Veliki potencijal za ulaganje u poslovanje u vezi sa klimatskim promjenama

02.11.2017. 12:42 / Izvor: Akta.ba
Veliki potencijal za ulaganje u poslovanje u vezi sa klimatskim promjenama

Izvještaj IFC-ja "Stvaranje tržišta za poslovanje vezano za klimatske promene" daje više primjera takvog pristupa.

Prema novom izvještaju IFC-ja, članice Grupe Svjetske banke, zemlje u razvoju mogu da ostvare klimatske ciljeve na koje su se obavezale u istorijskom Pariskom sporazumu tako što će aktivirati bilione dolara privatnih investicija putem kombinacije mudrih reformi politika i inovativnih poslovnih modela.

U izvještaju se navodi sedam privrednih sektora koji mogu da igraju presudnu ulogu u podsticanju privatnih investicija: obnovljiva energija, skladištenje energije i solarne energije van mreže, agrobiznis, ekološke zgrade, gradski prijevoz, voda i upravljanje gradskim otpadom.

U projekte vezane za klimu u tim oblastima već se investira više od jedan bilion dolara. Međutim, u izvještaju se konstatuje da bi još mnogo biliona dolara moglo da se privuče stvaranjem odgovarajućih uslova za poslovanje na tržištima u usponu.

"Ključ za borbu protiv klimatskih promjena je u rukama privatnog sektora. Privatni sektor ima inovacije, finansijska sredstva i instrumente. Možemo da pomognemo da se aktivira više investicija privatnog sektora, ali za to su potrebne i državne reforme kao i inovativni poslovni modeli što će zajedno da stvori nova tržišta i da privuče potrebne investicije. Time može da se ispuni obećanje iz Pariza",  rekao je generalni direktor IFC Philippe Le Houérou. 

Izvještaj IFC-ja "Stvaranje tržišta za poslovanje vezano za klimatske promene" daje više primjera takvog pristupa. U nedelju su egipatski zvaničnici potpisali sporazum za izgradnju najvećeg solarnog parka na svijetu.

IFC je osigurao  istorijski paket vrijedan 653 miliona dolara, kojim će se finansirati izgradnja 13 solarnih elektrana pored egipatskog grada Asuana. Do sporazuma je došlo tek poslije niza reformi koje je sprovela vlada i formiranja inovativnih finansijskih struktura. Očekuje se da se time snize troškovi proizvodnje električne energije i smanji zavisnost Egipta od uvoznih fosilnih goriva.

Zaključci iz izvještaja ukazuju na određene prilike za investiranje. Navodi se da bi investicije u obnovljivu energiju mogle da porastu ukupno na 11 biliona dolara do 2040. godine, a to bi se omogućilo sprovođenjem reformi poput aukcija obnovljive energije, reformi vlasništva nad zemljištem i podsticajnih okvira politike za skladištenje energije.

Investicije u skladištenje energije i solarne energije van mreže mogu da dostignu 23 milijarde dolara godišnje do 2025. godine, ukoliko zemlje primjene izdiferencirane tarife, jasne tehničke i sigurnosne standarde i ciljane finansijske podsticaje dok istovremeno podržavaju nove poslovne modele za solarnu energiju u zajednici kao što je sistem Pay-as-You-Go i inovativna finansijska rešenja poput sredstava za sekuritizaciju.

Bilioni dolara investicija u agrobiznis mogu da smanje njegov uticaj na klimu ukoliko vlade osiguraju imovinska prava, dobru saobraćajnu infrastrukturu, propise i fiskalne politike koji podstiču investicije sa malim uticajem na klimu, dok istovremeno podržavaju bolje prakse obuke poljoprivrednika i koriste finansijske inovacije za osiguranje obrtnog kapitala za poljoprivrednike.

Investicije u ekološke zgrade mogle bi da dostignu ukupno 3,4 biliona do 2025. godine na ključnim tržištima u usponu  ukoliko zemlje donesu bolje propise i standarde o izgradnji i definišu ciljane finansijske podsticaje kao što je certifikacija za ekološke zgrade i obavezno poređenje potrošnje energije.

Druge važne reforme bi trebalo da podstiču nove poslovne modele komunalnih usluga, kao što su hipoteke za ekološke objekte i preduzeća za energetske usluge.

U predstojećoj deceniji, kako je zaključeno, mogu da se mobilišu bilioni dolara investicija u održiv gradski prevoz – ukoliko vlade daju ovlašćenja da se omoguće investicije u infrastrukturu i usvoje opštinske saobraćajne planove koji mogu da podstaknu inovacije, poput lake željeznice.

Investicije u vodosnabdijevanje i kanalizaciju bi mogle ukupno da premaše 13 biliona do 2030. godine, a za to bi bilo potrebno da vlade utvrde cijene vode na predvidljivim i održivim nivoima da bi povećale kreditnu sposobnost komunalnih preduzeća, dok istovremeno sklapaju javno-privatna partnerstva i usvajaju ugovore zasnovane na učinku.

Investicije u upravljanje gradskim otpadom sa malim uticajem na klimu mogle bi da dostignu dva biliona dolara ukoliko gradovi budu radili na tome da privuku učešće privatnog sektora pomoću poboljšanih regulatornih okvira i okvira za sprovođenje zakona, koristeći ekonomske podsticaje i mehanizme za povraćaj troškova, poput feed-in tarifa, i usmjeravajući potrošače da se ponašaju savjesno u pogledu otpada, saopćeno je iz IFC-a.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital