Tržište zatrpano uvezenim mesom, snažan pad izvoza

Prekomjeran uvoz mesa i mesnih prerađevina nastavljen je i ove godine, a dodatni udarac domaćoj mesnoj prerađivačkoj industriji zadao je drastičan pad izvoza.

Proizvođači i prerađivači mesa u BiH suočeni su sa jakim inostranim igračima i uvozničkim lobijima koji, zahvaljujući liberalizaciji tržišta, uvoze ogromne količine mesa i srodnih proizvoda, nerijetko i sumnjivog kvaliteta. Muke uzgajivača i prerađivača mesa dijele i potrošači, koji često prilikom kupovine bivaju obmanuti jer im prodavci zamrznuto uvozno meso prodaju pod etiketom domaćeg i svježeg.

Negativan trend u ovoj veoma važnoj grani poljoprivrede i industrije ilustruju podaci Agencije za statistiku BiH koji pokazuju da je u prvih devet mjeseci ove godine uvoz mesa i mesnih prerađevina dostigao 221,48 miliona KM, što je na gotovo identičnom nivou iz istog prošlogodišnjeg razdoblja. Izvoz je u istom periodu smanjen za čak 26,4 odsto, na 88,88 miliona KM.

BiH već tradicionalno uvozi najveće količine svježe i zamrznute govedine, junetine i piletine, ali i klaoničkog otpada koji prerađivači koriste kao sirovinu za prerađevine poput salama, kobasica, mesnih narezaka i pašteta. Veliki uvoz uz izostanak sistemske zaštite domaćih proizvođača i prerađivača doveo je do ogromnog spoljnotrgovinskog deficita u ovom sektoru koji bi, uz postojeće potencijale, mogao biti jedan od značajnijih nosilaca privrednog razvoja.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kaže da bu uvoz nastavio da raste da nije došlo do pada kupovne moći i odliva stanovništva.

"Ni stagnacija uvoza nije rezultat povećanja zaštite domaće proizvodnje kojoj se proizvođači godinama nadaju. Uz to, mešetarenje pojedinih izvoznika koje je dovelo do privremene zabrane izvoza junetine u Tursku dovelo je do drastičnog pada izvoza i obilo se o glavu svakom poštenom proizvođaču", kaže Marinković.

Zamjenik direktora Mesne industrije "Trivas" iz Prnjavora Jelena Vasić kaže da su prerađivači prisiljeni na uvoz sirovine, jer je nema dovoljno na domaćem tržištu.

"Manjak sirovine je posebno evidentan kada je u pitanju svinjetina i zaista me čudi da uvoz nije značajnije povećan", kaže Vasićeva i dodaje da se prerađivači koji nemaju sopstvene klaonice suočavaju i sa nestandardizovanom proizvodnjom jer kvalitet kupljenog mesa zbog neusaglašenih standarda kvaliteta znatno oscilira od pošiljke do pošiljke.

Pravilnik Uzgajivači svinja i klaoničari iz RS podnijeli su početkom septembra zahtjev za hitnu izmjenu pravilnika o trgovini i prodaji svježeg mesa i mesnih prerađevina kako bi bio određen rok za prodaju svježeg mesa. Zatraženo je da rok od klanja stoke do prodaje svježeg mesa u mesnicama i prodavnicama može biti maksimalno četiri do pet dana, čime bi bio smanjen rizik od plasiranja mesa sumnjivog kvaliteta na police domaćih marketa i mesnica.