U 2023. nastavljen ekonomski rast, ali sporije u odnosu na godinu ranije

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je jučer na sjednici Informaciju Direkcije za ekonomsko planiranje BiH o kretanju makroekonomskih pokazatelja za period januar - oktobar 2023. godine u Bosni i Hercegovini.

Prema statističkim podacima, u 2023. godini je nastavljen rast ekonomske aktivnosti, ali znatno sporiji u odnosu na prethodnu godinu uslijed rasta cijena, slabljenja ekonomskog rasta u zemljama trgovinskim partnerima i djelomično efekta visoke osnovice iz prethodne godine.

Ključno uporište ekonomskog rasta predstavlja domaća tražnja kroz povećanje potrošnje i djelimično investicija.

S druge strane, nastavljen je trend usporavanja gospodarske aktivnosti.

U tom periodu  registriran je pad fizičkog obujma industrijske proizvodnje, pad proizvodnje u okviru prerađivačke industrije i rudarstva, dok je u okviru sektora proizvodnje električne energije zabilježen blagi rast.

Kada je u pitanju tržište rada, u septembru 2023. se nastavio uvećavati broj zaposlenih u odnosu na prethodni mjesec, kao i u odnosu na septembar 2022. godine.

Ipak, primjećuje se da međugodišnja stopa rasta broja zaposlenih osoba usporava od početka godine zbog smanjenja broja zaposlenih u pojedinim djelatnostima, poput prerađivačke industrije.

Rast ukupnog broja zaposlenih osoba najviše je potpomognut uvećanjem broja zaposlenih u području djelatnosti trgovine, obrazovanja, pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, kao i djelatnosti informacija i komunikacija.

S druge strane, broj registriranih nezaposlenih osoba u Bosni i Hercegovini se nastavio smanjivati, uz postupno smanjenje stope nezaposlenosti.

Prosječna neto plata u septembru 2023. godine bila je veća u odnosu na isti mjesec prethodne godine, ali uz sporiji realni rast zbog inflacije.

Uslijed slabljenja ekonomskog rasta i potražnje za bh. izvoznim tržištima zemalja Evropske unije, Bosna i Hercegovina je u periodu januar-oktobar 2023. godine zabilježila pad robnog izvoza.

S druge strane, rast svjetskih i potrošačkih cijena u zemlji negativno se odrazio na domaću tražnju, što je rezultiralo smanjenjem uvoza roba u Bosnu i Hercegovinu.

Uslijed ovakvih trendova kretanja izvoza i uvoza roba, ukupni robni deficit u razdoblju januar – oktobar 2023. godine je bio nešto veći u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

U 2023. godini inflacija u Bosni i Hercegovini postupno usporava i u oktobru je imala najniži nivo od početka godine.

Tokom perioda januar-oktobar 2023. godine nastavljeni su pozitivni trendovi naplate ukupnih javnih prihoda na godišnjem nivou.

Najveći doprinos rastu ukupnih javnih prihoda dali su porezni prihodi, podjednako i direktni i indirektni porezi.

Vijeće ministara BiH je također usvojilo Informaciju o održavanju sedmog sastanka Pododbora za promet, energiju, okoliš i regionalni razvoj između Evropske unije i Bosne i Hercegovine, 21. marta 2024. godine.

"Zadužena je Direkcija za evropske integracije BiH da u saradnji s nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini i nadležnim službama Evropske komisije provede sve nužne radnje za održavanje sedmog sastanka Pododbora za promet, energiju, okoliš i regionalni razvoj između Evropske unije i Bosne i Hercegovine, a predsjedavajući delegacije Bosne i Hercegovine zadužen je da bude na raspolaganju medijima za upite u vezi s ovim sastankom", saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.