Izvoz u padu 40 posto: Riba gubi tržišnu bitku

Kapital / IZVJEŠTAJI

Izvoz u padu 40 posto: Riba gubi tržišnu bitku

S obzirom na to da se godišnje u BiH proizvede nešto manje od 3.000 tona ribe, primarni zahtjev proizvođača je u potpunosti ukidanje carinskih kvota za izvoz u EU za sve vrste ribe, istakao je Papoči.

30.12.2014. 10:45 / Izvor: Oslobođenje

Ribarstvo predstavlja jedan od perspektivnijih sektora poljoprivrede u BiH, a ako uzmemo u obzir da su riba i riblje prerađevine, pored meda i sirove kože, trenutno jedini proizvodi životinjskog porijekla za koje BiH ima dozvolu za izvoz u EU, država bi trebala posvetiti više pažnje ovom sektoru i izdvajati više novca za poticaje.

"Međutim, iako BiH u potpunosti zadovoljava standarde i zakonsku regulativu za izvoz ribe i ribljih prerađevina na tržište EU, a u tehnološkom pogledu ne zaostaje za EU proizvođačima, i dalje postoje problemi s kojima se susreću domaći proizvođači ribe", kazao je za Oslobođenje Sergej Papoči, stručni saradnik za poljoprivredu i prehrambenu industriju u sektoru poljoprivrede Vanjskotrgovinske komore BiH.

Kvote

Kako proizvođači ribe odavno upozoravaju najveći problem domaćim proizvođačima predstavlja mala bescarinska kvota za izvoz ribe iz BiH u EU. Naime, ona iznosi 60 tona za pastrmku i 120 tona za šarana.

"S obzirom na to da se godišnje u BiH proizvede nešto manje od 3.000 tona ribe, primarni zahtjev proizvođača je u potpunosti ukidanje carinskih kvota za izvoz u EU za sve vrste ribe", istakao je Papoči.

Ipak, kada gledamo statističke podatke od 2012. do danas proizvodnja pa i sam izvoz ribe znatno se smanjio, a prema Papočijevim riječima, smanjena proizvodnja posljedica je velike konkurencije na tržištu odnosno neuravnoteženosti cijena, ali i  teških uvjeta za proizvodnju, zbog čega su se već ugasile neke od ribljih farmi.

"Primjerice tržište Srbije preplavila je jeftina riba iz Turske kojoj domaći proizvođači ne mogu cjenovno parirati. Jeftina riba iz Turske rezultat je nekog oblika subvencije kojim Turska pomaže svoje proizvođače, a također i velikog obima proizvodnje što za posljedicu ima jeftin proizvod", naglasio je Papoči.

Uvoz iz Italije

Prema riječima proizvođača i naša država bi trebala uraditi nešto po tom pitanju kako bi riba iz BiH postala konkuretnija na stranim tržištima.

"Ulaskom Hrvatske, koja je bila naše najveće izvozno tržište, u EU, našim proizvođačima se nametnulo skoro 10 posto carine koju kupac mora platiti ako uvozi našu ribu i samim tim naša riba u startu postaje skuplja 10 posto. Neophodno je da ili bh. vlasti izdejstvuju u pregovorima sa Bruxellesom ukidanje ovih carina ili da poticajima namiri troškove kako bismo bili konkuretniji", kazao je za Oslobođenje Rifat Tahrić, direktor RIZ-a Krajina.

Kompanija Tropic iz Banje Luke, također, ove godine bilježi manji izvoz nego prethodnih godina, prvenstveno, prema riječima Nataše Saradžić, zbog velike ovogodišnje proizvodnje ribe u svijetu.

"Mi smo najviše izvozili u Hrvatsku, koja se nakon ulaska u EU, okrenula većem uvozu ribe iz Italije po nižim cijenama", istakla je Saradžić.

Inače, prema podacima VTKBiH o uvozu i izvozu ribe vidi se da je uvoz konstantan iz godine u godinu, dok se izvoz svake godine smanjuje i u prvih deset mjeseci ove godine za 40 posto je manji nego za isti period lani.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital