Pravilnik o tehničkim uvjetima za rad sistema protivgradne zaštite

Službeni glasnik Republike Srpske, broj 23, 16.03.2022.godine

 

Na osnovu člana 11. Zakona o protivgradnoj zaštiti Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 15/21) i člana 76. stav 2. Zakona o republičkoj upravi (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 115/18 i 111/21), ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede d o n o s i

 

PRAVILNIK

O TEHNIČKIM UVJETIMA ZA RAD SISTEMA PROTIVGRADNE ZAŠTITE

 

POGLAVLJE I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim pravilnikom propisuju se tehnički uvjeti za opremu, objekte i instalacije iz čl. 9. i 10. Zakona o protivgradnoj zaštiti (u daljem tekstu: Zakon), te način njihovog održava- nja, tehnologija rada sistema protivgradne zaštite i mjere sigurnosti za njeno provođenje.

Član 2.

(1) U skladu sa Zakonom, poslove protivgradne zaštite obavlja Javno preduzeće “Protivgradna preventiva Republi- ke Srpskeˮ a.d. Gradiška (u daljem tekstu: Javno preduzeće).

(2) Otkrivanje, praćenje kretanja i razvoja gradonosnih procesa, te određivanje područja preventivnog djelovanja obavlja se prvenstveno meteorološkim radarima, ali i drugim savremenim tehnologijama koje se primjenjuju u meteorolo- giji, kao što su sateliti, detektori sijevanja i slično.

Član 3.

Operativni rad sistema protivgradne zaštite provodi se u jedinicama lokalne samouprave na čijoj teritoriji je sistem izgrađen i sa kojim Javno preduzeće ima zaključene ugovore o obavljanju poslova zaštite od grada za predstojeću protivgradnu sezonu.

Član 4.

Početak sezone operativnog rada sistema protivgradne zaštite je 15. april, a završetak sezone je 15. oktobar tekuće godine.

POGLAVLJE II.

SISTEM PROTIVGRADNE ZAŠTITE

1. Način organiziranja i funkcioniranja sistema protivgradne zaštite

Član 5.

Sistem protivgradne zaštite sačinjavaju:

1) Glavni operativni centar,

2) područni protivgradni centri,

3) radarski centri,

4) mreža protivgradnih stanica,

5) informaciono-telekomunikaciona mreža.

1.1.Glavni operativni centar

Član 6.

(1) Glavni operativni centar je dio sistema, koji rukovodi, koordinira rad i osigurava uvjete za rad ostalih dijelova sistema.

(2) U Glavnom operativnom centru prikupljaju se svi podaci koji se dobijaju radarskim mjerenjima i osmatranjima sa radarskih centara, a njegova osnovna namjena je upravljanje radom kompletnog sistema protivgradne zaštite kroz koordinaciju područnih protivgradnih centara i stručni rad operativnih timova, kao i stalnu komunikaciju sa službama za vanredne situacije na republičkom i područnom nivou, te komunikaciju sa nadležnim kontrolama leta.

Član 7.

Glavni operativni centar je dio sistema protivgradne zaštite u čijem djelokrugu su sljedeći poslovi:

1) organizacija operativnog rada sistema protivgradne zaštite, u koordinaciji sa Agencijom za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA),

2) kontinuirano praćenje meteoroloških podataka značajnih za rad protivgradne preventive, te priprema uputstava za operativno provođenje metodologije djejstva,

3) analiza, distribucija i arhiviranje prikupljenih meteoroloških podataka,

4) održavanje i popravka svih dijelova sistema protivgradne zaštite,

5) stručno osposobljavanje lica angažiranih na poslovima protivgradne zaštite,

6) planiranje, analiza, organizacija i realizacija poslova u vezi sa razvojem i unapređivanjem mreže protivgradnih stanica (klasične, automatske i generatorske),

7) određivanje mikrolokacija za protivgradne stanice i stubove za komunikaciju, te izrada i ažuriranje potrebne tehničke dokumentacije,

8) sastavljanje izvještaja o djelovanju i pojavama na cijelom branjenom području.

Član 8.

(1) Glavni operativni centar čine objekat ili dio objekta, zidane ili montažne izvedbe, gdje se nalaze prostorije prilagođene posebnim namjenama, kao i pripadajući prateći objekti (servis opreme, garaža i centralno skladište za protivgradne rakete).

(2) Komunikacionu opremu na Glavnom operativnom centru čine serveri za komunikaciju, prikupljanje i obradu podataka, radne stanice sa ugrađenim odgovarajućim operativnim sistemima, svim standardnim radnim jedinicama, umreženim u lokalnoj mreži sa neovisnim priključkom na internet, radio-stanice, telefoni i druga informatička i teleko- munikaciona oprema.

(3) Na računarima se instaliraju softveri i programske podrške za radarsko praćenje, prikupljanje i obradu aktualnih meteoroloških podataka, vođenje akcija, te čuvanje i razmjenu radarskih podataka.

1.2.Područni protivgradni centri

Član 9.

(1) Područni protivgradni centri čine dio sistema protivgradne zaštite, kojima je osnovna funkcija neposredno provođenje operativnog rada.

(2) Područni protivgradni centri, na osnovu informacija dobivenih od Glavnog operativnog centra, provode operativna djejstva unošenja hemijskog meteorološkog reagensa u grado- opasnu oblačnost, prikupljaju sve informacije o atmosferskim i drugim pojavama sa područja koje pokrivaju, te izrađuju izvje- štaje za svako pojedinačno djejstvo, kao i izvještaje o praćenju meteorološke situacije, kada parametri koji su propisani meto- dologijom djejstva nisu zadovoljili kriterije za djelovanje.

Član 10.

Područni protivgradni centri su dio sistema protivgradne zaštite u čijem djelokrugu su sljedeći poslovi:

1) neposredno provođenje operativnog rada, u koordina- ciji sa Glavnim operativnim centrom,

2) 24-satno praćenje meteoroloških podataka značajnih za rad protivgradne preventive, te postupanje po uputstvima za operativno provođenje metodologije djejstva u toku protivgradne sezone,

3) koordinacija rada i redovna razmjena podataka izme- đu područnih protivgradnih centara,

4) prikupljanje, priprema i obrada podataka o radu pro- tivgradnih stanica sa područja koje pokrivaju određeni po- dručni protivgradni centri (u daljem tekstu: PPC),

5) snabdijevanje/opskrbljivanje protivgradnih stanica protivgradnim raketama, odnosno otopinom srebrojodida,

6) razvoj mreže i opremanje protivgradnih stanica na po- dručju koje pokriva PPC,

7) obrada i analiza svih podataka o izvršenim djejstvima,

8) održavanje i popravka objekata i opreme, te održava- nje prostora u sklopu objekata (protivgradnih stanica i anten- skih stubova) na području koje pokriva PPC,

9) stručno osposobljavanje rukovalaca i drugih lica anga- žiranih na poslovima protivgradne zaštite.

Član 11.

(1) Područni protivgradni centar sastoji se od jednog ili više objekata, zidane ili montažne izvedbe, sa opremom i prostorijama prilagođenim posebnim namjenama:

1) radna prostorija za provođenje akcija operativnog tima sa odgovarajućom opremom,

2) prostorije za smještaj elektroenergetskih postrojenja i uređaja,

3) klimatizovani prostor za računarsku i informatičku opremu, instalacije i uređaje,

4) prostorija za boravak dežurnih članova operativnog tima, 5) priručna radionica,

6) priručni skladišni prostor.

(2) Komunikacionu opremu na područnim protivgrad- nim centrima čine serveri za komunikaciju, prikupljanje i obradu podataka, radne stanice sa ugrađenim odgovarajućim operativnim sistemima, radio-stanice, telefoni i druga infor- matička i telekomunikaciona oprema.

(3) Na računarima se instaliraju softveri i programske podr- ške za prikupljanje i obradu značajnih meteoroloških podataka, vođenje akcija, te čuvanje i razmjenu meteoroloških podataka.

1.3.Radarski centri

Član 12.

(1) Radarski centri za meteorološke radare čine meteoro- loški radarski sistem, koji osiguravaju radarsko prekrivanje cijelog branjenog područja, kao i prikupljanje radarskih pro- dukata sa tog područja.

(2) Meteorološki radar je složeni elektronski uređaj, koji emitira elektromagnetnu energiju u prostor s ciljem dobiva- nja kvalitetnih informacija o osobinama hidrometeora radi pravovremenog otkrivanja, praćenja i određivanja položaja, intenziteta i gradoopasnosti oblaka.

(3) Radi postizanja veće efikasnosti sistema protivgradne za- štite, na branjenom području potrebno je osigurati dvostruko pre- krivanje određene teritorije kako bi radarski podaci bili potpuniji.

Član 13.

(1) Radarski centar je kompleks koji čine zemljišna parce- la sa odgovarajućim objektom, zidane ili montažne izvedbe, s prostorijama prilagođenim posebnim namjenama:

1) toranj za radarsku antenu s kupolom,

2) prostorije za smještaj elektroenegetskih postrojenja i uređaja,

3) klimatizovani prostor za radarske uređaje,

4) prostorija za smještaj osoblja (po potrebi).

(2) Komunikacijsku opremu na radarskom centru čine radne stanice sa ugrađenim odgovarajućim operativnim sistemom, računarima sa svim potrebnim uređajima i pro- gramskom podrškom za radarsko praćenje, provođenje akci- ja, pohranu i razmjenu radarskih podataka, te za prikupljanje aktuelnih meteoroloških podataka.

(3) Za komunikaciju sa Glavnim operativnim centrom za prijenos radarskih mjerenja i osmatranja, odnosno radarskih podataka potrebno je osigurati linkovsku ili optičku internet komunikaciju.

1.4.Mreža protivgradnih stanica

Član 14.

(1) Mreža protivgradnih stanica je dio sistema kojem je osnovna namjena direktno, operativno provođenje pro- tivgradne zaštite.

(2) Mrežu protivgradnih stanica čine manuelne, auto- matske i generatorske stanice, koje osiguravaju lansiranje protivgradnih raketa, rad automatskih prizemnih generatora, prikupljanje informacija o meteorološkim pojavama, kao i informacija o tehničkoj ispravnosti stanica.

1.4.1. Manuelna protivgradna stanica

Član 15.

(1) Manuelnu protivgradnu stanicu sačinjava:

1) platforma za montažu protivgradnog lansera,

2) višecjevni protivgradni lanser,

3) paljbeni uređaj sa pripadajućim kablom,

4) komplet radio-stanica sa antenom, punjačem i akumu- latorom,

5) protivgradne rakete smještene u originalnoj ambalaži,

6) gromobranska instalacija, a ako su ispunjeni tehnički i drugi uvjeti, protivgradna stanica može imati i kućicu za strijelce i smještaj protivgradnih raketa, kao i zaštitnu ogradu.

(2) Komunikacija rukovalaca na protivgradnim stanica- ma i područnih protivgradnih centara obavlja se radio-ure- đajima u sistemu radio-veze talasne dužine 4 m (VHF 66 MHz - 88 MHz) ili u nekom drugom frekventnom opsegu ovisno o dozvoli Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) ili mobilnim uređajima.

(3) Lica koja rukuju protivgradnim raketama (strijelci) moraju biti stručno osposobljena za rukovanje eksplozivnim materijama - protivgradnim raketama u skladu sa propisima koji reguliraju ovu oblast.

(4) Prilikom angažiranja lica iz stava 3. ovog člana tim licima se osigurava: baterijska lampa, gumene čizme, kišna kabanica, čepići za uši, kutija prve pomoći, odgovarajući pro- tivpožarni aparat za početno gašenje požara, kao i uputstvo o rukovanju PP aparatom, uputstvo o postupanju u slučaju poža- ra sa telefonskim brojevima, te uputstvo, odnosno instrukcija o rukovanju protivgradnim raketama.

(5) Na svakoj protivgradnoj stanici vodi se evidencija primljenih, ispaljenih i izuzetih protivgradnih raketa.

1.4.2. Automatska protivgradna stanica

Član 16.

(1) Automatska protivgradna stanica (u daljem tekstu: APGS) je prostor dimenzija 7,5 m · 12,5 m, ograđen panel ogradom, visine najmanje 1,80 m sa kapijom širine 1 m, izvedena tako da se može zaključati radi osiguranja od pri- stupa neovlašćenih lica.

(2) Automatsku protivgradnu stanicu čine:

1) zaštitni kontejner za smještaj automatskog protivgrad- nog lansera i protivgradnih raketa,

2) gromobranska instalacija,

3) platforma za montažu automatskog protivgradnog lan- sera i zaštitnog kontejnera,

4) platforma za montažu video-nadzora, komunikacija, glavnog razvodnog ormara,

5) podzemna infrastruktura,

6) zaštitna ograda.

(3) Zaštitni kontejner na APGS je montažno-demonta- žnog karaktera, u kome su smještene protivgradne rakete, kao i automatski protivgradni lanser.

(4) Zaštitni kontejner treba da bude izgrađen od vatro- otpornog materijala i masivnosti potrebne za osiguranje od provale.

(5) Zaštitni kontejner treba da bude uzemljen prema važećim tehničkim propisima radi zaštite od atmosferskog pražnjenja.

(6) Gromobranska instalacija projektira se i postavlja na na- čin da se izvede trakasto uzemljenje pocinčanom trakom i izvrši spajanje svih metalnih masa (lanser, stub nosača solarnog pane- la, stub za komunikacionu opremu i aluminijske šine kontejne- ra) s ciljem zaštite od atmosferskih pražnjenja APGS.

(7) Platforma za montažu automatskog protivgradnog lansera i zaštitnog kontejnera treba da bude izgrađena tako da izdrži opterećenja na dinamički udar i termička optereće- nja raketnih motora pri lansiranju.

(8) Podzemna infrastruktura služi za povezivanje glav- nog razvodnog ormara sa montiranom tehničkom opremom na postavljenim platformama.

(9) Zaštitna ograda, kojom je ograđena APGS, služi za fizičku zaštitu od ulaza u krug APGS neovlašćenih lica, di- vljači ili stoke, s tim da ograda, kao i sva tehnička oprema, mora biti uzemljena.

Član 17.

Automatsku protivgradnu stanicu sačinjava sljedeća oprema:

1) automatski protivgradni lanser, 2) glavni razvodni ormar,

3) video-nadzor,

4) linkovska veza,

5) solarno napajanje,

6) protivpožarni aparat,

7) protivprovalni detektori.

Član 18.

U pojedinim slučajevima na automatskoj protivgradnoj stanici, pored opreme, koja je navedena u članu 17. ovog pravilnika, može se nalaziti i automatski prizemni generator, kao i automatska meteorološka stanica.

Član 19.

Na svakoj automatskoj protivgradnoj stanici treba da budu vidno istaknuta sljedeća upozorenja:

1) “OPASNOST OD EKSPLOZIJE”,

2) “ZABRANJENO PUŠENJE I PRISTUP OTVORE- NIM PLAMENOM”,

3) “DOZVOLJEN PRISTUP SAMO OVLAŠĆENIM LICIMA”.

1.4.3. Generatorska protivgradna stanica

Član 20.

(1) Na generatorskoj protivgradnoj stanici postavlja se automatski prizemni generator za isijavanje meteorološkog reagensa sa zemlje.

(2) Prizemni generator je sredstvo za unos meteorolo- škog reagensa na bazi srebrojodida u gradonosnu oblačnost, koji radi na principu sagorijevanja otopine reagensa u ace- tonu, čime se stvara aerosol na koji se kondenzuje voda iz oblaka, te pada na zemlju u obliku kiše.

(3) Svi dijelovi generatora nalaze se unutar posebno kon- struiranog kućišta.

(4) Generatorska protivgradna stanica je ograđena panel ogradom visine najmanje 1,80 m radi osiguranja od pristupa neovlašćenih lica.

(5) Upravljanje generatorom vrši se iz operativnog cen- tra, a komunikacija sa svim generatorima ostvaruje se pu- tem GSM kartica ili na drugi odgovarajući način.

Član 21.

Na svakoj generatorskoj protivgradnoj stanici treba da budu vidno istaknuta sljedeća upozorenja:

1) “OPASNOST OD EKSPLOZIJE”,

2) “ZABRANJENO PUŠENJE I PRISTUP OTVORE- NIM PLAMENOM”,

3) “DOZVOLJEN PRISTUP SAMO OVLAŠĆENIM LICIMA”.

1.5. I n f o r m a c i o n o - t e l e k o m u n i k a c i o n a mreža

Član 22.

Informaciono-telekomunikaciona mreža predstavlja dio sistema kojem je osnovna namjena povezivanje svih učesni- ka u radu protivgradne zaštite, a sastoji se od:

1) mobilnih i stacionarnih radio-uređaja, radio-odaši- ljača i repetitora u funkciji uspostavljanja komunikacije i

razmjene podataka između svih dijelova sistema, te nadle- žnom kontrolom zračnog saobraćaja (BHANSA),

2) antenskih stubova na koje se montira komunikaciona oprema, koja služi za prikupljanje, obradu i razmjenu svih podataka o djelovanju i ostalih podataka potrebnih za funk- cioniranje sistema.

2. Tehnički i drugi uvjeti za rad sistema protivgradne zaštite

Član 23.

Tehnički i drugi uvjeti za nesmetano funkcioniranje svih segmenata sistema protivgradne zaštite obuhvaćaju odgova- rajuću tehničku, stručnu i radarsko-informatičku podršku, potrebna tehnička sredstva odgovarajućih radnih i funkci- onalnih karakteristika, kao i tehničko održavanje objekata, opreme i instalacija.

Član 24.

Stručna i tehnička podrška je dio sistema kojem je osnov- na namjena organizacija i tehnička ispravnost jedinstvenog sistema protivgradne zaštite, te koordinacija rada svih njego- vih učesnika, a čine je:

1) unapređivanje metodologije djelovanja na gradonosne atmosferske procese,

2) predlaganje i preduzimanje mjera za otklanjanje ne- dostataka uočenih praćenjem i analizom rada pojedinih dije- lova sistema,

3) aktivnosti na usklađivanju djelovanja sistema i izradi sporazuma sa BHANSA radi osiguranja sigurnosti zračnog saobraćaja,

4) uvođenje i primjena novih metoda i tehnologija,

5) aktivnosti na proširenju branjene teritorije,

6) izrada uputstava za rukovanje eksplozivnim i zapa- ljivim materijama u skladu sa propisima kojima se regulira ova oblast,

7) aktivnosti na pripremi protivgradne sezone,

8) osiguranje operativno spremnog sistema 24 sata u toku protivgradne sezone,

9) snabdijevanje objekata potrebnim sredstvima rada i djelovanja,

10) organiziranje stručnog i tehničkog osposobljavanja i usavršavanja angažiranih lica,

11) organizacija pregleda i kontrole ispravnosti sredstava djelovanja,

12) praćenje, planiranje, organizacija i realizacija po- slova tekućeg i investicionog održavanja objekata, opreme i instalacija,

13) hitne intervencije na materijalno-tehničkim sredstvima,

14) popravke, prepravke i proizvodnja opreme za pro- tivgradnu zaštitu,

15) prikupljanje, razvoženje i zaduženje opreme na pro- tivgradnim stanicama.

Član 25.

Radarsko-informatička podrška je dio sistema pro- tivgradne zaštite, koji čine:

1) planiranje, organizacija i realizacija razvoja i unapre- đenja računarske opreme, mreža i aplikacija potrebnih za rad pojedinih dijelova sistema,

2) instalacija i tehničko održavanje računara i računarske opreme na svim objektima u sistemu protivgradne zaštite,

3) instalacija i tehničko održavanje radnih stanica radara i operativnog radarskog softvera na radarskim centrima, te rad- nih stanica i operativnog softvera za prikupljanje i asimilaciju podataka sa pratećim aplikacijama,

4) instalacija i održavanje operativnih sistema na radnim stanicama i serverima,

5) instalacija i održavanje pratećih aplikacija potrebnih za rad protivgradne preventive,

6) instalacija i tehničko održavanje opreme za pristup in- ternetu, te opreme i linkova za prijenos podataka.

Član 26.

(1) Napajanje električnom energijom Glavnog operativ- nog centra, područnih protivgradnih centara i radarskih cen- tara osigurava se priključkom na elektromrežu 220 volti, dok se rezervno napajanje osnovnih uređaja električnom energi- jom osigurava pomoću agregata.

(2) Napajanje iz osnovnog i rezervnog izvora električne energije izvodi se preko uređaja za trajno napajanje.

(3) Svi objekti iz stava 1. ovog člana moraju imati po- stavljenu gromobransku zaštitu i uzemljenje.

Član 27.

(1) Kada se u operativnom radu koriste protivgradne rakete, radarski uređaj treba da zadovolji sljedeće tehničke uvjete:

1) talasna dužina od 5 cm do 10 cm (C ili S frekventni opseg),

2) minimum detektibilnog signala - 35 dBZ,

3) zaštitna kupola,

4) analogni ili digitalni povratni signal s rezolucijom od najmanje 1 dBZ,

5) direktno i automatsko upravljanje radarom, 6) prijenos podataka u lokalnoj mreži,

7) radni domet - najmanje 110 kilometara.

(2) U slučaju korištenja generatora, u operativnom radu, potrebno je da radarski uređaj zadovoljava sljedeće tehničke uvjete:

1) talasna dužina 5 cm ili 10 cm (C ili S frekventni opseg), 2) minimum detektibilnog signala - 15 dBZ,

3) zaštitna kupola,

4) amplitudni pokazivač s izvornim povratnim signalom, 5) uklanjanje stalnih odraza,

6) analogni ili digitalni povratni signal s rezolucijom od najmanje 1 dBZ,

7) direktno i automatsko upravljanje radarom, 8) prijenos podataka u lokalnoj mreži,

9) radni domet - najmanje 200 kilometara.

Član 28.

(1) Za potrebe određenih intervencija na protivgradnim stanicama i komunikacionim čvorištima, posebno na nepri- stupačnim lokacijama, potrebno je osigurati najmanje jed- no terensko vozilo za prijevoz ljudi i materijalno-tehničkih sredstava.

(2) Za prijevoz protivgradnih raketa i drugih sredstava djejstva potrebno je osigurati određen broj teretnih vozila opremljenih specijalnom ADR opremom, sve u skladu sa propisima kojima se regulira prijevoz i rukovanje eksploziv- nih materija, zapaljivih tečnosti i plinova.

POGLAVLJE III. SREDSTVA DJELOVANJA

Član 29.

Na gradonosne procese djeluje se meteorološkim reagen- som, i to:

1) protivgradnim raketama sa automatske ili klasične (manuelne) protivgradne stanice, a po dobivanju odobre- nja za njihovo korištenje od nadležne aerodromske jedinice BHANSA (kontrole leta) i u skladu sa važećim Sporazumom između BHANSA i Javnog preduzeća, zbog prioritetne si- gurnosti zračnog saobraćaja,

2) isijavanjem srebrojodida sa generatorske protivgradne stanice pomoću prizemnih generatora ili

3) zasijavanjem oblaka srebrojodidom iz avio-generato- ra.

1. Protivgradne rakete

Član 30.

Protivgradne rakete koje se koriste u operativnom radu treba da zadovoljavaju minimalno sljedeće uvjete:

1) horizontalni domet rakete pri elevaciji 45 stepeni - do 11000 m,

2) vertikalni domet rakete pri elevaciji 85 stepeni - 8000 m,

3) horizontalna projekcija dužine traga isijavanja - da za- dovolji potrebnu količinu unesenog reagensa po pravilima meteorološke struke, a datu u balističkim tablicama za dati tip rakete,

4) stabilnost leta rakete u svim meteorološkim uvjetima,

5) početak isijavanja reagensa na visini 2000 m - fabrič- ko tempiranje,

6) kraj isijavanja reagensa - do tačke samouništenja,

7) tempo isijavanja minimalno 5 · 1011 aktivnih čestica po dužnom metru putanje rakete pri -10 °C,

8) samouništenje rakete na najmanje 2000 m iznad tla na bezopasne krhotine,

9) aktiviranje električnim paljenjem s dodirnim kontak- tima,

10) garancija više godina, tako da rakete uz skladištenje u temperaturnom rasponu od -15 °C do +50 °C zadržavaju definirane karakteristike za vrijeme garancije,

11) rastavljivost, odnosno mogućnost zamjene osnovnih dijelova,

12) pakiranje u kojem postoji fizička zaštita raketa u am- balaži male težine, pogodna za prijevoz, rukovanje i skladi- štenje,

13) sigurnost u smislu nemogućnosti samoaktiviranja, samozapaljenja i odgovarajuća vodonepropusnost,

14) korišteni reagens mora imati prag aktivnosti na tem- peraturi -4 °C ili nižoj, a aktivnost reagensa najmanje 8 · 1012 umjetnih jezgara zaleđivanja po gramu pirotehničke smjese na temperaturi -10 °C,

15) procenat neispravnih raketa u akciji manji od 2%.

Član 31.

Svaki tip protivgradne rakete prije stavljanja u promet treba da ima potrebne dozvole za korištenje od strane nadle- žnog ministarstva unutrašnjih poslova.

Član 32.

U svrhu ispitivanja karakteristika i kvaliteta protivgrad- nih raketa pri tehničkom prijemu vrše se statička ispitivanja:

1) mjerenje dimenzija i mase rakete i njenih sklopova umje- renim mjerilima, te vizuelno osmatranje vidljivih nedostataka,

2) ispitivanje raketnog motora obavlja se na ispitnom stolu u svrhu kontrole rada motora,

3) funkcionalno ispitivanje u posebnim držačima, pri normalnim uvjetima, u svrhu kontrole ispravnosti rada tem- pirnog i usporivačkog sistema, vremena rada i samouništenja motora ili spremnika rakete, s tim da se ova ispitivanja bilje- že kamerom, a mjerenja se izvode štopericom, odgovaraju- ćom opremom i posmatranjem,

4) ispitivanje centra mase rakete na kontrolnoj spravi i momenta inercije (uzdužni i poprečni) na torzionoj vagi, pri normalnim uvjetima,

5) ispitivanje otpora strujnog kruga rakete pri normalnim uvjetima, om-metrom preciznosti +/-0,1 Ω.

Član 33.

(1) Svaki kontingent protivgradnih raketa treba da ima svu potrebnu dokumentaciju o tipskom ispitivanju, tehničke karakteristike, balističke tablice, dozvole za serijsku pro- izvodnju i upotrebu odabranog tipa protivgradne rakete.

(2) Prilikom svake promjene u konstrukciji protivgradne rakete potrebno je od proizvođača pribaviti dokumentaciju o ispitivanju uticaja promjena na balističke i tehničke karakte- ristike rakete.

Član 34.

Rukovanje i prijevoz protivgradnih raketa obavlja se u skladu sa odgovarajućim propisima o opasnim materijama.

2. Meteorološka otopina za generatore

Član 35.

Otopina srebrojodida u acetonu (za prizemne i avio-ge- neratore) treba da zadovoljava sljedeće uvjete:

1) po hemijskom sastavu je do 3% otopina reagensa na bazi AgI u acetonu deklariranog sastava,

2) tokom jednog sata neprekidnog rada prizemnog gene- ratora osigurava izbacivanje u atmosferu najmanje 5 · 1013 umjetnih jezgara zaleđivanja izmjereno pri temperaturi -10 °C +/-0,5 °C u ledo komori ovlašćene ustanove,

3) ovogućuje kontinuirani rad prizemnih generatora naj- manje osam sati,

4) zadržava hemijsku stabilnost i aktivnost najmanje dvije godine,

5) ne proizvodi nedopuštene količine ekološki štetnih sastojaka,

6) pohranjena je u posude od 10 litara do najviše 30 lita- ra, odgovarajuće za rukovanje jednom licu i nepropusne za svjetlost,

7) svaka isporučena jedinica propisno je označena ozna- kom za zapaljivu materiju, vrstu zapaljive materije, kratkim opisom postupka u slučaju opasnog događaja, oznakom isporučioca i datumom proizvodnje.

Član 36.

Svaki tip meteorološke otopine prije stavljanja u promet treba ispitati ovlašćena institucija, a prilikom njegove nabav- ke potrebno je pribaviti i dokumentaciju o provedenom ispi- tivanju, kao i dozvolu za njeno stavljanje u promet.

Član 37.

Rukovanje i prijevoz meteorološke otopine obavlja se u skladu sa odgovarajućim propisima o opasnim materijama.

POGLAVLJE IV.

MJERE SIGURNOSTI, SKLADIŠTENJE I PRIJEVOZ PROTIVGRADNIH RAKETA I DRUGIH SREDSTAVA DJELOVANJA

Član 38.

(1) Cjelokupni prostor Glavnog operativnog centra, po- dručnih protivgradnih centara, radarskih centara, kao i automatskih protivgradnih stanica, ograđen je, osiguran video- nadzorom i odgovarajuće obilježen.

(2) Do svih objekata iz stava 1. ovog člana potrebno je osigurati tvrdi put da bi se omogućio pristup službenim teretnim i terenskim vozilima.

(3) Svi segmenti sistema protivgradne zaštite treba da zado- voljavaju standarde koji su utvrđeni propisima o protivpožarnoj zaštiti, zaštiti života i zdravlja ljudi i okoline od štetnih uticaja opasnih materija i nejonizirajućih zračenja, sanitarnim uvjetima, te ekološkim zahtjevima.

Član 39.

Protivgradne stanice postavljaju se na određenoj udaljenosti od saobraćajnica, stambenih, privrednih i drugih

objekata, a u skladu sa propisima kojima se regulira oblast eksplozivnih materija.

Član 40.

(1) Za skladištenje raketa i meteorološke otopine koriste se skladišta koja su fizički razdvojena, a koja se nalaze u sa- stavu Glavnog operativnog centra i područnih protivgradnih centara.

(2) Centralno skladište protivgradnih raketa treba da ima kapacitet za skladištenje minimalno 2000 kilograma eksplo- zivne materije, dok se u priručnim skladištima može skladi- štiti do 500 kilograma eksplozivne materije.

(3) Boks za skladištenje meteorološke otopine treba da ima kapacitet za čuvanje do 5.000 litara ove otopine.

(4) Pored uvjeta iz st. 2. i 3. ovog člana, skladišta se grade tako da zadovoljavaju i kriterije određene posebnim propisima o skladištenju eksplozivnih materija, zapaljivih tečnosti i plinova.

Član 41.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

 

Broj: 12.03.3-330-363/22

3. marta 2022. godine 

Banjaluka 

 

Ministar,

Dr. Boris Pašalić, s.r.