CESEE: Naredne godine predviđa se povećan ekonomski rast

U zemljama centralne, istočne i jugoistočne Evrope (CESEE) naredne godine predviđa se povećan ekonomski rast, izjavio je jučer u Sarajevu šef Odjeljenja za evropske zemlje u razvoju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Bas Bakker.

Prezentujući izvještaj za ovaj region pod nazivom "Brže, više, snažnije - oživljavanje potencijala rasta zemalja CESEE", Bakker je pojasnio da je kratkoročna perspektiva regiona vrlo pozitivna, te da se oporavlja od krize, kako evroregija ubrzava svoj rast.

Prema njegovim riječima, ključni koraci za podsticanje rasta u zemljama CESEE su rješavanje nasljeđa krize, kao što su povećan javni dug i obim loših kredita, zatim podsticanje trgovinskog sektora, poboljšanje okruženja za ulaganje i obezbjeđivanje funkcionalnog tržišta rada.

"Rast u zadnjih pet godina bio je prilično nizak i on u velikoj mjeri odražava strukturalni problem koji treba biti riješen“, rekao je Bakker, napomenuvši da su i dalje prisutni brojni rizici sa kojima se zemlje regiona suočavaju.

On je naveo da su u proteklih pet godina stope rasta zemalja CESEE pale znatno ispod ranijih očekivanja, da je bruto domaći proizvod /BDP/ u prosjeku rastao za 0,5 odsto godišnje, što je znatno ispod pet odsto, kolike su bile projekcije u proljeće 2008. godine.

Baker je istakao da je ovako slab učinak rezultat, prvenstveno, slabijeg investiranja preduzeća, manje potražnje za njihovim proizvodima, manje raspoloživog finansiranja i potrebe da se koriguju bilansi stanja, kao posljedice neodrživog investicionog "buma" prije krize.

Prema njegovim riječima, sve navedeno dodatno će otežati napore za smanjenje nezaposlenosti i vraćanje razmjera javnog duga na prihvatljive nivoe.

On je rekao da su finansijska tržišta u zemljama CESEE pod pritiskom, ali je on najizraženiji u zemljama sa slabijim osnovnim ekonomskim pokazateljima i onima koje su imale velike prilive u prethodnom periodu.

Rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Ruben Atoyan pojasnio je da su projekcije MMF a koje se odnose na javni dug BiH, a koji bi trebalo da bude u silaznoj putanji u narednom periodu, zasnovane na "reformskom scenariju".

"Svi oni procesi koji su započeti sa Stand-by- aranžmanom trebalo bi da budu nastavljeni. Da bi se postiglo smanjenje javnog duga BiH mora nastaviti da se kreće putem fiskalne konsolidacije“, naglasio je Atoyan.

Prema njegovim riječima, do sada je to prilično dobro išlo, što pokazuje podatak da je generalni deficit u BiH smanjen za više od pet odsto, na 2,5 odsto ove godine, čime je stabilizovan javni dug na 45 odsto BDP.

"Kako se bude išlo dalje sa fiskalnom konsolidacijom i ukoliko se budu i dalje provodile politike, javni dug BiH će se smanjivati", kaže Atoyan.

Viceguverner Centralne banke BiH Ernadina Bajrović rekla je da BiH ima dosta potencijala uključujući i korištenje EU sredstava za infrastrukturu i poboljšanje ulagačkog okruženja.

"Tu su i problemi u vezi da nepodudaranjem ponude i potražnje na tržištu rada. Sve to ukazuje na oblasti u kojima vlade trebaju aktivno raditi“, istakla je Bajrovićeva.