Pravilnik o posebnim pravilima higijene hrane životinjskog porijekla

Službeni glasnik Republike Srpske, broj 37, 28.04.2022.

 

Na osnovu člana 59. stav 5. tačka 2) Zakona o veterinarstvu u Republici Srpskoj (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 75/17) i člana 76. stav 2. Zakona o republič- koj upravi (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 115/18, 111/21 i 15/22), ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donosi

PRAVILNIK

O POSEBNIM PRAVILIMA HIGIJENE HRANE ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA

Član 1.

Ovim pravilnikom propisuju se posebna pravila o higijeni hrane životinjskog porijekla kojih moraju da se pridržavaju subjekti u poslovanju sa hranom životinjskog porijekla, zajedno sa pravilima utvrđenim Pravilnikom o higijeni hrane.

Član 2.

(1) Odredbe ovog pravilnika primjenjuju se na higijenu neprerađene i prerađene hrane životinjskog porijekla, na pre- rađene proizvode životinjskog porijekla koji se upotrebljavaju za pripremu hrane koja istovremeno sadrži proizvode biljnog porijekla i prerađene proizvode životinjskog porijekla.

(2) Ovaj pravilnik primjenjuje se ne dovodeći u pitanje:

1) odgovarajuća pravila o zdravlju životinja i javnom zdravlju na snazi, uključujući i stroža pravila koja su utvrđena u svrhu sprečavanja, suzbijanja i iskorjenjivanja određenih tran- smisivnih spongiformnih encefalopatija,

2) zahtjeve vezane za dobrobit životinja,

3) zahtjeve vezane za označavanje životinja i sljedivost proizvoda životinjskog porijekla.

Član 3.

(1) Odredbe ovog pravilnika ne primjenjuju se na:

1) primarnu proizvodnju za potrebe sopstvenog domaćinstva,

2) pripremu, rukovanje, odnosno skladištenje hrane za potrebe sopstvenog domaćinstva,

3) male količine primarnih proizvoda, svježeg mesa živine i lagomorfa koji su zaklani na gazdinstvu i divljači ili mesa di- vljači kojima proizvođač, odnosno lovac snabdijeva krajnjeg potrošača ili lokalni objekat u prometu na malo koji neposred- no snabdijeva krajnjeg potrošača,

4) lovce koji direktno snabdijevaju krajnjeg potrošača ili lokalni maloprodajni objekat koji direktno snabdijeva kraj- njeg potrošača malim količinama mesa divljači.

(2) Ako ovim pravilnikom nije propisano drugačije, odredbe ovog pravilnika ne primjenjuju se u prometu na malo hrane životinjskog porijekla, osim u slučaju kada se promet na malo obavlja radi snabdijevanja drugog objekta hranom životinjskog porijekla, osim ako se ti poslovi odno- se na skladištenje ili prijevoz, kada se primjenjuju posebni uvjeti higijene hrane u pogledu temperature.

(3) Zahtjevi koje je potrebno da zadovolje maloprodajni objekti koji nisu obuhvaćeni stavom 2. ovog člana propisani su posebnim propisima.

Član 4.

Za potrebe ovog pravilnika primjenjuju se definici- je utvrđene Zakonom o veterinarstvu u Republici Srpskoj, Zakonom o hrani, Pravilnikom o higijeni hrane, definicije utvrđene u Prilogu 1. ovog pravilnika i tehničke definicije iz priloga 2. i 3. ovog pravilnika.

Član 5.

(1) Subjekti u poslovanju sa hranom životinjskog porije- kla dužni su da ispune odgovarajuće uvjete iz priloga 2. i 3. ovog pravilnika.

(2) Subjektima u poslovanju sa hranom životinjskog porijekla nije dozvoljeno da koriste bilo koju materiju osim vode za piće ili čiste vode za uklanjanje površinske konta- minacije sa proizvoda životinjskog porijekla, osim onih ma- terija koje su odobrene ovim pravilnikom ili Pravilnikom o higijeni hrane ili posebnim propisima.

(3) Subjekti u poslovanju sa hranom životinjskog porijekla dužni su da zadovolje i sve propisane uvjete upotrebe odobrene materije koji se donesu u skladu sa posebnim propisom, te da upotreba odobrene supstance ne utiče na obavezu subjekta u po- slovanju hranom da ispunjava zahtjeve ovog pravilnika.

Član 6.

(1) Subjekti u poslovanju sa hranom životinjskog porije- kla stavljaju na tržište proizvode životinjskog porijekla ako su proizvedeni, pripremljeni i ako se njima rukovalo isklju- čivo u objektima:

1) koji zadovoljavaju odgovarajuće zahtjeve iz Pravilni- ka o higijeni hrane, zahtjeve iz priloga 1. i 3. ovog pravilni- ka, kao i druge odgovarajuće zahtjeve propisa o hrani,

2) koje je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodo- privrede (u daljem tekstu: Ministarstvo) upisalo u registar objekata ili registar odobrenih objekata, ako se to zahtijeva u skladu sa stavom 2. ovog člana.

(2) Objektima u kojima se rukuje proizvodima životinjskog porijekla koji podliježu zahtjevima iz Priloga 3. ovog pravilnika nije dozvoljeno poslovati ako ih ne odobri Ministarstvo u skla- du sa stavom 3. ovog člana, osim objekata koji se bave jedino:

1) primarnom proizvodnjom,

2) poslovima prijevoza,

3) skladištenjem proizvoda koje nije potrebno skladištiti u uvjetima kontrolirane temperature ili

4) maloprodajnim djelatnostima drugačijim od onih na koje se primjenjuju odredbe ovog pravilnika.

(3) Objektu koji podliježe odobravanju u skladu sa sta- vom 2. ovog člana nije dozvoljeno poslovati ukoliko Mini- starstvo nije:

1) tom objektu izdalo odobrenje za obavljanje djelatnosti nakon posjete, odnosno na licu mjesta ili

2) tom objektu izdalo uvjetno odobrenje.

(4) Ukoliko Ministarstvo ne produži ili stavi van snage odobrenje iz stava 3. t. 1) ili 2) ovog člana subjektu u po- slovanju sa hranom životinjskog porijekla, ono prestaje sa radom.

Član 7.

(1) Subjektima u poslovanju sa hranom životinjskog porijekla nije dozvoljeno staviti na tržište proizvode živo- tinjskog porijekla kojim se rukovalo u objektu koji podliježe odobravanju u skladu sa članom 6. stav 2. ovog pravilnika ukoliko:

1) taj proizvod nema oznaku zdravstvene ispravnosti koja je stavljena u skladu sa propisima o organizaciji službe- nih kontrola proizvoda životinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi ili

2) propisi o organizaciji službenih kontrola proizvoda ži- votinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi ne propisuju označavanje oznakom zdravstvene ispravnosti, a proizvod nema identifikacionu oznaku stavljenu u skladu sa Prilogom 2. Odjeljak I. ovog pravilnika.

(2) Subjekti u poslovanju sa hranom životinjskog porije- kla stavljaju identifikacionu oznaku na proizvod životinjskog porijekla ukoliko je proizvod proizveden u objektima koji ispunjavaju uvjete u skladu sa odredbama ovog pravilnika.

(3) Subjektima u poslovanju sa hranom životinjskog po- rijekla nije dozvoljeno sa mesa ukloniti oznaku zdravstvene ispravnosti koja je postavljena u skladu sa propisima o orga- nizaciji službenih kontrola proizvoda životinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi, osim ako to meso rasijecaju ili prerađuju ili ga na neki drugi način obrađuju.

Član 8.

(1) Ukoliko se to zahtijeva u skladu sa Prilogom 2. ili Prilogom 3. ovog pravilnika, subjekti u poslovanju sa hranom dužni su da osiguraju da odgovarajuća dokumentacija prati pošiljke proizvoda životinjskog porijekla.

(2) U skladu sa posebnim propisima mogu se utvrditi modeli prateće dokumentacije i predvidjeti upotreba isprava u elektronskom obliku.

Član 9.

Prilozi od 1. do 3. čine sastavni dio ovog pravilnika.

Član 10.

Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o veterinarsko-sanitarnim uvjetima objekata za pro- izvodnju, skladištenje i promet hrane životinjskog porijekla (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 93/09).

Član 11.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

 

Broj: 12.05-335-229/22

14. aprila 2022. godine

Banjaluka

 

Ministar,

Dr. Boris Pašalić, s.r.

 

1. MESO

DEFINICIJE

1.1. Meso označava jestive dijelove životinja iz t. 1.2. do 1.8, uključujući krv.

1.2. Domaći papkari i kopitari su domaća goveda (uključujući vrste Bubalus i bizone), svinje, ovce, koze, te domaći kopitari.

1.3. Živina označava ptice iz uzgoja, uključujući ptice koje se ne smatraju domaćim, ali koje se uzgajaju kao domaće životinje, izuzimajući ptice iz vrste Ratitae.

1.4. Lagomorfi su kunići, zečevi i glodari.

1.5. Slobodno živuća divljač označava:

– divlje papkare, kopitare i lagomorfe, kao i ostale kopnene si- sare koji se love za ishranu ljudi i koji se prema važećim propisima smatraju slobodno živućom divljači, uključujući sisare koji žive na ograđenom području u uvjetima slobode sličnim uvjetima u kojima živi slobodno živuća divljač,

– divlje ptice koje se love za ishranu ljudi.

1.6. Divljač iz uzgoja označava ptice iz vrste Ratitae iz uzgoja i kopnene sisare iz uzgoja koji nisu obuhvaćeni tačkom 1.2.

1.7. Sitna slobodno živuća divljač označava divlje ptice i lago- morfe koji slobodno žive u prirodi.

1.8. Krupna slobodno živuća divljač označava divlje kopnene sisare koji slobodno žive u prirodi, a koji nisu obuhvaćeni definici- jom sitne slobodno živuće divljači.

1.9. Trup je tijelo životinje nakon klanja i obrade.

1.10. Svježe meso je meso koje nije bilo podvrgnuto nikakvom drugom postupku konzerviranja osim hlađenja, zamrzavanja ili br- zog zamrzavanja, uključujući vakuumski pakirano meso i meso pa- kirano u kontroliranoj atmosferi.

1.11. Jestivi klanični proizvodi označavaju svježe meso osim mesa trupa, uključujući unutrašnje organe i krv.

1.12. Unutrašnji organi su organi grudne, trbušne i zdjelične šu- pljine, dušnik i jednjak, a kod ptica i voljka.

1.13. Mljeveno meso je otkošteno meso samljeveno na komadi- će, koje sadrži manje od 1% soli.

1.14. Mašinsko otkošteno meso ili MOM je proizvod koji se, nakon uklanjanja kostiju, dobije odvajanjem mesa od kostiju koje sadrže dijelove mesa ili od trupa živine, mehaničkim sredstvima ko- jima se uništava ili mijenja struktura mišićnih vlakana.

1.15. Mesni pripravci označavaju svježe meso, uključujući meso usitnjeno na komadiće, kojem su dodani prehrambeni pro- izvodi, začini ili dodaci (aditivi) ili koje je bilo podvrgnuto postup- cima koji ne mijenjaju unutrašnju strukturu mišićnih vlakana niti uništavaju karakteristike svježeg mesa.

1.16. Klanica je objekat u kojem se obavlja klanje i klanična obrada životinja čije je meso namijenjeno ishrani ljudi.

1.17. Rasjekaonica je objekat u kojem se obavlja otkoštavanje i/ili rasijecanje mesa.

1.18. Objekat za obradu divljači je svaki objekat u kojem se na- kon ulova divljač i meso divljači pripremaju za stavljanje na tržište.

2. ŽIVI ŠKOLJKAŠI

2.1. Školjkaši su mekušci sa dvodijelnom ljušturom koji se hra- ne filtriranjem.

2.2. Morski biotoksini su otrovne supstance koje se nakupljaju u školjkašima, naročito kao rezultat hranjenja planktonom koji sadrži toksine.

2.3. Kondicioniranje je skladištenje živih školjkaša koji potiču iz proizvodnog područja iz razreda A, centra za pročišćavanje ili ot- premnog centra, u kontejnerima ili bilo kojim drugim postrojenjima koja sadrže čistu morsku vodu ili na prirodnim prostorima, da bi se uklonili pijesak, mulj ili blato, sačuvala ili poboljšala organoleptič- ka svojstva, te osiguralo njihovo dobro vitalno stanje prije pakiranja ili ambalažiranja.

2.4. Sakupljač je svaka fizička ili pravna osoba koja na području sakupljanja/izlovljavanja na bilo koji način sakuplja/izlovljava žive školjkaše u svrhu njihove obrade i stavljanja u promet.

2.5. Proizvodno područje je svaki dio mora, ušća ili lagune na kojem se nalaze prirodne naslage školjkaša ili mjesta za uzgoj školj- kaša, a na kojem se vade školjkaši.

2.6. Područje za ponovno polaganje školjkaša je svaki dio mora, ušća ili lagune čije su granice jasno označene plovcima, stubovima ili drugim fiksnim sredstvima, te koje se upotrebljava isključivo za prirodno pročišćavanje živih školjkaša.

2.7. Otpremni centar je svaki objekat na obali ili na moru koji služi za prihvat, održavanje, pranje, čišćenje, sortiranje, umotavanje i pakiranje živih školjkaša namijenjenih za ishranu ljudi.

2.8. Centar za pročišćavanje je objekat opremljen bazenima koji se napajaju čistom morskom vodom i u kojima se živi školjkaši drže toliko dugo koliko je potrebno da se smanji njihovo onečišćenje, da bi bili upotrebljivi za ishranu ljudi.

2.9. Ponovno polaganje je prenošenje živih školjkaša u dijelove mora, laguna ili ušća u kojima se one drže toliko dugo koliko je potrebno da se smanji njihovo onečišćenje da bi bili upotrebljivi za ishranu ljudi. To ne uključuje posebni postupak prijenosa školjkaša u područja pogodnija za njihov dalji rast ili povećanje mase.

3. PROIZVODI RIBARSTVA

3.1. Proizvodi ribarstva su sve slatkovodne ili morske životinje (osim živih školjkaša, živih bodljaša, živih plaštaša i živih morskih puževa, te svih sisara, gmizavaca i žaba) bilo divlje ili iz uzgoja, uključujući i sve jestive oblike, dijelove i proizvode tih životinja.

3.2. Brod fabrika je svaki brod na kojem se proizvodi ribarstva obrađuju na jedan ili više sljedećih načina, te potom umotavaju ili pakiraju i, prema potrebi, hlade ili zamrzavaju, filetiraju, režu na komade, odstranjuje im se koža, ljušture, ljuske, usitnjavaju se ili prerađuju.

3.3. Brod hladnjača je svaki brod na kojem se proizvodi ribar- stva zamrzavaju, prema potrebi, nakon pripremnih postupaka kao što su iskrvarenje, uklanjanje glave, utrobe i peraja te potom, i gdje je to potrebno, pakiraju ili ambalažiraju.

3.4. Proizvod ribarstva dobiven mašinskim otkoštavanjem mesa je svaki proizvod dobiven odvajanjem mesa sa proizvoda ribarstva mehaničkim metodama koje uništavaju ili mijenjaju strukturu mesa.

3.5. Svježi proizvodi ribarstva su neprerađeni proizvodi ribar- stva, bilo cijeli ili obrađeni, uključujući vakuumski upakirane pro- izvode ili proizvode upakirane u kontroliranoj atmosferi, koji, da bi se sačuvali, nisu bili podvrgnuti nikakvom drugom postupku osim hlađenja.

3.6. Pripremljeni proizvodi ribarstva su neprerađeni proizvodi ribarstva koji su bili podvrgnuti postupcima koji utiču na njihovu anatomsku cjelovitost, kao što su uklanjanje glave, vađenje utrobe, rezanje na odreske, filetiranje i rezanje na komadiće.

4. MLIJEKO

4.1. Sirovo mlijeko je mlijeko koje nastaje izlučivanjem mliječ- ne žlijezde životinja iz uzgoja, koje nije zagrijavano na temperaturi većoj od 40 °C niti je bilo podvrgnuto nekom drugom postupku koji daje isti efekat.

4.2. Gazdinstvo za proizvodnju mlijeka je objekat u kojem se drži jedna ili više životinja iz uzgoja da bi proizvodile mlijeko na- mijenjeno stavljanju u promet kao hrana.

5. JAJA

5.1. Jaja su jaja u ljusci, isključujući razbijena, inkubirana ili kuvana jaja, koja potiču od ptica iz uzgoja i koja su prikladna za direktnu ishranu ljudi ili za pripremu proizvoda od jaja.

5.2. Tečno jaje je neprerađeni sadržaj jajeta nakon uklanjanja ljuske.

5.3. Napuknuta jaja su jaja čija je ljuska oštećena, ali čije su membrane neoštećene.

5.4. Centar za pakiranje jaja je objekat u kojem se jaja sortiraju po kvalitetu i težini.

6. ŽABLJI BATACI I PUŽEVI

6.1. Žablji bataci označavaju stražnji dio tijela životinja vrste Rana (porodica Ranidae), koji je poprečno odsječen iza prednjih udova i kojem je izvađena utroba i uklonjena koža.

6.2. Puževi su kopneni puževi koji pripadaju vrstama Helix po- matia Linne, Helix aspersa Muller, Helix lucorum i vrstama poro- dice Achatinidae.

7. PRERAĐENI PROIZVODI

7.1. Mesni proizvodi su prerađeni proizvodi koji nastaju pre- radom mesa ili daljom preradom tako prerađenih proizvoda, tako da je na površini reza vidljivo da proizvod nema više karakteristike svježeg mesa.

7.2. Proizvodi od mlijeka su prerađeni proizvodi koji nastaju preradom sirovog mlijeka ili daljom preradom tako prerađenih pro- izvoda.

7.3. Proizvodi od jaja su prerađeni proizvodi koji nastaju prera- dom jaja ili različitih komponenti, odnosno mješavina jaja ili daljom preradom tako prerađenih proizvoda.

7.4. Prerađeni proizvodi ribarstva su prerađeni proizvodi koji nastaju preradom proizvoda ribarstva ili daljom preradom tako pre- rađenih proizvoda.

7.5. Topljena životinjska mast je mast koja se dobije topljenjem mesa, uključujući kosti, i koja je namijenjena ishrani ljudi.

7.6. Čvarci su ostaci topljenja koji sadrže proteine, a koji nasta- ju nakon djelimičnog odvajanja masnoće i vode.

7.7. Želatin je prirodni, topljivi protein, želatinozni ili nežela- tinozni, dobiven djelimičnom hidrolizom kolagena iz životinjskih kostiju, kože, tetiva ili žila.

7.8. Kolagen je proizvod na bazi proteina koji se dobiva iz živo- tinjskih kostiju, kože i tetiva i koji je proizveden u skladu sa odgo- varajućim zahtjevima ovog pravilnika.

7.9. Obrađeni želuci, mjehuri i crijeva su želuci, mjehuri i crije- va koji su nakon vađenja i čišćenja bili podvrgnuti obradi kao što je soljenje, sušenje ili termička obrada.

8. OSTALE DEFINICIJE

8.1. Proizvodi životinjskog porijekla su:

- hrana životinjskog porijekla, uključujući med i krv,

- živi školjkaši, živi bodljaši, živi plaštaši i živi morski puževi namijenjeni ishrani ljudi,

- ostale životinje namijenjene pripremi kako bi u živom obliku bile dostavljene krajnjem potrošaču.

8.2. Veletržnica je objekat koji posluje sa hranom i koji uklju- čuje nekoliko zasebnih jedinica koje imaju zajedničke prostore i opremu, u kojima se prehrambeni proizvodi prodaju subjektima u poslovanju sa hranom.

PRILOG 2.

ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA VIŠE PROIZVODA ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA

ODJELJAK I. – IDENTIFIKACIONA OZNAKA

Ukoliko se to zahtijeva u skladu sa članom 7. i u skladu sa Pri- logom 3. ovog pravilnika, subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da proizvodi životinjskog porijekla imaju identifikacionu oznaku stavljenu u skladu sa sljedećim odredbama.

Dio A: Stavljanje identifikacione oznake

1. Identifikaciona oznaka mora se staviti prije nego proizvod napusti objekat.

2. Ukoliko se proizvod vadi iz omota i/ili ambalaže ili se dalje prerađuje u drugom objektu, mora se staviti nova identifikaciona oznaka, pri čemu na novoj identifikacionoj oznaci mora biti naveden broj odobrenja objekta u kojem se obavljaju dalji procesi proizvod- nje.

3. Identifikaciona oznaka ne stavlja se na pakiranja jaja ukoliko centar za pakiranje posjeduje oznaku.

4. Subjekti u poslovanju sa hranom moraju, u skladu sa važećim propisima, imati uspostavljene sisteme i postupke za identifikaciju subjekata u poslovanju sa hranom od kojih su primili i kojima su isporučili proizvode životinjskog porijekla.

Dio B: Oblik identifikacione oznake

1. Oznaka mora biti čitljiva i neizbrisiva, a slova, odnosno bro- jevi na njoj lahko razumljivi. Mora biti postavljena tako da bude jasno vidljiva nadležnom tijelu.

2. Oznaka mora da sadrži naziv države u kojoj se nalazi objekat, pri čemu to ime može biti napisano u punom nazivu ili u vidu dvo- slovnog koda prema odgovarajućem ISO standardu. Ako se oznaka stavlja u objektu koji se nalazi u Republici Srpskoj, navodi se dvo- slovni kod “BA”.

3. Na oznaci mora biti naveden broj odobrenja objekata. Ako se u objektu proizvodi i hrana na koju se odnosi ovaj pravilnik i hrana na koju se ona ne odnosi, subjekt u poslovanju sa hranom može pri- mjenjivati istu identifikacionu oznaku na obje vrste hrane.

Dio V: Metode označavanja

1. U ovisnosti o načinu predstavljanja različitih proizvoda živo- tinjskog porijekla, identifikaciona oznaka može se staviti direktno na proizvod, omot ili pakiranje ili može biti odštampana na etiketi pričvršćenoj na proizvod, omot ili pakiranje. Oznaka može biti i u obliku privjeska, koji se ne može ukloniti sa proizvoda, a napravljen je od otpornog materijala.

2. U slučaju pakiranja koje sadrže rasječeno meso ili jestive klanične proizvode, identifikaciona oznaka mora se staviti na nalje- pnicu pričvršćenu na ambalažu ili odštampati na ambalažu na način da se uništi pri otvaranju pakiranja. Ukoliko se otvaranjem uništava ambalaža, ovo nije neophodno. Ukoliko omot pruža istu zaštitu kao i ambalaža, oznaka se može staviti na omot.

3. Za proizvode životinjskog porijekla koji su stavljeni u prije- vozne kontejnere ili veliku ambalažu i koji su namijenjeni za dalje rukovanje, preradu, umotavanje ili ambalažiranje u drugom objektu, oznaka se može staviti na spoljnu površinu kontejnera ili ambalaže.

4. U slučaju proizvoda životinjskog porijekla u obliku tečnosti, granula ili praška koji se prevoze u rasutom stanju i proizvoda ribar- stva koji se prevoze rinfuzno, identifikaciona oznaka nije potrebna

ako prateći identifikacioni dokumenti sadrže podatke navedene u t. 2. i 3. Dijela B ovog odjeljka.

5. Ako se proizvodi životinjskog porijekla stavljaju u pakiranje koje će se direktno ponuditi krajnjem potrošaču, dovoljno je staviti oznaku samo na spoljnju stranu pakiranja.

6. Ako se oznaka stavlja direktno na proizvode životinjskog po- rijekla, boje koje se koriste za obilježavanje moraju biti odobrene u skladu sa važećim propisima u Republici Srpskoj koji se odnose na upotrebu boja u prehrambenim proizvodima.

ODJELJAK II. – CILJEVI POSTUPAKA ZASNOVANIH NA HACCP PROCEDURAMA

1. Subjekti u poslovanju sa hranom koji vode klanice moraju osigurati da postupci koje su uveli, u skladu sa općim zahtjevima iz Pravilnika o higijeni hrane, ispunjavaju zahtjeve za koje analiza opasnosti pokaže da su potrebni, kao i posebne zahtjeve navedene u tački 2. ovog odjeljka.

2. Procedure moraju garantirati da je svaka životinja ili, prema potrebi, svaka serija životinja primljenih u klanicu:

a) propisno identificirana,

b) popraćena odgovarajućim podacima sa gazdinstva porijekla o kojima se govori u Odjeljku III. ovog pravilnika,

v) ne dolazi sa gazdinstva ili područja za koje vrijedi zabrana kretanja ili druga ograničenja zbog razloga vezanih za zdravlje ži- votinja ili ljudi, osim ako to odobri nadležni organ,

g) je čista,

d) je zdrava, koliko to može ocijeniti subjekt u poslovanju sa hranom,

đ) pri dolasku u klanicu u zadovoljavajućem stanju u pogledu dobrobiti životinja.

3. U slučaju neispunjavanja bilo koje odredbe navedene u tački 2. ovog odjeljka, subjekat u poslovanju sa hranom mora obavijestiti službenog veterinara i preduzeti odgovarajuće mjere.

ODJELJAK III. – PODACI O LANCU ISHRANE

1. Za sve životinje, osim slobodno živuće divljači, koje su poslane ili se namjeravaju poslati u klanicu, odgovorna lica koja vode klanice moraju, prema potrebi, tražiti, primiti i provjeriti podatke o lancu ishra- ne koji su predviđeni ovim odjeljkom i postupati u skladu sa njim.

2. Odgovorna lica koja vode klanice ne smiju u prostore klani- ce primiti životinje ako nisu zatražili i dobili odgovarajuće podatke o lancu ishrane, koji se nalaze u evidencijama koje vodi gazdinstvo porijekla u skladu sa Pravilnikom o higijeni hrane.

3. Odgovorna lica koja vode klanice moraju primiti podatke najkasnije 24 sata prije dolaska životinja u klanicu, osim u okolno- stima koje se spominju u tački 7. ovog odjeljka.

4. Odgovarajući podaci o lancu ishrane iz tačke 1. ovog odjeljaka moraju naročito obuhvaćati:

a) status gazdinstva porijekla ili status regije u pogledu zdravlja životinja,

b) zdravstveno stanje životinja,

v) veterinarsko-medicinske proizvode koji su davani životi- njama ili drugi tretmani kojima su životinje bile podvrgnute tokom određenog perioda i čija je karenca veća od nule, zajedno sa datumi- ma davanja tih lijekova, odnosno liječenja i karencama,

g) pojave bolesti koje mogu uticati na zdravstvenu ispravnost mesa,

d) rezultate, ako su bitni za zaštitu javnog zdravlja, svih anali- za obavljenih na uzrocima uzetih sa životinja ili drugim uzorcima uzetih u svrhu dijagnostikovanja bolesti koje mogu uticati na zdrav- stvenu ispravnost mesa, uključujući uzorke uzete u okviru praćenja i suzbijanja zoonoza i rezidua,

đ) odgovarajuće izvještaje o ranijim pregledima koji su prije i poslije klanja obavljeni na životinjama sa istog gazdinstva porijekla, uključujući naročito zapisnike službenog veterinara,

e) podatke o proizvodnji, ako bi oni mogli ukazivati na prisut- nost bolesti,

ž) ime i adresu veterinara koji najčešće vodi brigu o životinjama na gazdinstvu porijekla.

5. Odgovornom licu koje vodi klanicu ne moraju se dostaviti sljedeći podaci:

a) podaci iz stava 4. t. a), b), đ) i ž) ovog odjeljka ukoliko su tom subjektu ti podaci već poznati (npr. na osnovu stalnog sporazuma ili sistema osiguranja kvaliteta) ili

b) podaci iz stava 4. t. a), b), đ) i e) ovog odjeljka ukoliko pro- izvođač izjavi da nema bitnih podataka koje bi trebao prijaviti.

6. Podaci se ne moraju dostaviti u obliku izvoda iz evidencije gazdinstva porijekla. Oni se mogu dostaviti putem elektronske ra- zmjene podataka ili u obliku tipske izjave, koju potpisuje proizvo- đač.

7. Subjekti u poslovanju sa hranom koji, nakon ocjenjivanja rele- vantnih podataka o lancu ishrane, odluče primiti životinje u prostore klanice moraju te podatke staviti na raspolaganje službenom veteri- naru, i to bez odgađanja, a, izuzimajući okolnosti koje se navode u t. 9, 10. i 11. ovog odjeljka, najkasnije 24 sata prije dolaska životinje ili serije životinja. Subjekt u poslovanju sa hranom mora prije ante mor- tem pregleda obavijestiti službenog veterinara o svim podacima koji daju povoda za zabrinutost u vezi sa zdravljem životinje.

8. Ukoliko životinja stigne u klanicu bez podataka o lancu ishra- ne, subjekat u poslovanju sa hranom mora o tome odmah obavije- stiti službenog veterinara. Životinja se ne smije zaklati prije nego to odobri službeni veterinar.

9. Ako to odobri nadležni organ, podaci o lancu ishrane mogu se, izuzetno od propisanih 24 sata unaprijed, dostaviti u klanicu za- jedno sa životinjom na koju se odnose.

10. Bilo koja informacija ili saznanje o lancu ishrane koje može da dovede do ozbiljnog narušavanja aktivnosti klanice treba da bude dostupno odgovornom licu subjekta u poslovanju sa hranom koje radi u klanici, te dovoljno vremena prije nego što životinje stignu na klanje, kako bi odgovorno lice subjekta u poslovanju sa hranom moglo planirati aktivnosti klanice.

11. Odgovorno lice subjekta u poslovanju sa hranom koje ruko- vodi klanicom mora da procijeni relevantnost informacija o lancu ishrane i mora da dobivene informacije prenese službenom veteri- naru. Klanje životinja ili obrada mesa ne može se vršiti dok službeni veterinar to ne dozvoli.

12. Odgovorna lica subjekta u poslovanju sa hranom moraju provjeriti propisane identifikacione dokumente koji prate domaće kopitare da bi se uvjerili da je životinja namijenjena klanju u svrhu ljudske ishrane. Ako prihvate životinju za klanje, identifikacione dokumente moraju predati službenom veterinaru.

ODJELJAK IV. – ZAHTJEVI KOJI SE PRIMJENJUJU NA SMRZNUTU HRANU ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA

1. U svrhu ovog odjeljka, datum proizvodnje znači:

a) datum klanja u slučaju trupova, polovine trupova ili četvrtine trupova,

b) datum ulova divljači,

v) datum ulova u slučaju proizvoda ribarstva,

g) datum prerade, mljevenja ili pripreme, gdje odgovara, za bilo koju drugu hranu životinjskog porijekla.

2. Do faze u kojoj se hrana označava u skladu sa važećim propisom o označavanju ili se koristi za dalju preradu, subjekat u poslovanju sa hranom mora osigurati da, u slučaju smrznute hrane životinjskog porijekla namijenjene za ljudsku ishranu, sljedeće in- formacije učini dostupnim za onog subjekta u poslovanju sa hranom kojeg opskrbljuje sa hranom i na zahtjev nadležnog organa:

a) datum proizvodnje i

b) datum smrzavanja, ukoliko je različit od datuma proizvodnje.

3. Kada je hrana pripremljena od serija sirovina sa različitim datumima proizvodnje i smrzavanja, najstariji datumi proizvodnje i/ ili smrzavanja, gdje je odgovarajuće, moraju biti dostupni.

4. Odgovarajuća forma u kojoj informacija mora biti dostupna stavlja se na izbor dobavljaču smrznute hrane, toliko dugo da in- formacija zahtijevana u tački 2. ovog odjeljka bude jasno i nedvo- smisleno dostupna i nadoknadiva subjektu u poslovanju sa hranom kojem je hrana dostavljena.

PRILOG 3.

POSEBNI ZAHTJEVI

ODJELJAK I. – MESO DOMAĆIH PAPKARA I KOPITARA

POGLAVLJE I.

PRIJEVOZ ŽIVIH ŽIVOTINJA U KLANICU

1. Subjekti u poslovanju sa hranom koji prevoze žive životinje u klanicu moraju osigurati ispunjavanje sljedećih zahtjeva:

a) tokom sakupljanja i prijevoza sa životinjama mora se postu- pati pažljivo kako bi se izbjegla njihova nepotrebna patnja,

b) životinje koje pokazuju simptome bolesti ili koje potiču iz stada za koje se zna da je zaraženo uzročnicima koji su značajni za

javno zdravlje smiju se prevoziti u klanicu samo uz dozvolu nadle- žnog organa.

POGLAVLJE II. ZAHTJEVI ZA KLANICE

1. Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da klani- ce u kojima se kolju domaći papkari i kopitari ispunjavaju sljedeće zahtjeve u pogledu izgradnje, rasporeda prostorija, uređenja i opre- me:

a) moraju imati odgovarajuće prostorije koje ispunjavaju higi- jenske uvjete za prihvat i privremeni smještaj životinja za klanje ili, ako to dopuštaju klimatski uvjeti, obore za držanje životinja prije klanja koji se lahko čiste i dezinficiraju. Ti prostori moraju imati opremu za napajanje i, prema potrebi, hranjenje životinja. Odvod otpadnih voda ne smije ugrožavati zdravstvenu ispravnost hrane;

b) moraju imati i odvojene prostorije koje se mogu zaključati ili, ako to dopuštaju klimatski uvjeti, obore za smještaj bolesnih ili sumnjivih životinja na bolest, koji raspolažu posebnim odvodom ot- padnih voda, te koji su smješteni tako da se spriječi kontaminacija ostalih životinja, osim ako nadležni organ smatra da takvi prostori nisu potrebni;

v) moraju imati određenu veličinu prostora za prihvat i privre- meni smještaj životinja prije klanja, koji mora biti takav da osigu- rava dobrobit životinja. Oni moraju biti tako uređeni da olakšavaju ante mortem pregled životinja, uključujući identifikaciju životinja ili grupe životinja.

2. Da bi se izbjegla kontaminacija mesa, klanice moraju:

a) imati dovoljan broj prostorija pogodnih za poslove koji se u njima obavljaju;

b) imati odvojenu prostoriju za pražnjenje i čišćenje želudaca i crijeva, osim ukoliko u određenim slučajevima Ministarstvo odobri vremensku odvojenost ovih poslova unutar određene klanice;

v) osigurati prostornu ili vremensku odvojenost sljedećih po- slova:

1) omamljivanje i iskrvarenje,

2) kod svinja: šurenje, skidanje čekinja, struganje i opaljivanje,

3) evisceracija i dalja obrada,

4) obrada čistih želudaca i crijeva,

5) pripremanje i pranje drugih jestivih klaničnih proizvoda, a naročito rukovanje glavama sa kojih je skinuta koža ako se to ne obavlja na liniji klanja,

6) pakiranje jestivih klaničnih proizvoda,

7) otpremanje mesa;

g) imati konstrukcije koje sprečavaju dodir mesa sa podom, zi- dovima i fiksnom opremom;

d) imati linije klanja koje su konstruisane tako da omogućuju neprekidan tok procesa klanja i sprečavaju unakrsnu kontaminaciju između različitih dijelova linije klanja. Ukoliko u istom prostoru djeluje više od jedne linije klanja, one moraju biti adekvatno odvo- jene da bi se spriječila unakrsna kontaminacija.

3. Moraju imati opremu za dezinfekciju alata vrućom vodom od najmanje 82 °C ili alternativni sistem sa istim efektom.

4. Oprema za pranje ruku osoblja koje rukuje neupakiranim me- som mora imati slavine koje sprečavaju širenje kontaminacije.

5. Klanice moraju raspolagati prostorijama sa hladnim režimom i opremom, koje se zaključavaju, za skladištenje zadržanog mesa i odvojene prostorijama sa hladnim režimom i opremom, koje se za- ključavaju, za skladištenje mesa koje je proglašeno neupotrebljivim za ishranu ljudi.

6. Klanice moraju raspolagati odvojenim prostorom sa odgo- varajućom opremom za čišćenje, pranje i dezinfekciju sredstava za prijevoz životinja. Klanice ne moraju raspolagati ovim prostorima i opremom ukoliko to odobri Ministarstvo i ukoliko u blizini postoje službeno odobreni objekti.

7. Klanice moraju raspolagati prostorom i opremom koji se mogu zaključati i koji se upotrebljavaju isključivo za klanje bole- snih i sumnjivih životinja na oboljenje. To nije nužno ako se klanje tih životinja obavlja u drugom objektu koje je u tu svrhu odobrilo Ministarstvo ili ako se ono obavlja na kraju redovnog klanja.

8. Ako se u klanici skladišti đubrivo ili sadržaj probavnog trak- ta, za tu se svrhu mora osigurati posebni prostor ili mjesto.

9. Klanice moraju raspolagati odgovarajućim opremljenim pro- storijama, koje se mogu zaključati, isključivo za potrebe veterinar- ske službe.

POGLAVLJE III.

ZAHTJEVI ZA OBJEKTE ZA RASIJECANJE MESA (RASJEKAONICE)

Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da objekti za rasijecanje mesa domaćih papkara i kopitara:

a) budu izgrađeni tako da se spriječi kontaminacija mesa, na- ročito:

– omogućujući kontinuirano odvijanje poslova ili

– osiguravajući odvojenost različitih proizvodnih serija;

b) raspolažu prostorijama za odvojeno skladištenje upakiranog i neupakiranog mesa, osim ako se skladište u različito vrijeme ili na takav način da materijal za pakiranje i metoda skladištenja ne mogu biti izvor kontaminacije mesa;

v) raspolažu prostorijama za rasijecanje opremljenim na način koji osigurava ispunjavanje zahtjeva utvrđenih u Poglavlju V. ovog priloga;

g) raspolažu opremom za pranje ruku osoblja koje rukuje neu- pakiranim mesom, čije su slavine takve da sprečavaju širenje kon- taminacije;

d) raspolažu opremom za dezinfekciju alata vrućom vodom od najmanje 82 °C ili alternativnim sistemom istim efektom.

POGLAVLJE IV. HIGIJENA KLANJA

Subjekti u poslovanju sa hranom koji vode klanice za klanje domaćih papkara i kopitara moraju osigurati ispunjavanje sljedećih zahtjeva:

a) životinje se moraju zaklati bez nepotrebnog odgađanja od- mah nakon dolaska u klanicu, a ukoliko je to potrebno zbog njihove dobrobiti, životinjama se mora omogućiti određeno vrijeme odmora prije klanja;

b) meso životinja, izuzev mesa onih životinja koje su navedene u podt. v) i g) ove tačke, ne smije se upotrebljavati za ishranu ljudi ako su te životinje umrle na neki drugi način, a ne klanjem u klanici;

v) u prostorije klanice smiju se dovesti samo žive životinje na- mijenjene klanju, izuzev:

1) životinja koje su prinudno zaklane izvan klanice, u skladu sa Poglavljem VI. ovog odjeljka,

2) životinje zaklane na mjestu proizvodnje, u skladu sa Odjelj- kom III. ovog priloga,

3) slobodno živuće divljači, u skladu sa Odjeljkom IV. Pogla- vlje II. ovog priloga;

g) meso životinja zaklanih nakon što su doživjele nezgodu u kla- nici može se upotrijebiti za ishranu ljudi ako se pregledom ne otkriju nikakve ozbiljne ozljede osim onih uzrokovanih nezgodom;

d) životinje ili, prema potrebi, svaka serija životinja poslanih na klanje mora biti označena tako da se može utvrditi njihovo po- rijeklo;

đ) životinje moraju biti čiste;

e) odgovorna lica koja vode klanice moraju slijediti uputstva službenog veterinara, kojeg je ministar imenovao u skladu sa pro- pisom o organizaciji službenih kontrola proizvoda životinjskog po- rijekla namijenjenih ishrani ljudi, da bi osigurali da pregled svake životinje prije klanja bude obavljen u odgovarajućim uvjetima;

ž) životinje koje se dovedu u prostoriju za klanje moraju se za- klati bez nepotrebnog odgađanja;

z) omamljivanje, iskrvarenje, skidanje kože, evisceracija i dru- ge vrste obrade moraju se obaviti bez nepotrebnog odgađanja i na način koji sprečava kontaminaciju mesa, a naročito:

1) dušnik i jednjak moraju ostati netaknuti tokom iskrvarenja, osim u slučajevima klanja u skladu sa vjerskim obredom,

2) tokom uklanjanja kože i runa mora se:

– spriječiti dodir između spoljne površine kože i odrane povr- šine trupa,

– radnici i oprema koji dolaze u dodir sa vanjskom površinom kože ili runa ne smiju doticati meso,

3) moraju se preduzeti mjere da bi se spriječilo isticanje sadrža- ja probavnog trakta tokom i nakon evisceracije i da bi se osiguralo obavljanje evisceracije što je moguće prije, odnosno nakon oma- mljivanja,

4) uklanjanje vimena ne smije dovesti do kontaminacije trupa putem mlijeka ili kolostruma;

i) sa trupa i drugih dijelova tijela namijenjenih za ishranu ljudi mora se potpuno skinuti koža, osim u slučaju svinja, glava ovaca,

koza i teladi, njuški i usana goveda i nogu goveda, ovaca i koza. Glavama, uključujući njuške i usne, kao i nogama rukuje se tako da se izbjegne kontaminacija ostalog mesa;

j) ukoliko se svinjama ne skida koža, čekinje im se odmah mo- raju ukloniti. Opasnost od kontaminacije mesa putem vode za šure- nje mora se svesti na najmanju moguću mjeru. Pri ovom postupku smiju se upotrebljavati samo odobreni aditivi. Nakon toga, svinje se moraju temeljito isprati pitkom vodom;

k) trupovi ne smiju biti vidljivo onečišćeni fekalijama, a svaki vidljivo onečišćeni dio mora se odmah ukloniti rezanjem ili na neki drugi način sa istim učinkom;

l) trupovi i jestivi klanični proizvodi ne smiju doći u dodir sa podovima, zidovima i radnim površinama;

lj) odgovorna lica koja vode klanice moraju slijediti uputstva Mi- nistarstva da bi osigurali da pregled svih životinja nakon klanja (post mortem pregled) bude obavljen u propisanim uvjetima;

m) dok se ne završi post mortem pregled, dijelovi zaklanih živo- tinja koji podliježu tom pregledu:

1) moraju biti označeni tako da se zna da pripadaju trupu odre- đene životinje,

2) ne smiju dolaziti u dodir sa drugim trupovima, jestivim kla- ničnim proizvodima ili unutrašnjim organima, uključujući i one koji su već pregledani nakon klanja (post mortem pregled),

3) penis se može odmah ukloniti i odbaciti ako ne pokazuje pa- tološke povrede;

n) oba bubrega moraju se izvaditi iz masnog tkiva kojim su obavijeni, i to kod goveda, svinja i kopitara mora se ukloniti i peri- renalna kapsula;

nj) ako se prije završetka post mortem pregleda krv ili drugi jestivi klanični proizvodi od nekoliko životinja sakupljaju u isti kontejner, cijeli sadržaj se mora proglasiti neprikladnim za ishranu ljudi ako je trup jedne ili više životinja proglašen neupotrebljivim za ishranu ljudi;

o) nakon post mortem pregleda:

1) tonzile goveda, svinja i kopitara moraju se ukloniti na higi- jenski način,

2) dijelovi koji su neupotrebljivi za ishranu ljudi moraju se, što je prije moguće, ukloniti iz čistog dijela objekta,

3) zadržano meso ili ono koje je proglašeno neupotrebljivim za ishranu ljudi, te nejestivi klanični proizvodi ne smiju dolaziti u dodir sa mesom koje je proglašeno upotrebljivim za ishranu ljudi,

4) unutrašnji organi ili dijelovi unutrašnjih organa koji ostaju u tru- pu, osim bubrega, moraju se što je moguće prije u cijelosti ukloniti, osim ukoliko Ministarstvo nije odobrilo drugačije;

p) nakon obavljenog klanja i post mortem pregleda meso se mora uskladištiti u skladu sa uvjetima koji su utvrđeni u Poglavlju VII. ovog priloga;

r) ukoliko su predviđeni za dalju obradu:

1) želuci se moraju ošuriti ili očistiti, međutim, ukoliko su na- mijenjeni za proizvodnju sirila, želuci:

- moraju se isprazniti samo ako je riječ o mladim govedima,

- ne moraju se isprazniti, ošuriti ili očistiti ako je riječ o mladim ovcama i kozama,

2) crijeva se moraju isprazniti i očistiti,

3) sa glava i nogu se mora skinuti koža ili moraju biti ošurene i uklonjenih dlaka;

s) ako je objekat odobren za klanje različitih vrsta životinja ili za obradu trupova divljači iz uzgoja i slobodno živuće divljači, moraju se preduzeti mjere predostrožnosti za prevenciju unakrsne kontami- nacije mjerama razdvajanja u vremenu ili prostoru poslova koji se obavljaju na različitim vrstama životinja. Moraju se osigurati odvoje- ni prostori za prihvat i skladištenje trupova slobodnoživuće divljači i divljači iz uzgoja zaklane na gospodarstvu sa kojih nije skinuta koža;

t) ako klanica ne raspolaže prostorijama i opremom koje se mogu zaključati, a koje su isključivo namijenjene za klanje bolesnih i sum- njivih životinja na oboljenje, prostori i oprema koje se koriste za kla- nje takvih životinja moraju se očistiti, oprati i dezinficirati pod slu- žbenim nadzorom prije nego što se počne sa klanjem drugih životinja.

POGLAVLJE V.

HIGIJENA TOKOM RASIJECANJA I OTKOŠTAVANJA

Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da rasijecanje i otkoštavanje mesa domaćih papkara i kopitara bude obavljeno u skladu sa sljedećim zahtjevima:

a) trupovi domaćih papkara i kopitara mogu se u klanicama rasi- jecati na polutke i četvrtine, a polutke na najviše tri komada, dok dalje rasijecanje i otkoštavanje mora se obavljati u objektima za rasijecanje;

b) obrada mesa mora biti tako organizirana da se spriječi ili što je moguće više smanji kontaminacija, te u tu svrhu, subjekti u poslo- vanju sa hranom moraju naročito osigurati:

1) da se meso koje je namijenjeno rasijecanju donosi u radne prostorije postepeno prema potrebi,

2) da se tokom rasijecanja, otkoštavanja, rezanja na odreske, rezanja na komadiće, umotavanja i pakiranja temperatura mesa odr- žava na najviše 3 °C za jestive klanične proizvode i 7 °C za ostalo meso pomoću temperature okoline od najviše 12 °C ili alternativnog sistemom sa istim učinkom,

3) ako se radi o objektu koji je odobren za rasijecanje mesa različitih vrsta životinja, da budu preduzete mjere predostrožnosti kako bi se izbjegla unakrsna kontaminacija tako što će, prema po- trebi, poslovi na različitim vrstama životinja biti vremenski ili pro- storno odvojeni;

v) meso se može otkoštavati i rasijecati i prije nego postigne temperaturu iz tačke b) podtačka 2) ovog poglavlja, u skladu sa tač- kom g) Poglavlje VII. ovog priloga;

g) meso se može otkoštavati i rasijecati i prije nego postigne temperaturu iz tačke b) podtačka 2) ovog poglavlja ukoliko je obje- kat za rasijecanje na istoj lokaciji kao i klanica. U tom slučaju, meso se mora prenijeti u objekat za rasijecanje direktno iz klanice ili nakon perioda čekanja u rashladnoj prostoriji ili hladnjači. Čim se rasiječe i upakira, gdje je potrebno, meso se mora ohladiti do tempe- rature iz tačke b) podtačka 2) ovog poglavlja.

POGLAVLJE VI. PRINUDNO KLANJE IZVAN KLANICE

Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da se meso domaćih papkara i kopitara koji su prinudno zaklani izvan klanice može upotrebljavati za ishranu ljudi jedino ako u potpunosti ispu- njava sljedeće uvjete:

a) mora se raditi o životinji koja je inače zdrava, ali je doživjela nesreću zbog koje se, uzimajući u obzir dobrobit životinje, nije mo- gla prevesti u klanicu;

b) veterinar mora obaviti ante mortem pregled životinje;

v) zaklana i iskrvarena životinja mora se na higijenski način i bez nepotrebnog odgađanja prevesti u klanicu. Pod nadzorom ve- terinara, na licu mjesta mogu se izvaditi želudac i crijeva, ali se ne smije vršiti nikakva druga obrada. Svi unutrašnji organi moraju se poslati u klanicu zajedno sa zaklanom životinjom, te se moraju označiti da pripadaju toj životinji;

g) ukoliko od trenutka klanja do dolaska u klanicu prođe više od dva sata, životinja se mora hladiti. Ukoliko to dopuštaju klimatski uvjeti, nije potrebno aktivno hlađenje;

d) zajedno sa zaklanom životinjom u klanicu se mora poslati izja- va subjekta u poslovanju sa hranom koji je uzgojio životinju, a u kojoj se navodi identitet životinje, svi veterinarski proizvodi koji su davani životinji ili drugi tretmani kojima je ona bila podvrgnuta, datumi da- vanja proizvoda, odnosno liječenja i karence;

đ) zajedno sa zaklanom životinjom u klanicu se mora poslati izjava veterinara, u kojoj je zabilježen povoljni rezultat pregleda prije klanja, datum, vrijeme i razlozi prinudnog klanja i vrste liječe- nja koje je veterinar primijenio na životinji;

e) na osnovu post mortem pregleda obavljenog u klanici u skla- du sa propisom o organizaciji službenih kontrola proizvoda životinj- skog porijekla namijenjenih ishrani ljudi, uključujući i sva dodatna ispitivanja koja se zahtijevaju u slučaju prinudnog klanja, mora se utvrditi da li je meso zaklanih životinja upotrebljivo za ishranu ljudi;

ž) subjekti u poslovanju sa hranom moraju slijediti sva uputstva koja je u vezi sa upotrebom mesa izdao službeni veterinar nakon post mortem pregleda.

POGLAVLJE VII. SKLADIŠTENJE I PRIJEVOZ

Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da se skladi- štenje i prijevoz mesa domaćih papkara i kopitara obavljaju u skladu sa sljedećim zahtjevima:

a) ukoliko posebnim odredbama nije predviđeno drugačije, na- kon post mortem pregleda meso se u klanici mora odmah ohladiti, u skladu sa krivuljom hlađenja koja osigurava stalno smanjenje tem- perature, kako bi se u svim dijelovima mesa postigla temperatura od najviše 3 °C kod jestivih klaničnih proizvoda i 7 °C kod ostalog mesa. Meso se smije rasijecati i otkoštavati tokom hlađenja u skladu sa tačkom g) Poglavlje V. ovog priloga;

b) tokom procesa hlađenja mora biti osigurana odgovarajuća ventilacija da bi se spriječila kondenzacija na površini mesa;

v) meso mora postići temperaturu navedenu u tački a) ovog po- glavlja, te je zadržati tokom uskladištenja;

g) meso mora postići temperaturu navedenu u tački a) ovog poglavlja prije prijevoza i zadržati je tokom prijevoza. Također, prijevoz se može obaviti ukoliko to odobri Ministarstvo, da bi se omogućila proizvodnja posebnih proizvoda, pod uvjetom:

1) da se taj prijevoz obavi u skladu sa zahtjevima koje Mini- starstvo odredi u pogledu prijevoza iz jednog određenog objekta u drugi,

2) da meso odmah napusti klanicu ili rasjekaonicu koja je na istoj lokaciji kao i klanica, te da prijevoz ne traje duže od dva sata,

3) da je takav prijevoz opravdan iz tehnoloških razloga;

d) prijevoz trupova, polovica trupova, četvrti trupova ili polo- vica trupova ovaca i koza, goveda i svinja rasječenih u tri dijela za veleprodaju može započeti prije nego što meso postigne temperatu- ru iz tačke a. ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1) da se temperatura prati i bilježi u okviru postupaka koji se temelje na načelima HACCP,

2) da su subjekti u poslovanju s hranom koji otpremaju i pre- voze trupove, polovice trupova, četvrti trupova ili polovice trupova rasječene u tri dijela za veleprodaju od nadležnog tijela na mjestu otpreme primili dokumentirano odobrenje za korištenja tog odstu- panja;

đ) meso namijenjeno zamrzavanju mora se zamrznuti bez ne- potrebnog odgađanja, uzimajući, prema potrebi, u obzir periode stabilizacije prije zamrzavanja. Međutim, subjekti u poslovanju sa hranom koji se bave maloprodajom mesa mogu ga zamrznuti radi njegove preraspodjele u svrhu doniranja hrane pod uvjetom:

1) ako je riječ o mesu na čijoj se deklaraciji navodi “upotrijebiti do” datuma, prije tog datuma,

2) bez nepotrebnog odgađanja na temperaturi od –18 °C ili ni- žoj,

3) osiguravajući da je datum zamrzavanja evidentiran i naveden na oznaci ili na neki drugi način,

4) ako to meso nije već bilo zamrznuto (odmrznuto meso),

5) u skladu sa eventualnim uvjetima koje Ministarstvo utvrdi za zamrzavanje i dalju upotrebu kao hrane;

e) neupakirano meso se mora skladištiti i prevoziti odvojeno od upakiranog mesa, osim ako se skladištenje i prijevoz obavljaju u ra- zličito vrijeme ili tako da materijal za pakiranje i način skladištenja ili prijevoza ne mogu biti izvor kontaminacije mesa.

ODJELJAK II. – MESO ŽIVINE I LAGOMORFA

POGLAVLJE I.

PRIJEVOZ ŽIVIH ŽIVOTINJA U KLANICU

Subjekti u poslovanju sa hranom koji prevoze žive životinje u klanicu moraju osigurati ispunjavanje sljedećih zahtjeva:

a) tokom sakupljanja i prijevoza sa životinjama se mora postu- pati pažljivo da bi se izbjegla njihova nepotrebna patnja,

b) životinje koje pokazuju simptome bolesti ili koje potiču iz jata za koje se zna da je zaraženo uzročnicima koji su bitni za javno zdravlje smiju se prevoziti u klanicu jedino ukoliko to odobri Ministarstvo;

v) kavezi za prijevoz životinja u klanicu i moduli, ako se upotre- bljavaju, moraju biti od nekorozivnog materijala i moraju se lahko čistiti i dezinficirati. Odmah nakon pražnjenja i, prema potrebi, prije ponovne upotrebe, sva oprema korištena za skupljanje i isporuku živih životinja mora se očistiti, oprati i dezinficirati.

