Energenti gurnuli eurozonu u deflaciju

Potrošačke cijene u eurozoni u veljači su osjetno pale, za 0,2 posto, pojačavši tako pritisak na Europsku središnju banku.

Snažan zaokret u deflaciju uslijedio je nakon što su revidirani siječanjski podaci pokazali rast potrošačkih cijena za 0,3 posto, navodi BBC.

Posljednji put je Eurostat zabilježio pad cijena u rujnu , za 0.1 posto. Deflacijskom preokretu su najviše pridonijele cijene energenata koje su u veljači pale 8 posto, nakon siječanjskog pada za 5,4 posto.

Loši podaci ukazuju da napori ECB-a da potakne rast cijena nisu dovoljni i potiču nadu da će banka u ožujku osnažiti stimulativni program.

Već je najavljeno smanjenje depozitnih kamatnih stopa, koje ostaju u minusu.

Mario Draghi, predsjednik ECB-a, ranije je izjavio da je politika središnje banke uspješna.

Ekonomski analitičar Nordee Holger Sandte rekao je za BBC da bi deflacija bila katastrofa za eurozonu zbog daljnjeg povećanja duga, tako da će  ECB nastaviti popuštati monetarnu politiku.

"Bez obzira što će ECB odlučiti 10. Ožujka, inflacija će tijekom idućih nekoliko mjeseci i dalje kolebati oko nule prije nego što počne rasti – ako cijene nafte budu rasle", kaže Sandte.

Gospodarske klime u cijeloj eurozoni pogoršana je u veljači više nego što se očekivalo, pokazuje anketa Europske komisije.

Ministri financija i guverneri središnjih banaka grupe G20 dogovorili su u subotu da koristiti "sve raspoložive alate - monetarne, fiskalne i strukturne, individualne i grupne“ kako bi potaknuli rast.