Komunikacijsko minsko polje na poslu: Kako do većeg utjecaja kao introvert?

Iako se ponekad stiče dojam kako umjesto "snage argumenta" na poslu vrijedi pravilo "argumenta snage" ili glasnoće, nije to uvijek tako.

Radno mjesto se može činiti kao komunikacijsko minsko polje – pogotovo ako ste introvertirani.

"No, dobra je vijest da možete biti zamijećeni bez posjećivanja svakog društvenog događaja", kaže predavač na Sveučilištu Stanford i komunikacijski stručnjak Matt Abrahams.

Ključ je u ciljanom obraćanju određenim ljudima oko vas – vašoj "publici", kako ih Abrahams naziva.

U uredu, na primjer, vaša publika mogu biti vaši vršnjaci, šefovi, pa i klijenti.

"Najveća greška koju ljudi čine u svojoj komunikaciji je što se ne fokusiraju na potrebe publike", objašnjava Abrahams za CNBC Make It.

"Pozornost je danas najdragocjenija roba koju imamo na svijetu. Ako svoju poruku ne prilagodim vama, svojoj publici, nećete na nju obratiti pozornost.", dodaje.

Na raspolaganju su tri osnovne metode za otkrivanje onoga što je publici važno: izviđanje, promišljanje i istraživanje.

"To je jedini način da [svoj rad] učinite relevantnim", poručuje Abrahams.

"Morate poznavati svoju publiku. Morate razgovarati s njima, slušati ih, promatrati ih… Morate naučiti što je ljudima važno, da biste im onda prilagodili svoju poruku.", kaže.

IZVIĐANJE

"Izviđanje" možete nazivati i promatranjem: smisao je da kritički razmislite o tome kako vaše kolege međusobno komuniciraju.

Zatim preslikajte njihove komunikacijske stilove u sadržaj svoje poruke, ali i u stil kojim ćete im tu poruku prenijeti, preporučuje Abrahams.

Ako se nečije opuštajuće čavrljanje vrti oko posla, pristupite mu jasnim, sažetim i formalnim jezikom.

Ako se često razgovara o knjigama, televizijskim emisijama ili kućnim ljubimcima, vodite se zajedničkim interesom.

"Nemojte to forsirati – i dalje morate zvučati autentično. Morate razumjeti njihov način razmišljanja, njihove vrijednosti", upozorava Abrahams.

Možete si stvoriti više prilika za izviđanje tako što ćete zatražiti da preuzmete jednostavne zadatke koji vam omogućuju da budete u prostorijama s onima koji donose odluke u vašoj tvrtki.

Na primjer, mogli biste pronaći “točku utjecaja” tako što ćete dobrovoljno voditi bilješke na sastanku kojem inače ne biste imali pristup.

"Odjednom vam uloga koju imate – svjetovna uloga koju mnogi ljudi ne vole – daje pristup i utjecaj", kaže Abrahams.

ISTRAŽIVANJE

O tome kako možete utjecati na druge možete naučiti i izvan radnog mjesta, kaže Abrahams.

Razmislite kako vaš omiljeni podcaster utječe na vas ili zašto vas zanima vaš omiljeni TED govornik.

Možda ćete uočiti neke uzorke. Na primjer, istraživanja pokazuju da korištenje "inkluzivnog jezika", poput riječi "nas", "mi" ili imena druge osobe pomaže vašoj publici da ostane usredotočena.

Kada dajete preporuke, sadašnje vrijeme – "Sviđa mi se ova knjiga" ili "Taj restoran ima ukusnu hranu" – uvjerljivije je od prošlog vremena.

Možete čak upitati svoj omiljeni inteligentni chatbot za inspiraciju, sve dok njegove odgovore uzimate s rezervom.

"Isprobajte upit kao što je: "Održavam sastanak na ovu temu… Koja bih pitanja mogao postaviti (svojoj publici) da ih zadržim angažiranima?", predlaže Abrahams.

"Pitanja, po samoj svojoj prirodi, uključuju ljude", dodaje.

REFLEKSIJE

Abrahams kaže da njegove preporuke ne moraju primijeniti određenim redoslijedom – ali korisno je razmišljati o svojim interakcijama i koliko su one učinkovite što je češće moguće.

"Razmišljanje vam može pomoći da se usredotočite i odredite prioritet gdje biste trebali početi", kaže.

"Na kraju, trebali biste odvojiti trenutak i razmisliti: Što mi je bilo od najveće pomoći?", dodaje.

Razmišljanje vam može pomoći da učite iz pogrešaka: ako vaša publika nije dobro reagirala na vaš pristup, odvojite malo vremena da shvatite zašto se to desilo i pokušajte ponovno.

"Većina introverta ne treba poticaje na ovom planu", napominje Abrahams.

"Ekstroverti imaju tendenciju da govore prije nego što pomisle. Introverti su suprotnost. Introverti imaju višu emocionalnu inteligenciju jer više promatraju i skloni su razmišljanju.", zaključuje.