Na uvoznu hranu spiskane dvije milijarde KM

Kapital / IZVJEŠTAJI

Na uvoznu hranu spiskane dvije milijarde KM

Prekomjeran uvoz hrane uzima sve više maha, pa bi, ukoliko se ovaj trend nastavi, sela i njive mogli ostati pusti, a mnogi domaći proizvođači dovedeni do prosjačkog štapa.

19.11.2015. 13:26 / Izvor: Glas Srpske

Prekomjeran uvoz hrane uzima sve više maha, pa bi, ukoliko se ovaj trend nastavi, sela i njive mogli ostati pusti, a mnogi domaći proizvođači dovedeni do prosjačkog štapa.

U prilog tome govore podaci Spoljnotrgovinske komore BiH, prema kojima je na uvoz prehrambenih proizvoda BiH u prva tri kvartala spiskala 2,01 milijardu KM, što je za 70 miliona KM ili 3,5 odsto više u odnosu na isti period lani, kada su na uvoznu hranu potrošene 1,94 milijarde KM.

Velika nezaposlenost i nemogućnost pronalaska posla, ali i plodna zemlja, natjerali su mnoge stanovnike da počnu proizvoditi hranu, ne samo za vlastite potrebe, već i za prodaju.

Ipak, korpe većine stanovnika BiH koji se upute u nabavku u neki od marketa ili tržnica prepune su uvoznog voća i povrća, mesnih i mliječnih prerađevina te vode i sokova, čime se trgovinski deficit sve više povećava.

Sekretar Udruženja poljoprivrede, ribarstva, vodoprivrede, prehrambene i duvanske industrije pri Privrednoj komori RS Slavko Stevanović kaže da naša proizvodnja može zadovoljiti domaće potrebe u žitaricama, mlijeku, voću, živinskom mesu, kokošijim jajima, ribi, brašnu, krompiru, kupusu, krastavcima i drugim proizvodima.

"Na povećanje uvoza, kako na nivou BiH, i u RS u najvećoj mjeri utiču ponuda i potražnja na tržištu, odnosno stanje proizvodnje", kaže Stevanović.

Iako je apsurdno da zemlja koja obiluje poljoprivrednim resursima ne može proizvesti dovoljno hrane za vlastite potrebe, podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da su u prvih devet mjeseci u BiH uvezena 1,72 miliona kilograma hrane uglavnom iz zemalja regiona koje imaju približno iste klimatske uslove kao i BiH.

Stevanović kaže da se klimatski i prirodni uslovi moraju posmatrati samo kao kompatibilne prednosti, ali suštinsko pitanje je da li je proizvodnja po cijenama i asortimanu konkurentna na domaćem tržištu u odnosu na proizvode iz uvoza.

"Razloge za manju konkurentnost naših proizvoda treba tražiti u manjoj državnoj podršci i u liberalizaciji trgovine za koju nadležne institucije nisu preduzele odgovarajuće mjere zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza", kaže Stevanović.

Naglašava da je sve to dovelo domaće proizvođače hrane u nezavidan položaj. Poznato je da prekomjeran uvoz uništava domaću proizvodnju, a u prilog ovoj tvrdnji govore i podaci da je broj proizvođača mlijeka sa 12.000 smanjen na 5.000, dok je broj svinjara i proizvođača goveđeg mesa prepolovljen.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac kaže da BiH ima preduslove da organizovanom domaćom proizvodnjom zadovolji potrebe stanovništva.

"Nedopustivo je što je svaka druga kuća u selima pusta, a njive zapuštene. Pojedinci i veliki proizvođači napuštaju proizvodnju jer od nje ne mogu živjeti", kaže Usorac.

Prognozira da je pitanje dana kada će Hrvatska i ostale članice EU zatražiti potpuno ukidanje carinskih barijera, što bi, ukoliko državne institucije u Sarajevu ne učine ništa, potpuno bacilo na koljena domaću proizvodnju.

Izvoz

BiH je za devet mjeseci izvezla 449,22 miliona kilograma prehrambenih proizvoda vrijednih 598,6 miliona KM, što je za 141,74 miliona KM više u odnosu na isti period lani, kada je izvezeno 323,8 miliona kilograma hrane u vrijednosti od 456,86 miliona KM.

Podaci za devet mjeseci (milioni KM)

ZEMLJE IZ KOJIH SMO NAJVIŠE UVOZILI

Srbija        486,29

Hrvatska    468,17

Slovenija  172

Mađarska   151,73

Italija      100,1

Njemačka    90,32

ZEMLjE U KOJE SMO NAJVIŠE IZVOZILI

Turska       164,28

Srbija        89,64

Hrvatska    70,16

Makedonija         40,5

Crna Gora 40,18

Italija      29,39

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital