Inspekcija radi svoj posao: Kako se privrednici mogu pripremiti da izbjegnu kazne

Inspekcija radi svoj posao

Ali dobri privrednici se zalažu da inspekcija ima što manje posla...

Opstanak, prosperitetni razvoj, stabilnost i dobru budućnost svakom sistemu (pa i državi) mogu omogućiti samo pošteni, vrijedni, uspješnom radu posvećeni i za poštivanje zakona opredijeljeni ljudi. Na svu sreću, takvih je u našem okruženju najviše, o čemu nam svjedoče i značajni uspjesi kako privrednika koji vode naše velike i uspješne firme, tako i svakodnevni doprinos i zalaganje malih privrednika, obrtničara i zanatlija koji kroz svoje biznise sebi, svojim porodicama, ali i svojim zaposlenicima obezbjeđuju dobru i sigurnu egzistenciju. Naravno, da upravo takvi ljudi redovnim plaćanjem poreza i doprinosa cijeli državni sistem „drže na nogama“, a to je činjenica koju niko ne može poreći.

Piše: Jasmin Omeragić, ekonomist i certificirani računovođa sa višedecenijskim iskustvom u praksi i teoriji finansija, računovodstva, poreza i revizije

Nažalost, postoji i određeni broj registriranih poreskih obveznika, ali i onih koji nemaju nikakvu dozvolu za rad, kojima je izgleda „poslovna misija“ da upravo (u)rade sve samo da izbjegnu plaćanje obaveza prema javnim prihodima, i to (uglavnom) ne zbog toga što nemaju raspoloživih novčanih sredstava, već jednostavno cijeli svoj biznis zasnivaju na „logici“ pokušaja prevare sistema. Naravno, kao mnoge druge, i naša država je uspostavila kvalitetne mehanizme i sisteme kontrole i nadzora nad svojim (javnim) prihodima, te su stoga organi nadzora i kontrole poslovanja i javnih prihoda jedan od važnih kotača toga sistema (formalno poznatiji kao inspekcije).

Istina, rijetki su poreski manipulatori koji svoje postupke „pravdaju“ prozirnom i egocentričnom teorijom da to oni radom „na crno“, te namjernim nekorektnim obračunom i (ne)plaćanjem poreza zapravo ne potkradaju i ne varaju državu, nego „ne daju svoje pare“ raznim potrebnim i nepotrebnim budžetskim potrošačima!?.

Ali, država i sistem ne uređuju se samovoljom pojedinaca, te je zbog takvih i potreban nadzor i kontrola poslovanja, a rezultati rada inspekcijskih organa svakodnevno se mogu vidjeti u sredstvima javnog informisanja. Dakle, bez obzira na sve, ipak nema opravdanja za postupke svih onih koji „zakidaju“ na plaćanju javnih prihoda, a to ujedno znači da ništa i nikada ne treba (u)raditi „s nadom“ da to neće biti predmet nečije kontrole i sankcija.

Statistika ne laže

Naime, argumentacija da „organi nadzora“ kontinuirano nadziru, a da pritom „organi kontrole“ uvijek nekoga i nešto kontroliraju vrlo lako se može pronaći na oficijelnoj stranici Porezne uprave Federacije BiH[1]. Redovnim, povremenim i iznenadnim kontrolama su potencijalno obuhvaćeni svi porezni obveznici, ali djelatnosti u oblasti ugostiteljstva, priređivanja igara na sreću klađenjem, građevinarstvo, trgovine, pekarstvo, zatim izvršioci drugih uslužnih djelatnosti – uvijek su na tapetu. Nisu „zaboravljeni“ ni oni koji se bave djelatnošću izdavanja objekata za odmor i rekreaciju[2] (znači na meti su i vikendice i vile s bazenom), a „usput“ vrši se i provjera poštivanja odredbi Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH, Zakona o fiskalnim sistemima u Federaciji BiH, Zakona o Jedinstvenom sistemu registracije, kontrola obračuna i naplata doprinosa, zatim primjena Zakona o doprinosima i Odluke o iznosu najniže plate za 2025. godinu, pa i isplata dijela plate u „koverti“!!!

Za razliku od mnogih drugih institucija, Porezna uprava Federacije BiH na svojoj stranici redovno objavljuje vrlo informacije o svome djelovanju, te smo stoga uz malo truda bili u prilici iz periodičnih izvještaja prikupiti, analizirati i prezentirati neke vrlo zanimljive podatke, koji se odnose na period od 01. januara do 03. oktobra ove godine. Posebno je zanimljivo da je u naznačenom periodu:

- izvršenih kontrola bilo 5.234, što je, kako ćemo vidjeti iz podataka o zabilježenim nepravilnostima, možda ček trebalo biti još više, češće i represivnije, jer podatak da je prema izvještaju[3] Federalnog zavoda za statistiku na dan 30.06.2025. godine u Federaciji BiH bilo registrirano poslovnih subjekata i njihovih dijelova ukupno 151.579, kazuje nam da je kontrolom u prosjeku bio obuhvaćen tek svaki 29-ti objekat! No, mora se uzeti u obzir i nedovoljan broj inspektora koji rade na terenu; Naime, nedovoljan broj zaposlenika već duži vremenski period Poreznoj upravi predstavlja jedan od velikih ograničavajućih faktora da se na pravi način i u punom kapacitetu suprotstavi suzbijanju sive ekonomije, ali i u izvršavanju svih drugih aktivnosti iz svoje nadležnosti (broj uposlenih konstantno je znatno manji od broja sistematiziranih, zatim je za organizaciju kontrola opterećujuća prosječna starost zaposlenih, kao i odlasci zaposlenika u penziju);

- u postupku kontrola je zatečen 971 neprijavljen radnik, što će reći da je prosječno u svakom petom kontroliranom subjektu „otkriven“ jedan radnik „na crno“;

- bez odobrenja za rad nadležnog organa inspektori su pronašli 195 slučajeva, što također upozorava na zabrinjavajuću samovolju, bahatost i drastično kršenje propisa od strane određenog broja građana Federacije BiH;

- kontrolom su otkrivena 183 porezna obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj, no frapantna je stuacija da u 1.405 slučajeva porezni obveznici nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja, što je u odnosu na broj izvršenih kontrola veoma upozoravajući indikator očiglednog prisvajanja poreza od strane poslovno neodgovornih osoba;

- inspektori su zapečatili 511 objekata, te su u 2.406 slučajeva izdati prekršajni nalozi, u kojima je zbirna cifra izrečenih novčanih kazni u iznosu od 5.525.800,00 KM!

Porezna uprava u svakom svome izvještaju upozorava da će se inspekcijski nadzori nastaviti i u narednom periodu na cijelom području Federacije BiH, te poziva porezne obveznike kod kojih su u toku inspekcijskih nadzora utvrđene nepravilnosti da usklade svoje poslovanje kako se ne bi izlagali sankcijama i plaćanju visokih novčanih kazni.

Dok Federalna porezna uprava ažurno izvještava o aktuelnim nalazima iz svojih postupaka nadzora i kontrole, to baš i nije slučaj sa Federalnom upravom za inspekcijske poslove, jer se poslijednji objavljeni godišnji izvještaj odnosi na 2022. godinu (bar prema zvaničnim javno dostupnim podacima[4]). Ali, kako se najvjerovatnije ni u protekle nepune tri godine stanje nije puno promjenilo, a da bi se ipak stekao bar neki uvid i u rezultate nalaza ovoga inspekcijskog organa, spomenimo samo neke (također upozoravajuće) pokazatelje iz njihovog godišnjeg izvještaja: Sve inspekcijske službe obavile su 157.090 kontrola, pritom su zatekli 1.835 neprijavljenih radnika, zapečatili su 30 objekata, izdali 3.556 prekršajnih naloga i izrekli kazne u ukupnom iznosu od 5.544.806,00 KM.

Dakle, brojke su neumoljive!

Koristimo priliku da još jednom upozorimo: da je Federalna uprava za inspekcijske poslove započela provođenje „Programa intenziviranih inspekcijskih nadzora u Federaciji Bosne i Hercegovine u periodu oktobar – decembar 2025. godine” koji će trajati do 19.12.2025. godine, te da će nadzore provoditi svih 11 federalnih inspektorata. Fokus je na djelatnostima: zaštite zdravlja i okoliša, upravljanja otpadom, brze pošte, zaštite na radu, sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, fiskalnih sistema, prometovanja drvnih sortimenata i ogrjevnog drveta, korištenja novčanih poticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju, sigurnosti hrane životinjskog porijekla, lovstva, intelektualnog vlasništva, prevoza putnika i roba, rudarstva, posuda pod pritiskom i tečnih naftnih goriva. Uprava za inspekcijske poslove kontrole će provoditi na području svih kantona kontinuirano (dakle, i u popodnevnim satima kao i u dane vikenda), samostalno, kao i u saradnji sa kantonalnim inspekcijskim organima.

Predočeni podaci o kršenju propisa zasigurno bi bili i drastičnije da smo se bavili i nalazima inspekcijskih kontrola Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje. Iz opravdanih razloga to nije učinjeno, jer pokrivenost poreskih obveznika postojećim Regionalnim centrima izlazi iz okvira entitetskih okvira, te bi to predstavljalo rizik od eventualno nepreciznih podataka kada je u pitanju Federacija BiH.

Ali, ozbiljni privrednici "poručuju" da...

Svi, koji su imali bar jednu (bilo koju) kontrolu svoga poslovanja sigurno će potvrditi bar polovinu stvari za koje treba biti pripremljen. No, ipak navedimo na ovom mjestu neke upute i smjernice, te nabrojimo ih „telegrafski brzo“, da mogu poslužiti – kao protumjera nepotrebnog stresa, kao i izdataka za eventualne kazne, odnosno i kao dobar podsjetnik da:

- bilo kada morate znati gdje vam se nalazi poslijednje rješenje o registraciji, kao i sva rješenja (hronološki) koja su izdata prije njega, uključujući i ono prvo kada se firma osnovala, zatim se tu mora naći i originalni PDV i identifikacioni (JIB) broj, te dokumenti koje je izdala statistika prilikom razvrstavanja djelatnosti,

- morate imate potrebno odobrenje nadležnog općinskog, gradskog, federalnog i/ili državnog organa za obavljanje djelatnosti, ukoliko je to propisano,

- obavezno je posjedovanje isprave koja potvrđuje ispunjavanje minimalnih tehničkih uslova, (atesti na mašine, opremu, vage (baždarenje), kao i za alate na električni pogon,

- mora postojati evidencija sa bazom podataka i validnim dokumentima o svim zaposlenim (i bivšim) radnicima firme (prijave/odjave radnika), od strane radnika potpisan tzv. obrazac JS-3100, ugovor o radu usklađen sa poslijednjim izmjenama Zakona o radu, ljekarsko uvjerenje za sve radnike, sanitarna knjižica za sve radnike koji su vezani s trgovinom i ugostiteljstvom, dokaz o izvršenoj obuci i uspješno provedenom testiranju svakog radnika iz područja protivpožarne zaštite i zaštite na radu, dokaz o položenom ispitu za sanitarni minimum za svakog radnika, primjerak platne liste za svaki obračunski mjesec za obaveznim potpisom radnika kao dokazom da je radniku platna lista uručena,

- u skladu sa odredbama Pravilnika o primjeni Zakona o radu mora se voditi matična evidencija zaposlenih radnika i evidencija o radnom vremenu, i to za svakoga radnika pojedinačno i ažurno,

- treba imati obavještenje nadležnom organu o početku rada,

- mora se na vidnom mjestu istaknuti naziv firme i/ili poslovne jedinice (što mora biti potpuno identično nazivu u rješenju o registarciji), kao i radno vrijeme koje mora biti usklađeno sa stvarnim rasporedom rada u toku dana, sedmice, kao i odmorima, pauzama i sl,

