Uzimanje kredita kod komercijalnih banaka povećano za čak 11,2 posto

Prema nepotpunim podacima o zaduženosti BiH za devet mjeseci prošle godine, ukupan BiH dug je dostigao iznos od oko 11,4 milijarde maraka, što je za svega četiri posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, pokazuju podaci Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.

Prema tome, naša zemalja i dalje se nastavlja zaduživati, što i ne mora biti loše, ali u situaciju da većinu tog novca pojede preglomazna i uvelike neefikasna administracija, onda dolazimo u problem. Poslovno okruženje je loše, poslovan klima također, o političkoj nestabilnosti je suvišno govoriti, nezaposlenost najgora u Europi, plaće i mirovine također pri europskom dnu pa u takvoj situaciju permanentno povećanje duga je opasno.

Struktura duga

Na kraju trećeg tromjesečja 2015. godine, javni vanjski dug je dostigao nivo od 8,4 milijarde maraka, što je za svega 2,9 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Kako navode iz DEP-a BiH, u promatranom razdoblju unutarnja zaduženost povećana je za čak 6,6 posto, a povećana je i otplata unutarnjeg duga od 18 posto. Unutarnji dug BiH na kraju trećeg tromjesečja 2015. dostigao je iznos od oko tri milijarde maraka.

Unutarnji dug kroz uzimanje kredita kod komercijalnih banaka postaje sve popularniji vid zaduživanja. Za prvih devet mjeseci, po ovom osnovu, BiH se zadužila za 11,2 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Zaduživanje kroz vrijednosne papire se povećalo za 24,7 posto. Za servisiranje obaveza, po osnovu unutarnjeg duga, utrošeno je oko 598 milijuna maraka, stoji u analizi DEP-a. Uz to, navode kako su se putem aukcija emitiranih trezorskih zapisa i obveznica entiteti za prvih devet mjeseci zadužili u iznosu od 626 milijuna maraka.

U istom razdoblju po osnovu emisije trezorskih zapisa je planirano u iznosu od 260 milijuna maraka, što je i ostvareno u navedenom periodu i to s kamatnim stopama koje su se kretale u intervalu od 0,3 posto do 0,8 posto. Planirano zaduženje po osnovu emisije obveznica je iznosilo 80 milijuna maraka, koliko je i ostvareno po kamatnim stopama koje su se kretale u intervalu od 2,8 posto do 3,3 posto. U istom razdoblju zaduženje proračuna RS-a, po osnovu emisije trezorskih zapisa, je planirano u iznosu od 125 milijuna maraka, koliko je i ostvareno. Kamatne stope za ovaj vid zaduživanja su se kretale u intervalu od 1,1 posto do 3,2 posto. Planirano zaduženje po osnovu emisije obveznica je 161 milijun maraka, koliko je i ostvareno po kamatnim stopama koje su se kretale u intervalu od 4,0 posto do 4,5 posto.

Maastrichtski kriteriji

Ukupan javni dug BiH otprilike se na razini 45 posto BDP-a, što još uvijek nije kritična razina zaduženosti i ona se dalje zadržavaju u okvirima definiranih granica održivosti duga. Međutim, on je primjerice 2007. bio 33 posto BDP-a naše zemlje, da bi nakon osam godina “skočio” za 12 posto. Kako je poznato, jedan maastrichtskih kriterija (koji se odnose na mogućnost uvođenja eura u zemlje Unije) govori kako ukupni državni dugovi ne smiju prekoračiti 60 posto ukupnog bruto društvenog proizvoda. Izuzetak se može učiniti za onu zemlju s visokim dugovima, ukoliko se njen dug stalno snižava.

Iako nismo dio Unije, a kamoli eurozone, ovo je vrlo važan indikator i za našu zemlju jer ukoliko bi javni dug prešao 60 posto BDP-a, a nažalost on konstantno raste, onda bi teško dolazili do novca od međunarodnih financijskih institucija. Ipak, kako situacija u Uniji nije “bajna” kada je u pitanju javni dug svjedoče sljedeći podaci – sredinom 2015. najveći udio javnog duga u BDP-u imala je Grčka, u visini od 168,8 posto BDP-a, potom Italija, 135,1 posto BDP-a i Portugal, 129,6 posto BDP-a. Javni dug Hrvatske objavljen u srpnju 2015. bio je 87,7 posto BDP-a, Velike Britanije 88,5 posto BDP-a, Austrije 84,9 posto te Slovenija 81,9 posto. Daleko najniži udio javnog duga u BDP-u na razini EU-a u navedenom je razdoblju imala Estonija, od 10,5 posto. Slijede Luksemburg, s 21,6 posto i Bugarska, s 29,6 posto.