Skuplje pozajmice sve češći izbor građana

Građani u Republici Srpskoj sve češće svoje finansijske probleme rješavaju uzimanjem kratkoročnih pozajmica, iako je taj vid zaduživanja najskuplji. Kao jedan od razloga za takvo stanje je taj što je za njihovo uzimanje procedura dosta brža i jednostavnija.

Prema preliminarnim podacima Agencije za bankarstvo RS, kamatne stope kratkoročnih zajmova kod banaka imaju prosječnu visinu do 13,74 odsto, dok te stope kod mikrokreditnih organizacija prosječno dosežu i do 24,25 odsto.

Međutim, te kamate mogu biti i više, jer jedna mikrokreditna organizacija, koja posluje na teritoriji cijele BiH na svom sajtu nudi pozajmice od 300 do 10.000 KM, s rokom otplate do 60 mjeseci i godišnjom efektivnom kamatnom stopom od čak 37,89 odsto.

Murisa Marić, predsjednik Udruženja građana "Don" iz Prijedora, rekla je da prema podacima od prošle godine, kojima ovo udruženje raspolaže, veliki broj građana u RS poseže za nekim vidom pozajmice.

Kako navodi, većina građana podiže pozajmicu, a da se prije toga uopšte nisu upoznali šta u suštini znači pozajmica i koliko će novca vratiti ako ne izmire obaveze do predviđenog roka.

"Pozajmice su često pravile probleme, jer se ljudi opuste da mogu do prosjeka tri plate podizati te pozajmice, onda kupovina postane češća i dolazi do problema da nemaju novca za vraćanje ili da vječito vraćaju neku pozajmicu", istakla je ona.

Prema njenim riječima, građani još nemaju svijesti šta to znači, niti imaju adekvatno objašnjenje od bankarskih službenika šta znači pozajmica u našem slučaju kada su veoma niske plate.

Prema preliminarnom izvještaju Agencije za bankarstvo RS o poslovanju bankarskog sektora u RS, ukupni krediti građana RS na kraju 2014. godine iznosili su 2,374 milijarde maraka, što je za šest odsto više nego u istom periodu 2013. godine. Dospjela potraživanja ukupnih kredita građana bankarskog sektora RS učestvuju sa 7,8 odsto u ukupnim kreditima građana, što je za 0,27 odsto više nego godinu dana ranije.

"Prema ročnoj strukturi, kratkoročni krediti su iznosili 341,7 miliona maraka, dok su dugoročni iznosili 2,033 milijarde maraka", istakli su u Agenciji za bankarstvo RS i dodali da prema namjenskoj strukturi građani kratkoročne kredite najčešće uzimaju za opštu potrošnju, obavljanje djelatnosti i stambene potrebe.

Kako se navodi, prosječna efektivna kamatna stopa banaka RS na kratkoročne kredite građanima iznosila je 13,74 odsto i veća je za 0,74 odsto u odnosu na 2013. godinu.

Sa druge strane, mikrokrediti plasirani fizičkim licima, uključujući i male preduzetnike, od mikrokreditnih organizacija prošle godine iznosili su 203,5 miliona maraka i bilježe pad od pet odsto. Od tog iznosa, kratkoročni krediti su iznosili 27 miliona maraka.

"Krediti plasirani fizičkim licima namijenjeni su za poljoprivredu, uslužne djelatnosti, trgovinu, proizvodnju, te stambene potrebe. Prosječna efektivna kamatna stopa mikrokreditnih organizacija RS na ove zajmove iznosila je 24,25 odsto, s tendencijom rasta u odnosu na 2013. godinu", kazali su u Agenciji za bankarstvo RS.