- treba posjedovati protivpožarni aparat sa urednom i važećom dokumentacijom, kao i ormarić za prvu pomoć,

- na zid ili drugu vertikalnu plohu radnog prostora treba istaknuti: državni grb, kopije ID i PDV broja, obavještenje o razvrstavanju u statistici, obavještenje o obavezi izdavanja i uzimanja fiskalnih računa,

- obveznik fiskalizacije mora posjedovati fiskalni uređaj uz koji treba uvijek imati i rješenje o fiskalizaciji, ugovor o servisiranju i servisnu knjižicu sa aktuelnim datumom poslijednjeg obavljenog servisa,

- obavezno treba istaknuti cjenovnik za robe i usluge i to kod svakog artikla, zatim mora tu biti etiketa cijene sa pojedinačnom cijenom izraženom u domaćoj (KM) valuti, obaveznim nazivom artikla, jedinicom mjere i brojem evidencije kako bi se brzo i lako mogao pokazati i dokazati dokument o porijeklu robe i kalkulacijom cijene, a sve naravno da je „pokriveno“ uredno vođenom trgovačkom knjigom i drugim evidencijama,

- u svako doba inspekciji morate predočiti: trgovačku knjigu, za ugostitelje knjigu šanka (koja nije obavezna, ali dobro dođe) i knjigu žalbi, te je potrebno odmah znati gdje se nalazi registrator sa odlukama, ugovorima, ali i sa pravilnicima: (o načinu formiranja cijena proizvoda, roba i usluga, o radu - za firmu s 15 i više radnika, o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, o zaštiti na radu, o zaštiti od požara, o općim uslovima poslovanja, o računovodstvu, o računovodstvenim politikama, o finansijskom poslovanju, o blagajničkom poslovanju, te treba imati i sve odluke, ugovore i ostale akte kojima se pojedini poslovi u okviru firme reguliraju, uređuju, propisuju i/ili naređuju,

- proizvodi i roba moraju imati deklaracije svih proizvoda na kojima moraju biti pobrojani svi sastojci, jer neki inspektori traže istaknute alergene, nutritivne vrijednosti i tome slično, na pakovanju svakoga proizvoda (pa makar isti bio samo privremeno omotan prozirnom folijom kako se ne bi isušivao) mora biti deklaracija sa svim podacima o proizvodu, sastojcima, proizvođaču, roku trajanja i datumu proizvodnje, obavezni su certifikati i VS za sve sirovine, kao i potvrde o redovnom testiranju proizvoda, bakteriološke, mikrobioške i ostale nalaze, te potvrde u redovnoj dezinfekciji, dezinsekciji i deratizaciji, itd, itd.

Iako je gornja lista prilično dugačka, sigurno nije obuhvatila sve ono što inspekcija može da (za)traži, mada se od mnogo kontroliranih privrednika može čuti kratka rekapitulacija, koja glasi: ako ste radili po zakonu (što je, istina, sveobuhvatan pojam o poštivanju propisa), zatim ako ste kucali sve račune i ako ste prije toga proknjižili sve nabavke, proizvodnju, usluge i prodaju, te ako obavezno prijavljujete svakog svoga uposlenog radnika (što su elementarne stvari) – e, onda se nemate čega bojati!

Istina, ako svemu navedenom „dodamo“ i nadzor i kontrolu koja uključuje i sveobuhvatnu računovodstvenu, finansijsku i poreznu problematiku, onda je priprema za inspekcijki pregled poslovanja daleko opsežnija i kompleksnija. Naravno, ako se u kontnuitetu sve poslovne promjene evidentiraju propisno i na temelju validne dokumentacije, ako se na temelju tih evidencija sačinjavaju i dostavljaju određeni izvještaji, te ako se u rokovima vrši prijava i plaćanje poreznih obaveza, onda je zabrinutost za rezultate bilo koje inspekcijske kontrole – nepotrebna.

No, i o tome ćemo, ali – neki drugi put.