja zaposlenih (od 0,3 posto) i realnih plaća (od 0,7 posto na godišnjem nivou).

Ovi faktori su ujedno (kroz sve veću neizvjesnost i sve slabiju kreditnu sposobnost građana) doveli i do slabe sklonosti građana potrošnji koja je, po svemu sudeći, znatno niža u odnosu na pretkrizni period.

Naime, depoziti stanovništva su na kraju prvog polugodišta bili za oko 13 posto veći veći od zajmova, što indirektno ukazuje da se građani sve teže upuštaju u potrošnju vlastitog raspoloživog dohodka.

Konačno, smanjenje izdataka na plaće zaposlenih u javnoj upravi (1,2 posto), stagnacija izdataka na materijal i usluge, te pad ostalih rashoda od skoro 10 posto ukazuju na negativan uticaj javne potrošnje na ekonomski rast u prvom polugodištu.

Kako navode iz DEP-a, prema dostupnim podacima za juli i august, ekonomski rast u trećem kvartalu postepeno slabi u odnosu na polugodište, a pogotovo prvo tromjesečje.

Glavni uzroci toga su sve slabiji rast robnog izvoza i industrijske proizvodnje. Robni izvoz je u augustu čak zabilježio blago nominalno smanjenje (0,5 posto g/g) tako da je na nivou osam mjeseci njegov rast usporen za 1,3 procentna poena u odnosu na polugodište.

U isto vrijeme, visok industrijski rast u prvom polugodištu je bio rezultat ne samo šestomjesečnog oporavka proizvodnje započetog krajem 2012. nego i niske osnovice iz prethodne godine uzrokovane naglim padom u prvom kvartalu.

Nažalost, nakon što je u aprilu dostignuta rekordna proizvodnja u posljednjih nekoliko godina, došlo je do tromjesečnog pada industrijske proizvodnje  u periodu maj-juli koji je zaustavljen tek u augustu 2013 (rast od 1,5 posto u odnosu na juli). Ovo je dovelo do značajnog slabljenja industrijskog rasta na godišnjem nivou u julu (šest posto g/g) i  posebno u augustu (4,7 posto g/g).

Održavanje dosadašnjeg rasta u četvrtom tromjesečju bi moglo biti još izazovnije s obzirom na znatno veću osnovicu od novembra 2012. kada je počeo industrijski oporavak.

Polugodišnji rast građevinskih radova, također, usporava u prva dva mjeseca trećeg kvartala i to kao rezultat usporavanja rasta radova u FBiH uprkos smanjenju pada u RS-u.

Nizak rast vrijednosti radova u augustu od šest  posto (g/g) je bio važan faktor usporavanja polugodišnjeg građevinskog rasta (13,2 posto) u FBiH, za više od jednog procentnog poena u naredna dva mjeseca. S druge strane, julskim rastom vrijednosti izvršenih radova u RS-u od 10,9 posto je polugodišnji pad od 3,4 posto u najvećoj mjeri snižen na 2,4 posto nakon osam mjeseci.