Izvoz iz BiH u 2013. veći za 5,03 posto, a uvoz manji za 0,56 posto

Bosna i Hercegovina u 2013. godini je zabilježila  rast izvoza roba i proizvoda od 5,03 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz smanjen za 0,56 posto, kazao je predsjednik Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH Ahmet Egrlić.

Na prezentaciji "Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa svijetom u 2013.", koja je organizirana danas u Sarajevu za predstavnike ambasada, međunarodnih organizacija i institucija u BiH, navedeno je da je vrijednost izvoza iz BiH iznosila 8,6 milijardi KM, dok je uvoz iznosio 14,9 milijardi KM.

Egrlić je istakao da je vanjskotrgovinski deficit u prošloj godini iznosio 6,3 milijarde KM i manji je za 7,34 posto, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 57,87 posto.

"Ovi podaci govore o osjetnom poboljšanju vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u odnosu na 2012.", kazao je Egrlić.

Dodao je da je Njemačka i dalje najveće izvozno tržište za BiH, na koje je u 2013. izvezeno roba u vrijednosti 1,35 milijardi KM.

Nakon Njemačke, BiH je najviše izvozila u Hrvatsku (1,22 milijarde KM) i Italiju (1,01 milijardu KM), a najviše je uvezeno iz Hrvatske (2,69 milijardi KM), Srbije (1,8 milijardi KM) i Njemačke (1,45 milijardi KM).

Kada je riječ o vodećim izvoznim proizvodima, Egrlić je pojasnio da su na prvom mjestu automobilska sjedala (577 miliona KM), zatim slijede: električna energija (472 miliona KM), aluminij (397 miliona KM) i obuća (315 miliona KM).

"S druge strane, najviše smo uvozili sirovu naftu, u vrijednosti 1,2 milijarde KM, naftne derivate u vrijednosti milijardu KM, automobile i druga motorna vozila, 368 miliona KM, te kameni ugalj u vrijednosti 311 miliona KM", naglasio je Egrlić.

On je potcrtao da još uvijek nismo dostigli nivo iz 2010., odnosno da je još uvijek manji izvoz i pokrivenost uvoza izvozom, iako se debalans smanjuje.

Zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Ermina Salkičević-Dizdarević kazala je da su mjere koje je to ministarstvo provodilo, zajedno s VTKBiH i Ministarstvom vanjskih poslova BiH, u domenu ekonomske diplomatije dale određene rezultate.

"Ne možemo reći da smo zadovoljni jer se može napraviti više, za šta je potreban angažman svih bh. institucija, ali i nižih nivoa vlasti", istakla je Salkičević-Dizdarević.

Na današnjoj prezentaciji naglašeno je da je potrebno dodatno ojačati proizvodni sektor, te podržati privatni sektor i njihove poslovne ideje, što će dovesti do novih zapošljavanja, posebno mladih, među kojima vlada velika nezaposlenost.