al
Kamate će uskoro početi da rastu

Kapital / BANKARSTVO

Kamate će uskoro početi da rastu

06.05.2019. 08:56 / Izvor: Oslobođenje

BiH bi se mogla naći u recesiji koja je pogodila Italiju i za dlaku izbjegla Njemačku, slažu se ekonomski analitičari s kojima smo razgovarali o ovoj temi. Opasnosti za našu zemlju se kriju u sporom formiranju vlasti, nedostatku mjera koje bi pomogle opstanak privrede i lekcijama koje nismo naučili iz svjetske ekonomske krize iz 2008. godine. Ekonomista Željko Šain smatra da je BiH vrlo blizu recesije.

"Ovdje je veliko pitanje kada će se formirati Vijeće ministara BiH i Vlada FBiH, a to je jedan od indikatora da živimo u nestabilnom vremenu. U takvom ambijentu nam je recesija vrlo blizu, jer je narušen ambijent za sigurno poslovanje. U skladu s tim i kamate će uskoro narasti", kaže Šain.

Profesor dodaje da se sve promijenilo nakon velike finansijske krize u svijetu, "mada je to bila moralna, pa tek onda finansijska kriza".

"Pomno pratimo stope rezerve u CBBiH i pitamo se što banke više od dvije milijarde KM preko obavezne rezerve drže u CBBiH i još to moraju plaćati. To govori o jednoj vrsti monetarnog pritiska, a novac treba plasirati u realni sektor, koji vapi za investicijama. On se ne plasira prvenstveno zbog toga što se banke boje da li će im se taj novac vratiti. Bankari će radije platiti CBBiH da im čuva novac, nego da ga nesigurno ulažu. Temeljno je pitanje zašto se u BiH nikada nije realizirao zakon o dugu i zaduživanju koji bi potakao banke da plasiraju novac ka privredi", mišljenja je Šain.

Ekonomista Vjekoslav Domljan upozorava da su banke u BiH u takvoj situaciji da mogu raditi šta hoće.

"Banke su suvereni gospodari našeg finansijskog sistema i zato rade šta hoće. Tako će biti sve dok se ne osigura konkurencija.", kaže Domljan.

On ističe da dolazak recesije u BiH zavisi od stanja u zemljama s kojima BiH mnogo sarađuje.

"Nas konkretno zanima stanje u Italiji, Njemačkoj, Hrvatskoj i Srbiji, jer su to zemlje s kojima najviše trgujemo. Ako naš izvoz iznosi 10 milijardi KM, a uvoz 16 milijardi, onda vam je sve jasno", kaže Domljan.

Ekonomista Faruk Hadžić smatra da su indikativni podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni u prvom kvartalu 2019, koja je znatno pogoršana u odnosu na prethodnu godinu (za 200 miliona KM). Primarni razlog je, navodi Hadžić, povećanje uvoza i smanjenje izvoza na tržišta Rusije, Turske i Kine.

"Brinu me ulazak Italije u recesiju i činjenice da je Njemačka bila na pragu recesije. To je smanjilo njihovu potražnju. Ako se ove tendencije nastave do kraja godine, BiH bi mogla imati vanjskotrgovinski deficit od nekih 800 miliona KM i to bi moglo smanjiti prognoze ekonomskog rasta BiH za minimalno dva posto, a one su u ovoj godini iznosile 3,4 posto. To bi u praksi značilo da će naša izvozna preduzeća dobiti manje novca iz inostranstva, da će biti smanjena kupovna moć bh. stanovništva i da će se dodatno produbiti kriza, a BiH možda ući u recesiju čak u ovoj godini", pojašnjava Hadžić.

Bh. građani nisu zaboravili kako izgleda ekonomska kriza koja, kako se mnogima čini, kod nas traje i dalje. Kriza će u praksi značiti manje novca u budžetima od poreza, a građanima niže plate.

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić je malo optimističniji, iako i on vidi da je u prvom kvartalu izvoz iz BiH manji. To je, kaže on, uobičajeno u ovo doba godine.

"Imajući u vidu našu okrenutost tržištu EU, ako ona bude imala problema sa SAD-om, to će se reflektovati i na bh. izvoz. Kada govorimo o RS-u, taj entitet je značajno razvio metalski sektor koji primarno radi za evropske firme. Metaloprerada i drvoprerada su dobro razvijeni poslovi u RS-u, ali ako ta tržišta budu imala smanjenu potrebu za robom, to će se odraziti na izvoz iz RS-a", kaže ekonomista iz Banja Luke Zoran Pavlović.

Jedini i pravi odgovor na potencijalnu recesiju naši sagovornici vide u tome da bh. vlasti konačno naprave stimulativne budžete za privredu, ali je problem u tome što iz bh. vlasti svakodnevno stižu potvrde da o ekonomiji znaju vrlo malo.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Kapital