Dionice u porastu usljed smirivanja trgovinskih tenzija SAD–Kina

Na europskim su burzama u petak ujutro cijene dionica porasle jer su ulagače ohrabrile vijesti o popuštanju trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,6 posto i na putu je prvih sedmičnih dobitaka u tri sedmice.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,33 posto, na 8.765 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,84 posto, na 23.845 bodova, a pariški CAC 1,31 posto, na 7.656 bodova.

Bijela kuća poručila je u četvrtak da je postignut sporazum s Kinom o ubrzanju isporuka rijetkih metala u SAD. Ulagači se nadaju i dogovoru Washingtona s drugim zemljama prije nego što početkom srpnja istekne rok nakon kojeg bi SAD uveo više carine na uvoz.

Čelnici EU-a raspravljali su o novim prijedlozima SAD-a o trgovinskom sporazumu na summitu u Bruxellesu u četvrtak. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen kazala je da su otvorene sve opcije.

A na azijskim se burzama trguje oprezno. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer, no na putu je sedmičnog dobitka od oko 3 posto.

Pritom su cijene dionica u Japanu skočile 1,4 posto, dok su u Australiji, Hong Kongu, Šangaju i Južnoj Koreji pale između 0,1 i 0,8 posto.

Na samom početku trgovanja ti su indeksi blago porasli, zahvaljujući vijestima o napretku u trgovinskim pregovorima između SAD-a i Kine, kao i nekih drugih zemalja.

Stoga je azijski MSCI indeks dosegnuo najvišu razinu u više od tri godine. No, ti su dobici ubrzo splasnuli jer novi gospodarski podaci u regiji ne ulijevaju optimizam.

Zbog toga azijske ulagače nije impresionirao ni jučerašnji rast Wall Streeta, pri čemu su se S&P 500 i Nasdaq indeks primaknuli rekordnim razinama.

Dow Jones ojačao je 0,94 posto, dok je S&P 500 porastao 0,80, a Nasdaq 0,97 posto.

Rast indeksa zahvaljuje se nadi ulagača da će američka središnja banka kamatne stope smanjiti oštrije nego što se prije očekivalo, s obzirom na usporavanje rasta gospodarstva.

Jučer je, naime, objavljeno da je u prvom tromjesečju američki bruto domaći proizvod (BDP) pao 0,5 posto, više nego što je pokazivala prva procjena.

Osim toga, tržište rado pomalo slabi, pa je broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima dosegnuo najvišu razinu u godinu dana. Zbog toga dio ulagača očekuje tri reza kamatnih stopa Feda u ovoj godini, počevši već od jula.

Doduše, na tržištu se procjenjuje da postoji samo oko 20 posto izgleda da Fed smanji kamate u julu, a znatno više da će to učiniti u septembru. Osim toga, znatno su veći izgledi da će kamate biti smanjene u dva, a ne tri navrata do kraja godine.

No, nade ulagača u oštriji rez kamata podgrijavaju neki dužnosnici Feda koji poručuju da povećanje carina nije osjetnije utjecalo na rast inflacije te stoga ima prostora za smanjenje kamata.

Osim toga, predsjednik SAD-a Donald Trump stalno poručuje da kamate treba srezati pod hitno, pa tako vrši pritisak na predsjednika Feda Jeromea Powella koji ponavlja da Fed ne treba žuriti sa smanjenjem kamata i da je dobro pozicioniran da bi mogao pričekati podatke o tome kako je povećanje carina utjecalo na gospodarstvo i inflaciju.