Europske berze u padu: Trumpov pritisak na Fed

Na europskim su burzama u utorak ujutro cijene dionica pale, ponajviše na burzi u Parizu, jer bi francuska manjinska vlada mogla pasti ako parlament početkom septembra ne prihvati prijedlog proračunskih ušteda.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9:30 sati u minusu 0,7 posto, oslabivši drugi dan zaredom.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,71 posto, na 9.255 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,89 posto, na 24.056 bodova, a pariški CAC 2,01 posto, na 7.685 bodova.

Tržišta su pod pritiskom zbog mogućeg pada francuske vlade. Jučer je, naime, premijer Francois Bayrou kazao da će zatražiti da parlament 8. septembra glasa o povjerenju njegovoj vladi zbog nepopularnih planova sanacije francuskih javnih finansija.

Bayrouov potez će otkriti ima li dovoljno podrške u podijeljenom parlamentu za svoj prijedlog proračunskih ušteda od 44 milijarde eura.

Ako izgubi glasanje o povjerenju, Bayrouova manjinska vlada će pasti.

I na azijskim su burzama cijene dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9:30 sati u minusu 0,6 posto, izgubivši dio jučerašnjih dobitaka.

Pritom su cijene dionica u Hong Kongu, Australiji, Šangaju, Indiji, Japanu i Južnoj Koreji pale između 0,2 i 0,9 posto.

U fokusu ulagača je poruka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da smjenjuje guvernerku Cook iz Odbora Feda jer je nepropisno došla do barem jednog hipotekarnog kredita za kupovinu nekretnina.

Cook je, pak, poručila da neće podnijeti ostavku, da nije učinila ništa protuzakonito i da Trump nema ovlasti da je smijeni.

Trump već dulje vrijeme vrijeđa predsjednika Feda Jeromea Powella i poziva ga da smanji kamatne stope, stoga se sinoćnji potez smatra novim Trumpovim napadom na nezavisnost središnje banke i njen kredibilitet.

Zbog toga azijske burze prate jučerašnji pad Wall Streeta, gdje je Dow Jones indeks oslabio oko 0,8 posto, S&P 500 oko 0,4, a Nasdaq indeks 0,2 posto.

U petak su ti indeksi snažno porasli, pri čemu je Dow Jones dosegnuo rekordne razine, jer je predsjednik Feda Powell na skupu u Jackson Holeu nagovijestio da će se na sjednici u septembru razmatrati smanjenje kamatnih stopa zbog slabosti tržišta rada.

Nakon euforije u petak, u ponedjeljak su ulagači ipak bili oprezniji jer će do sjednice čelnika Feda 17. septembra biti objavljeno još nekoliko podataka koji bi mogli biti ključni pri odlučivanju o kamatama.

Tako će ove sedmice biti objavljeno izvješće o inflaciji, koje će pokazati u kolikoj je mjeri uvođenje carina utjecalo na rast cijena u julu.

Idućega tjedna bit će, pak, objavljeno izvješće o zapošljavanju u SAD-u u augustu, koje će pokazati kakva je situacija na tržištu rada.

Niz posljednjih podataka pokazuje da američko tržište rada slabi, što znači da bi Fed trebao smanjiti kamate kako bi podržao rast gospodarstva.

S druge strane, niz podataka pokazuje da gospodarstvo solidno raste te da je inflacija i dalje povišena, što smanjuje potrebu za žurnim smanjenjem kamata.

Na tržištu se procjenjuje da postoji više od 80 posto izgleda da će Fed u septembru smanjiti kamate.