Kapital / IZVJEŠTAJI

Manja proizvodnja, veća prodaja šumskih sortimena

02.08.2021. 10:48 / Izvor: SRNA

U Republici Srpskoj u prvom polugodištu proizvedeno je 871.495 metara kubnih raznih šumskih sortimenata ili 7,9 odsto manje nego u istom peirodu prošle godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

Najzastupljeniji u proizvodnji bili su trupci, kojih je proizvedeno 299.481 metar kubni od četinarskog i 159.244 metara kubnih od lišćarskog drveta. 

U prvom polugodišu prouzvedeno je i 250.847 metara kubnih ogrevnog drveta lišćara, 91.448 metara kubih četinarskog drveta pogodnog za hemijsku preradu i celulozu

U Republic Srpskoj su u prvih šest mjeseci ove godine prodata 857.563 metra kubna raznih šumskih sortimenata, ili za dva odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu.

Trupci su bili najzastupljeniji i u prodaji.

Sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske Lazo Šinik rekao je Srni da je do povećanja obima prodaje došlo usljed iskazane veće potražnje u ovom periodu.

Prema njegovim riječima, ostvareni obim proizvodnje nije zadovoljavajući jer se očekivalo u uslovima povećane potražnje da bude povećana i proizvodnja i da se ostvare rezultati najmanje na nivou prošlogodišnjih, ali i bolji.

"U maju je proizvodnja bila manja u odnosu na prošlogodišnji maj, dok se situacija popravila u junu i ako se nastavi takav trend moguće je do kraja godine nadoknaditi ono što je bilo propušteno u prvom polugodištu", naveo je Šinik.

On je potsjetio da je prošle godine bila manja potražnja, ali da je bila bolja proizvodnja, iako je to bilo vrijeme negativnih efekata virusa korona, zbog povoljnijih vremenskih prilika i tadašnjih mjera Vlade Republike Srpske da se sa dužim rokovim plaćanja obezbijedi da ne dođe do prekida lanca snabdjevanja drvoprerađivača. 

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital