Sve više ljudi koristi ChatGPT, Claude i druge alate vještačke inteligencije za pomoć u upravljanju ličnim finansijama. Istraživanja pokazuju da ovi sistemi mogu ponuditi korisne preporuke, ali stručnjaci upozoravaju na netačne informacije, zaštitu podataka i rizike oslanjanja isključivo na njihove odgovore, piše Tagesschau.
Analiza dionica, poređenje fondova kojima se trguje na berzi (ETF-ova) i sastavljanje cjelokupnog portfelja vrijednosnih papira već su među zadacima koje mogu obavljati AI modeli. Njihova upotreba u finansijskim pitanjima postaje sve raširenija: prema reprezentativnoj anketi digitalnog udruženja Bitkom, svaka četvrta osoba u Njemačkoj već je zatražila finansijski savjet od neke aplikacije zasnovane na vještačkoj inteligenciji.
Istraživanje revizorske kuće EY pokazalo je da 39 posto ispitanika koristi AI kako bi unaprijedilo finansijsko planiranje. Ipak, spremnost na dijeljenje osjetljivih podataka znatno je manja. Tek nešto manje od četvrtine ispitanika osjeća se ugodno pri pomisli da s vještačkom inteligencijom podijeli podatke o prometu na računu i svojim troškovima.
Šta istraživanja otkrivaju o AI preporukama za ulaganje
Naučne studije ukazuju na značajne mogućnosti ovih alata. Istraživanje minhenskog instituta ifo pokazalo je da su portfelji koje su preporučila 32 AI jezička modela, kada se posmatra njihov historijski prinos, mogli parirati uporednim portfeljima kojima upravljaju profesionalci.
Do zaključka da AI može pružiti upotrebljive finansijske savjete došli su i istraživači američkog Univerziteta Stanford. Među preporukama jezičkih modela bili su stvaranje finansijske rezerve i ulaganje u širok raspon dionica. Međutim, kvalitet savjeta uveliko je zavisio od načina na koji su korisnici postavljali pitanja.
Zašto je važno kako postavljate pitanja
Berzanski stručnjak Joachim Nareike u razgovoru za finansijsku redakciju ARD-a naglašava koliko su važni precizni upiti, odnosno takozvani promptovi.
"Jasno je da će ljudi još tačno unijeti svoje godine, ali kada dođu do finansijske situacije, tu već uglavnom zapinje, jer većina ljudi zapravo ne zna sasvim precizno kakva je njihova finansijska situacija."
Za odgovarajuću strategiju ulaganja nije dovoljno samo precizno poznavati prihode, rashode i postojeću ušteđevinu. Jednako je važna spremnost pojedinca da prihvati rizik, odnosno koliki privremeni pad vrijednosti ulaganja može podnijeti bez nervoze i eventualne prodaje u najnepovoljnijem trenutku. To je naročito značajno kod dugoročne štednje za penziju.
ESMA upozorava na rizike finansijskih savjeta chatbotova
Ni tačni ulazni podaci ne isključuju mogućnost pogrešnog odgovora. Vještačka inteligencija može „halucinirati“, odnosno izmišljati informacije ili pogrešno prikazivati odnose među činjenicama, a pritom zvučati veoma uvjerljivo. Posljedice mogu biti pogrešne investicijske odluke i finansijski gubici.
Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) još je 2025. godine upozorilo da se pri ulaganju ne treba oslanjati isključivo na chatbotove. Njihove preporuke mogu počivati na netačnim ili zastarjelim informacijama.
Osim toga, javno dostupne AI aplikacije ne podliježu istim zakonskim zahtjevima kao ovlašteni investicijski savjetnici. ESMA je pozvala i na oprez pri dijeljenju ličnih finansijskih podataka.
Mogu li oglasi uticati na preporuke za ulaganje?
Organizacije za zaštitu potrošača upozoravaju i na moguće ekonomske interese kompanija koje razvijaju AI alate. OpenAI je ove godine uveo oglase u besplatnu verziju ChatGPT-a.
"Što se više potrošača informiše putem vještačke inteligencije, to ona, naravno, postaje zanimljivija oglašivačima", kaže Niels Nauhauser iz Centra za zaštitu potrošača Baden-Württemberg za finansijsku redakciju ARD-a.
"I sada se postavlja pitanje: hoće li oglašavanje proizvođača proizvoda u nekom trenutku uticati na način na koji AI odgovara? Hoće li se, naprimjer, preporučivati životno osiguranje zato što upravo postoji saradnja s nekim osiguravateljem životnog osiguranja?"
OpenAI izričito navodi da oglasi ne utiču na odgovore ChatGPT-a. Prema objašnjenju kompanije, prikazuju se odvojeno od odgovora i jasno su označeni, a oglašivači ne mogu mijenjati sadržaj odgovora.
Gdje AI može imati prednost u odnosu na finansijske savjetnike
Sukob interesa, međutim, postoji i u klasičnom finansijskom savjetovanju, upozorava Nauhauser.
"Trenutno je stanje takvo da se veoma mnogo potrošačica i potrošača za savjet obraćalo raznim prodajnim zastupnicima – ne bih ih ni nazivao finansijskim savjetnicima, jer to su prodavači. A oni su im onda prodavali proizvode koji su bili skupi, neisplativi i nisu funkcionisali."
Zbog toga u jezičkim modelima vidi i priliku: ulagačima bi mogli omogućiti da do informacija dolaze nezavisno i uz male troškove.
AI alati mogu poslužiti i za razmatranje različitih scenarija ulaganja. Stručnjak za tržište kapitala Nareike navodi jednostavan primjer:
"Dakle, sasvim klasično: imam 19 godina i moram raditi do 67. Koliko bih novca mjesečno morao ulagati da bih postao milioner? To je svakako nešto u čemu AI zaista može pomoći."
Lakši pristup tržištu kapitala
Takve mogućnosti posebno bi mogle koristiti osobama koje raspolažu manjim iznosima novca ili imaju malo iskustva s vrijednosnim papirima. Vještačka inteligencija mogla bi im olakšati prve korake na tržištu kapitala.
Nareike u tome vidi veliki potencijal.
"Tržište kapitala otvara se ljudima koji mu ranije nisu imali pristup, nisu ga željeli imati ili ga nisu mogli imati. A ako se to koristi na pomalo razigran način, to je odlično. Oslanjati se na to sto posto bila bi greška."
Vještačka inteligencija, dakle, može biti korisna za početno informisanje i snalaženje u svijetu ulaganja. Odgovornost za donesene odluke ipak ostaje na samim ulagačima.
