Mikrokreditni sektor u minusu

Većina mikrokreditnih organizacija (MKO) koje posluju u Federaciji BiH bilježi povećanje razine aktive i bruto kreditnog portfelja. Mikrokreditne fondacije (MKF) u FBiH, osim jedne, značajno su unaprijedile poslovne prakse i procese, kao i interne kontrole, ocijenjeno je u Agenciji za bankarstvo FBiH (FBA) u izvješću o poslovanju mikrokreditnog sektora entiteta za prva tri kvartala tekuće godine.

MKF koji koči

Inače, mikrokreditni sektor FBiH je u tri prva kvartala ove godine ostvario negativan financijski rezultat u iznosu od 14,5 milijuna maraka, a to je za 26,8 milijuna maraka manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, kada je sektor iskazivao pozitivan rezultat.

Generalno, mikrokreditni sektor u Federaciji BiH pokazuje znakove oporavka, međutim, ukupni pokazatelji poslovanja mikrokreditnog sektora su značajno narušeni zbog izuzetno loših rezultata poslovanja samo jednog MKF-a, značajnog opsega operacija, objašnjavaju u FBA-u. Govoreći o tom MKF-u, u FBA-u kažu da je nedomaćinskim poslovanjem i poslovanjem suprotno principima potrebne pažnje dobrog gospodarstvenika, te višestrukim i kontinuiranim kršenjem svih propisanih uvjeta poslovanja mikrokreditnih organizacija, u značajnoj mjeri destabilizirao mikrokreditno tržište. Tim se nanijela izravna šteta imovini fondacije, njenim povjeriteljima, klijentima te doniranim sredstvima od općeg i zajedničkog interesa građana FBiH.

Agencija je, u cilju stabilnosti mikrokreditnog sustava, poduzela brojne korektivne mjere prema istom MKF-u. Međutim, privremenim mjerama suda na prijedlog predmetnog MKF-a, rješenja Agencije su odgođena do okončanja upravnog spora, a nadležnosti Agencije iz Zakona o Agenciji i Zakona o mikrokreditima u ovom slučaju su u potpunosti derogirane, čime je Agencija onemogućena učinkovito regulirati tržište i adekvatno štititi stabilnost mikrokreditnog sustava u entitetu, objasnili su u Agenciji. Podsjetimo, riječ je o MKF-u Prizma, kojem je u listopadu ove godine, nakon navršenog trećeg kvartala, FBA oduzeo dozvolu za obavljanje poslova davanja mikrokredita.

Poslovanje sektora

Kako se napominje, kod većine MKO-a su uloženi veliki napori u poboljšanju procesa naplate kredita koji se nalaze u izvanbilančnoj evidenciji što utječe na financijsku disciplinu klijenata, te poboljšanje rezultata poslovanja MKO-a. U devet mjeseci 2014. godine, od ukupno 12 MKF-a, manjak prihoda nad rashodima imala su četiri MKF-a i to u ukupnom iznosu od 26,3 milijuna KM, dok je višak prihoda nad rashodima ostvarilo 8 MKF-a u ukupnom iznosu od oko 12 milijuna KM. Od 4 MKF-a koja su u razdoblju od siječnja do rujna ove godine ostvarila manjak prihoda nad rashodima, jedan od tri najveća MKF-a, u ovom razdoblju, ostvario je manjak u iznosu od 26,3 milijuna KM, odnosno 99,8 posto ukupno ostvarenog manjka MKF-a, dok se na ostala tri MKF-a odnosi samo 54 tisuće ostvarenog manjka.

- Bez podataka ovog MKF-a, koji su suprotni sektorskom trendu s 30. lipnja 2014., i koji su u potpunosti destabilizirali mikrokreditno tržište, te utjecali na pogoršanje sektorskih rezultata i pokazatelja izvedbe, mikrokreditni sektor ostvaruje pozitivan rezultat u iznosu od 11,7 milijuna KM, što se pozitivno odražava i na pokazatelje poslovanja, objasnili su u FBA-u. Ukupni kapital MKO-a na dan 30. rujna iznosio je 165,2 milijuna KM ili 35 posto ukupne pasive MKO-a koji je manji za 14,5 milijuna KM ili 8 posto u odnosu na kraj prethodne godine. Bilančna suma MKO-a s 30. rujna iznosila je 466 milijuna KM, od čega se na MKF odnosilo 461,2 milijuna KM ili 99 posto, a na MKD 4,8 milijuna KM ili 1 posto. Ona je bila manja za 9,9 milijuna KM ili 2 posto u odnosu na kraj 2013. Dozvolu na kraju trećeg kvartala imalo je 13 MKO-a, od toga 12 MKF-a i 1 MKD-a, a koji su zapošljavali ukupno 1332 radnika.

Krediti većinom za poljoprivredu

Mikrokreditiranje je najvećim dijelom usmjereno na kreditiranje poljoprivrede (36 posto) i uslužnih djelatnosti (22 posto), te se većim dijelom odnosi na dugoročne kredite fizičkim osobama iz čega proistječe da se krediti u najvećem broju slučajeva odobravaju osobama koje nemaju pristup tradicionalnim izvorima financiranja kako zbog rizičnosti posla koji obavljaju, tako i zbog nedostatka odgovarajućih kolaterala. Ukupno je na kraju rujna 2014. odobreno više od 137 milijuna maraka mikrokredita za poljoprivredu, dok je za uslužne djelatnosti izdvojeno nešto više od 84 milijuna maraka. Za stambene potrebe plasirano je 53,4 milijuna KM, za trgovinu 34,9 milijuna KM, za proizvodnju 14,6 mil. maraka te za ostalo 58,2 milijuna KM.