Institucije u BiH plaćaju 9,4 miliona kirije

Iako institucije BiH koriste zakupljeni poslovni prostor površine veće od 44.000 metara kvadratnih, za šta se godišnje troši 9,4 miliona maraka, njihova ocjena je da im treba još toliko, što je nerealno.

Navedeno je to u analizi potreba za smještaj institucija BiH koju je sačinila Služba za zajedničke poslove institucija BiH poslije sprovedene ankete kojom su bile obuhvaćene sve institucije. U analizi, koja obuhvata pregled smještaja institucija u Istočnom Sarajevu, Banjaluci, Mostaru i Tuzli, navedeni su podaci o troškovima zakupa, kao i nedostajući prostor koji su institucije navele da im je neophodan za nesmetan rad.

Smještaj

Sa analizom se upoznalo i Vijeće ministara BiH na sjednici koja je održana u petak.

„Analizirajući potrebe za smještaj institucija BiH utvrđeno je da u Istočnom Sarajevu, Banja Luci, Mostaru i Tuzli institucije trenutno koriste zakupljeni poslovni prostor površine 44.539 metara kvadratnih, za šta se godišnje iz budžeta izdvaja 9.476.195 miliona maraka“, navedeno je u analizi koja je pokazala da se najviše novca za zakup poslovnog prostora troši u Sarajevu.

„Ukupna površina zakupljenog prostora u Sarajevu je 21.883 metara kvadratnih, za šta je na godišnjem nivou potrebno više od pet miliona maraka“, navedeno je u analizi.

Na području Banjaluke institucije su smještene na 9.443 metara kvadratnih poslovnog prostora, što godišnje odnese više od 2,1 milion KM, dok se za zakup poslovnog prostora za institucije u Mostaru, površine 6.925 metara kvadratnih, godišnje izdvaja 1,1 milion KM.

„U Tuzli se za zakup 3.642 metara kvadratnih godišnje plaća 567.385 KM, dok više od 2.000 metara kvadratnih u Istočnom Sarajevu godišnje košta 473.281 marka“, ističe se u analizi.

Daljom analizom potreba institucija BiH, Služba je na osnovu sprovedene ankete došla do podataka da, osim zakupljenog prostora od 44.539 metara kvadratnih, institucije smatraju da im nedostaje još toliko. Nedostajući prostor, na osnovu iskazanih potreba, iznosi 88.535 metara kvadratnih.

Najveću potrebu za dodatnim prostorom u Banja Luci iskazala je Uprava za indirektno oporezivanje (5.200 metara kvadratnih), u Sarajevu Direkcija za koordinaciju policijskih tijela (5.190), a u Istočnom Sarajevu Državna agencija za istrage i zaštitu kojoj je, kako se navodi, potrebno još 2.258 metara kvadratnih poslovnog prostora.

Objekti

„Služba smatra da su institucije BiH nerealno iskazivale svoje potrebe za dodatnim poslovnim prostorom, a kao parametar treba uzeti provjereni podatak, a to je površina poslovnog prostora koje institucije BiH zakupljuju“, ocjenjuje se u analizi.

U skladu sa tim Služba predlaže da se u gradovima u kojim su smještene institucije, u skladu sa raspoloživim sredstvima, nabave objekti za smještaj institucija u površini koju trenutno zakupljuju u tim gradovima.

„Nabavkom oko 45.000 metara kvadratnih poslovnog prostora u gradovima gdje su smještene, bili bi stvoreni uslovi da institucije sa sadašnjim brojem zaposlenih, kojih bez zaposlenih u Ministarstvu odbrane BiH ima 8.151, mogu obavljati poslove u sopstvenom poslovnom prostoru, čime bi se izbjeglo dodatno izdvajanje novca za zakup nedostajućeg prostora“, navedeno je u analizi.

Zamjenik predsjedavajućeg Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamenta BiH Boško Tomić kazao je „Glasu Srpske“ da smatra da institucije treba ravnomjerno da se rasporede po cijeloj BiH, odnosno RS i FBiH.

„Ne moraju svi da budu u Sarajevu i to u centru grada. Prije svega, potrebno je temeljno izanalizirati koje institucije uopšte imaju razloga da postoje, a koje ne“, rekao je Tomić.