Zalihe nafte u SAD-u porasle i dijelom uticale na pad cijena nafte na međunarodnom tržištu

Cijene nafte pale su na međunarodnim tržištima na 76 dolara budući da su snižene procjene svjetske i američke potražnje prevagnule nad nagađanjima o mogućem izraelskom napadu na iransku naftnu infrastrukturu.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 1,12 dolara nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 76,06 dolara.

Jučer je zaključila trgovinu u minusu 3,75 dolara.

Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po 64 centa nižoj cijeni, od 72,93 dolara.

Jučer je zaključila trgovanje u minusu 3,57 dolara.

MOGUĆI NAPAD NA IRANSKU NAFTNU INFRASTRUKTURU

Tržišta su proteklih dana katapultirali signali o mogućem izraelskom napadu na iransku naftnu infrastrukturu.

Iran je prije desetak dana ispalio gotovo 200 balističkih projektila na Izrael u odgovoru na izraelski napad na Bejrut u kojem su poginule stotine civila i skupina vojnih i političkih dužnosnika libanonskog Hezbollaha i časnik iranske Revolucionarne garde.

Teheran je poručio da je njegov odgovor time završio, a Tel Aviv je najavio "posljedice", uz poruku Washingtona da će braniti Izrael.

Krajem prošlog tjedna američki predsjednik Joe Biden izjavio je da bi meta izraelskog napada mogla biti i iranska naftna postrojenja. Nekoliko sati kasnije stišao je nervozu na tržištima izjavom da bi, da je na mjestu Izraela, izabrao alternativu napadu na naftna postrojenja.

TRŽIŠTE SE PREUSMJERILA NA POTRAŽNJU

Analitičari su početkom tjedna zaključili da Izrael vjerojatno neće izravno napasti iransku naftnu infrastrukturu, a Tel Aviv je u međuvremenu poslao još vojnika u Libanon.

Američki predsjednik trebao bi tokom dana razgovarati s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, a tržišta su se u međuvremenu preusmjerila na potražnju.

Kina je početkom tjedna istaknula da je "potpuno uvjerena" da će postići ciljanu stopu gospodarskog rasta u ovoj godini, a na tržištima su uzalud tragali za najavom opsežnijih fiskalnih poticaja.

Ulagači strahuju da bi slabiji rast drugog gospodarstva svijeta mogao značiti i slabiju potražnju za energentima, a nervozu je pojačalo i američko ministarstvo energetike sniženom procjenom rasta svjetske i domaće potražnje u 2025. godini zbog, kako su naveli, slabljenja gospodarske aktivnosti u Kini i Sjevernoj Americi.

Snižene procjene poklopile su se s rastom zaliha nafte u SAD-u u prošlom tjednu, za čak 11 milijuna barela, prema izvorima koji se pozivaju na podatke udruge proizvođača API.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel košarice nafte njezinih članica u ponedjeljak pojeftinio za 24 centa, na 78,26 dolara.