Nepredvidiv uzgoj: Kečap, još jedna potencijalna žrtva klimatskih promjena?

Kečap će biti još jedna žrtva globalnog otopljavanja jer visoke temperature ubijaju rod paradajza.

Zato Kraft Heinz Company investira milione dolara u istraživanja paradajza koji može da izdrži klimatsku krizu.

Heinz kečap još nije u opasnosti ali Kalifornija, gdje raste paradajz za američku proizvodnju kečapa, bilježi najtoplije ljeto do sada.

U Kaliforniji se proizvodi više od 90% američkog paradajza koji se koristi u sosovima i pastama.

Kraft Heinz proizvodi 660 miliona boca kečapa godišnje od čega 300 miliona u Americi.

Burger king i McDonalds u Indiji 2023. su izbacili paradajz iz menija i napravili burger bez paradajza, kao i američki lanac koji služi sendviče Subway.

To se dogodilo zbog onoga što su nazvali "sezonskim" i pitanjima "kvaliteta", naime zbog toplotnih talasa i napada štetočina, preneo je bne IntelliNews.

"Zbog nepredvidivosti u pogledu kvaliteta i isporuke paradajza, nismo u mogućnosti da ga dodajemo u hranu... trudimo se da vratimo paradajz u naše burgere", pisalo je u obaveštenju u objektu Burger kinga u Nju Delhiju.

Klimatske promjene za posljedicu imaju manji prinos i veće troškove proizvodnje. Naime, biljka paradajza ne može da cvjeta kako treba kada je temperatura previsoka.

"Ono što je novo ove godine, jeste produžena toplota tokom perioda cvjetanja", rekao je nedavno za Bloomberg potpredsjednik Krafta za poljoprivredu i održivost Patrick Sheridan.

Inače, najveći svjetski proizvođač paradajza je Kina sa udjelom od gotovo 37% u globalnoj proizvodnji u 2024. godini.

Slijede Indija, Turska, EU i SAD i tih pet vodećih proizvođača zajedno daju oko 70% svjetske produkcije.

U istraživačkom centru Heinz u Kaliforniji Kraft Heinz radi na razvoju "savršenog paradajza za kečap" i u posljednjih pet godina potrošeni su milioni dolara na paradajz zaštićen od klimatskih promjena.

Bayer, takođe u Kaliforniji, istražuje paradajz otporan na sušu. Taylor Andersen iz te kompanije rekao je za Wall Street Journal da dolazi dan kada neće biti dovoljno vode za potrebe poljoprivrede.

Sa pogoršavanjem klimatske krize, kompanije koje se bave sjemenskim materijalom, kao Bayer, žurno rade na otpornijim kulturama.

Prema Andersonovim riječima, to uključuje rižu i soju kojima treba manje vode, kukuruz otporniji na vjetrove i hemikalije za borbu protiv štetočina u toplijoj klimi.

Proizvođač pesticida Syngenta čak je razvila novi na štetočine otporan kupus za poljoprivrednike u Evropi da odbrane rod od insekata i bolesti koje se zbog klimatskih promjena šire iz Afrike, prenio je bne IntelliNews.