Svjetska banka: Jugoistočna Evropa lagano izlazi iz recesije

Ekonomija jugoistočne Evrope (SEE6 ) se počela oporavljati od recesije iz 2012., uz prosječan rast od 2,2 procenta u 2013., prema najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za jugoistočnu Evropu (SEE RER). Izvještaj navodi projekcije, da će regija u narednom periodu rasti po stopi od 1,9 procenata u 2014. i 2,6 procenata u 2015., zahvaljujući vanjskoj potražnji koja je u porastu, ali značajni izazovi zasjenjuju te izglede uključujći i očekivani uticaj nedavnih poplava u regionu. 

Velike poplave, naročito u Bosni i Hercegovini i Srbiji, do kojih je došlo sredinom maja, kao posljedica padavina bez presedana, su dovele do humanitarne krize, uz desetine mrtvih, milione raseljenih, i onih koji su ostali bez pristupa pitkoj vodi ili električnoj energiji. Kuće, usjevi i stoka, su izgubljeni a glavne transportne veze su prekinute. Poplave će sigurno imati negativan uticaj na rast u 2014., iako je još uvijek prerano da bi se puni uticaj mogao izmjeriti. Pokreću se procjene šteta i potreba rekonstrukcije, dok se nastavlja inicijalni program pomoći. 

U 2013. svaka od šest zemalja jugoistočne Evrope zabilježila je pozitivne stope rasta, uz rast od 3 ili više procenata na Kosovu, u BJR Makedoniji i Crnoj Gori. U svim zemljama su dobra poljoprivredna godina i rast industrijske proizvodnje doprinijeli ekonomskim aktivnostima u regiji.

“Jugoistočna Evropa se u 2013. počela oporavljati od recesije,” rekla je Ellen Goldstein, direktorica Svjetske banke za jugoistočnu Evropu. “Ekonomski rast je bio moguć zahvaljujući povećanoj potražnji zemalja s visokim prihodom, naročito zemalja Evropske Unije (EU),  za izvozom iz regije. Devastirajuće poplave sredinom maja su humanitarana katastrofa za nekoliko zemalja jugoistočne Evrope, i uticaće na ekonomski oporavak za nekoliko narednih godina na način koji još uvijek treba u potpunosti procjeniti. ”

Izvoz je, prema izvještaju, povećan za blizu 17 procenata, vođen naročito brzim rastom izvoza iz Srbije.  Najveće povećanje u 2013. ostvareno je u izvozu mašina i transportne opreme, uglavnom iz Srbije i BJR Makedonije. U međuvremenu, u Albaniji i Crnoj Gori izvoz mineralnih goriva je bio dosta značajan, a bazni metali su činili oko četvrtine izvoza sa Kosova u 2013.

Nasuprot tome, domaća potražnja u regiji je smanjena u 2013. Navodeći to, Goldstein je rekla “Potičemo zemlje zapadnog Balkana da se preorjentišu sa rasta vođenog domaćom potražnjom, na rast vođen izvozom, što će regiji omogućiti veću integraciju u evropska i svjetska tržišta. Uz oporavak u toku, sada je vrijeme da se fokusira na stvaranje investicione klime pogodne za rast vođen izvozom i jačanje povezanosti.“

Domaća potražnja je dalje suzbijena smanjenjenjem priliva doznaka u regiju u 2013., odražavajući još uvijek spor ekonomski oporavak i preovladavanje velike nezaposlenosti u zemljama EU. Uz malo novih radnih mjesta, pad priliva doznaka i ograničeno kreditiranje privrede, prihodi domaćinstava i profiti firmi nisu bili u stanju potaći domaću potrošnju ili investicije u regiji.

“Sveukupno, iako je oporavak doveo do rasta, zemlje u regiji su ostvarile ograničen uspjeh na pretvaranju tog ekonomskog  oporavka u otvaranje radnih mjesta,” rekla je Gallina A Vincelette, vodeći ekonomista i jedan od autora SEE RER-a.  “Nezaposlenost je u regiji ostala jako velika, s prosječnom stopom od preko 24 procenta u 2013.  Uporno visoke stope nezaposlenosti i hronična nezaposlenost preovladavaju  naročito među ranjivim grupama, kao što su mladi, žene i nisko-obrazovani.“

U izvještaju stoji da i dalje ima  izazova, te da su potrebne aktivnosti u financijskom i fiskalnom sektoru. Obuzdavanje velikih, i još uvijek rastućih, nenaplativih zajmova; obnavljanje rasta kredita za održive firme; provođenje odlučnih aktivnosti na konsolidaciji u cilju obnavljanja fiskalne ravnoteže, te smanjenje javnog duga, bi pomogli stimuliranju ekonomskih aktivnosti. Za održavanje rasta u regiji, zemlje trebaju nastaviti jačati domaću makroekonomsku osnovu i politike koje mogu povećati produktivnosti i otpornost na vanjske nestabilnosti.

Pored toga, nedavni ekonomski oporavak daje priliku za ponovno  pokretanje strukturalnih reformi, koje su odavno trebale biti provedene. Prioriteti za rast i otvaranje radnih  mjesta uključuju makroekonomsku i fiskalnu stabilizaciju, povećanje konkurentnosti i povezanosti, poboljšanje vještina i produktivnosti radne snage i jačanje vladavine i borbe protiv korupcije.