Europske i azijske burze stagniraju dok rastu cijene nafte zbog krize na Bliskom istoku

Na europskim se burzama u utorak ujutro trguje oprezno, a indeksi stagniraju, jer su zbog krize na Bliskom istoku cijene nafte i dalje povišene.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,18 posto, na 10.335 bodova, a pariški CAC 0,05 posto, na 7.940 bodova. Frankfurtski DAX oslabio je, pak, 0,25 posto, na 23.505 bodova.

Azijske burze prate rast Wall Streeta

I na azijskim se burzama trguje oprezno. No, na većini su cijene dionica porasle, pa je MSCI indeks azijsko pacifičkih dionica u 9,30 sati bio u plusu 0,5 posto.

Pritom su cijene dionica u Japanu i Šangaju pale između 0,1 i 0,8 posto, dok su u Hong Kongu, Australiji, Indiji i Južnoj Koreji porasle između 0,1 i 2,5 posto.

Najviše su jutros porasle cijene dionica u tehnološkom sektoru, nakon vijesti da Nvidia, najveći svjetski proizvođač čipova za umjetnu inteligenciju, očekuje snažan rast prihoda u 2027. godini.

Zahvaljujući tome, porasle su cijene dionica niza drugih proizvođača čipova.

A kako je Nvidia najavila i partnerstvo s nekoliko proizvođača automobila u regiji u razvoju autonomnih vozila, snažno su porasle i cijene dionica u automobilskom sektoru.

Tako većina azijskih burzi prati jučerašnji rast Wall Streeta, gdje je Dow Jones indeks ojačao 0,8 posto, S&P 500 oko 1, a Nasdaq 1,2 posto.

Jučer je na najveću svjetsku burzu pozitivno utjecao pad cijena nafte nakon što je Washington poručio da neki iranski, indijski i kineski tankeri mogu proći kroz Hormuški tjesnac.

Cijene nafte ponovno porasle

No, cijene nafte jutros su ponovno snažno porasle, više od 4 posto, jer kriza na Bliskom istoku ne jenjava. Iran raketira susjedne zemlje, Izrael napada Libanon, Pakistan raketira Afganistan...

Zbog toga se na većini azijskih burzi trguje oprezno.

Tim više što je australska središnja banka ponovno, drugu sjednicu zaredom, povećala ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, na 4,10 posto, što je posljedica jačanja inflacije.

Zadrže li se cijene nafte na povišenim razinama dulje vrijeme, inflacija će porasti i u mnogim drugim zemljama, što bi moglo navesti i tamošnje središnje banke na povećanje kamata. A to u pravilu negativno utječe na tržišta dionica.