MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,9 posto, pa je dosegnuo novu rekordnu razinu.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,8 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Hong Kongu, Australiji, Južnoj Koreji i Šangaju porasle između 0,3 i 1,3 posto.
Azijske ulagače ohrabrili su jučerašnji rekordni dosezi burzovnih indeksa na Wall Streetu, nakon što je Joe Biden prisegnuo za 46. predsjednika SAD-a.
Ulagači su odahnuli što je inauguracija prošla glatko, s obzirom da su plašili mogućih incidenata nakon nedavnog upada Trumpovih pristaša u Kongres.
Novi predsjednik nije gubio vrijeme, pa je ubrzo nakon inauguracije potpisao 15 izvršnih uredbi o različitim pitanjima, od onih u vezi borbe protiv covida-19 do onih o klimatskim promjenama.
Ulagači se nadaju da bi Bidenova vlada mogla brzo progurati kroz Kongres novi paket poticajnih gospodarskih mjera, s obzirom da sada u oba doma parlamenta demokratski zastupnici drže većinu.
Biden je nedavno predstavio paket poticajnih mjera koji doseže vrijednost od 1.900 milijardi dolara, što uključuje 415 milijardi u cilju suzbijanja covida-19, oko 440 milijardi pomoći malim poduzećima te 1.000 milijardi dolara izravne pomoći kućanstvima.
I dok dio analitičara ne očekuje glatki prolaz novih poticaja u Kongresu i smatra da će demokratima ipak trebati pomoć dijela republikanaca.
Među najvećim je dobitnicima jutros tehnološki sektor, kao i jučer na Wall Streetu, što se zahvaljuje boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima Netflixa.
Cijena dionice Netflixa skočila je gotovo 17 posto, nakon što je ta kompanija za 'streaming' video sadržaja izvijestila o dobrim rezultatima i poručila da više neće trebati uzimati velike kredite za financiranje njezinih tv programa i filmova.
Dobri rezultati Netflixa pozitivno su utjecali i na druge tehnološke divove, koje imaju koristi od ostanka ljudi kod kuće za vrijeme pandemije koronavirusa.
Tako su snažno skočile cijene dionica Facebooka, Amazon.coma, Alphabeta i Applea.
Dolar oslabio treći dan zaredom
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala treći dan zaredom jer bi javni dug i proračunski deficit SAD-a mogli snažno porasti nakon novih poticajnih fiskalnih mjera.
Prihvati li Kongres Bidenov prijedlog, ukupni poticaji najvećem svjetskom gospodarstvu, zajedno s lanjskim, dosegnuli bi 10 posto BDP-a.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 90,32 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 90,37 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 103,80 na 103,50 jena.
No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,2125 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,2145 dolara.
Cijene su nafte, pak, pale, nakon jučer objavljenog izvješća o neočekivanom rastu zaliha nafte u SAD-u prošloga tjedna, što ukazuje na slabost potražnje.
Jutros je na američkom tržištu cijena barela skliznula 0,55 posto, na 53,01 dolar, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 0,4 posto, na 55,85 dolara.