POGLAVLJE II.

UVJETI KOJE MORAJU DA ISPUNJAVAJU KLANICE

Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da klanice u kojima se kolje živina i lagomorfi ispunjavaju sljedeće zahtjeve u pogledu izgradnje, uređenja i opreme:

a) klanice moraju imati prostoriju ili natkriveni prostor za pri- hvat životinja i za njihov pregled prije klanja;

b) da bi se izbjegla kontaminacija mesa, klanice moraju da:

1) imaju dovoljan broj prostorija odgovarajućih za obavljanje poslova koji se u njima obavljaju,

2) imaju posebnu prostoriju za evisceraciju i dalju obradu, uključujući dodavanje začina cijelim trupovima živine, osim uko- liko u pojedinačnim slučajevima Ministarstvo odobri vremensku odvojenost ovih poslova unutar određene klanice,

3) osiguraju prostornu ili vremensku odvojenost sljedećih po- slova:

– omamljivanje i iskrvarenje,

– uklanjanje perja ili kože, šurenje,

– otpremanje mesa,

4) imaju opremu koja sprečava kontakt mesa sa podovima, zi- dovima, instalacijama i fiksnom opremom,

5) imaju linije klanja koje su izvedene tako da (kada su u funkciji) omogućuju neprekidan tok procesa klanja da bi se izbjegla unakrsna kontaminacija između različitih dijelova linije klanja. Tamo gdje rade više od jedne linije klanja u istom objektu, mora postojati adekvatno razdvajanje tih linija da bi se izbjegla unakrsna kontaminacija;

v) klanice moraju imati opremu za dezinfekciju pribora toplom vodom, koja ima najmanje 82 oC ili neki alternativni sistem sa istim efektom;

g) oprema za pranje ruku lica koja rukuju neupakiranim mesom mora imati slavine koje sprečavaju širenje kontaminacije;

d) klanice moraju raspolagati prostorijama koje se zaključavaju, za hladno skladištenje zadržanog mesa i odvojene prostorije, koje se zaključavaju, za skladištenje mesa koje je proglašeno neupotreblji- vim za ishranu ljudi;

đ) klanice moraju imati odvojeni prostor sa odgovarajućim pro- storijama za čišćenje, pranje i dezinfekciju:

1) prijevozne opreme, kao što su kavezi,

2) prijevoznih sredstava;

e) prostor iz tačke đ) ovog poglavlja nije obavezan za prijevo- zna sredstva iz podtačke 2) ovog poglavlja ukoliko za to u blizini postoji službeno odobreni objekat;

ž) klanice moraju imati adekvatno opremljenu prostoriju koja se zaključava ili, gdje je to potrebno, prostoriju za isključivu upotrebu veterinarske službe.

POGLAVLJE III.

ZAHTJEVI ZA OBJEKTE ZA RASIJECANJE MESA (RASJEKAONICE)

1. Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da objekti za rasijecanje mesa živine i lagomorfa:

a) budu izgrađeni tako da se spriječi kontaminacija mesa, na- ročito:

1) omogućujući kontinuirano odvijanje poslova ili

2) osiguravajući razdvojenost između različitih proizvodnih serija;

b) raspolažu prostorijama za odvojeno skladištenje upakiranog i neupakiranog mesa, osim ako se skladište u različito vrijeme ili na takav način da materijal za pakiranje i metoda skladištenja ne mogu biti izvor kontaminacije mesa;

v) raspolažu prostorijama za rasijecanje opremljenim na način koji osigurava ispunjavanje odredaba utvrđenih u Poglavlju V. ovog priloga;

g) raspolažu opremom za pranje ruku osoblja koje rukuje neu- pakiranim mesom, čije su slavine takve da sprečavaju širenje kon- taminacije;

d) raspolažu opremom za dezinfekciju alata vrućom vodom od najmanje 82 °C ili alternativnim sistemom sa istim efektom.

2. Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati posebne prostorije ukoliko se u rasjekaonici obavljaju sljedeći poslovi:

a) evisceracija gusaka i pataka koje su uzgojene za proizvodnju jetrene paštete (foie gras) i koje su omamljene, iskrvarene i očeru- pane na gazdinstvu za tov ili

b) odgođena evisceracija peradi.

POGLAVLJE IV. HIGIJENA KLANJA

Odgovorna lica koja vode klanice za klanje živine i lagomorfa moraju osigurati ispunjavanje sljedećih uvjeta:

a) meso životinja, izuzev onih koje su navedene u tački b) ovog poglavlja, ne smije da se upotrebljava za ishranu ljudi ako su te ži- votinje umrle na neki drugi način, a ne klanjem u klanici;

b) u prostore klanice mogu se dovesti samo žive životinje na- mijenjene klanju, izuzimajući:

1) živinu, guske i patke sa odgođenom evisceracijom koje se uzgajaju za proizvodnju jetrene paštete (foie gras) i ptice koje se ne smatraju domaćim, ali se uzgajaju kao domaće životinje, ukoliko su zaklane na poljoprivrednom gazdinstvu u skladu sa Poglavljem VI. ovog odjeljka,

2) divljač iz uzgoja koja je zaklana na mjestu proizvodnje u skladu sa Odjeljkom III. ovog priloga,

3) sitnu slobodno živuću divljač u skladu sa Odjeljkom IV., Po- glavlje III. ovog priloga;

v) odgovorna lica koja vode klanice moraju slijediti uputstva Ministarstva da bi osigurali da pregled životinja prije klanja bude obavljen u odgovarajućim uvjetima;

g) ako je objekat odobren za klanje različitih vrsta životinja ili za obradu ptica iz vrste Ratitae iz uzgoja i sitne slobodno živuće divljači, moraju se preduzeti mjere opreza da bi se vremenskim ili prostornim odvajanjem poslova koji se obavljaju na različitim vrsta- ma životinja spriječila unakrsna kontaminacija. Moraju se osigurati odvojeni prostori i oprema za prihvat i skladištenje trupova ptica vrste Ratitae iz uzgoja zaklanih na gazdinstvu i za sitnu slobodno živuću divljač;

d) životinje koje se dovedu u prostoriju za klanje moraju se za- klati bez nepotrebnog odgađanja;

đ) omamljivanje, iskrvarenje, skidanje kože ili čerupanje, evi- sceracija i drugi oblici obrade moraju se obaviti bez nepotrebnog odgađanja i na način koji sprečava kontaminaciju mesa, a naročito se moraju preduzeti mjere da bi se spriječilo isticanje sadržaja pro- bavnog trakta tokom evisceracije;

e) odgovorna lica koja vode klanice moraju slijediti uputstva nadležnoga organa da bi osigurali da post mortem pregled bude obavljen u odgovarajućim uvjetima, a naročito da zaklane životinje budu ispravno pregledane;

ž) nakon post mortem pregleda:

1) dijelovi koji nisu upotrebljivi za ishranu ljudi moraju se što je prije moguće ukloniti iz čistog dijela objekta,

2) zadržano meso ili ono koje je proglašeno neupotrebljivim za ishranu ljudi, kao i nejestivi nusproizvodi ne smiju dolaziti u dodir sa mesom koje je proglašeno upotrebljivim za ishranu ljudi,

3) unutrašnji organi ili dijelovi unutrašnjih organa koji ostaju u trupu, osim bubrega, moraju se u potpunosti ukloniti, po mogućnosti, što je prije moguće, osim ukoliko nadležni organ odobri drugačije;

z) nakon pregleda i evisceracije zaklane životinje se moraju što je prije moguće očistiti i ohladiti do temperature od najviše 4 °C, osim ako se meso rasijeca dok je još toplo;

i) ako se trupovi hlade potapanjem u vodu, mora se voditi raču- na o sljedećem:

1) moraju se preduzeti sve mjere opreza da bi se izbjegla kon- taminacija trupova, uzimajući u obzir parametre kao što su težina trupova, temperatura vode, količina i smjer protoka vode, te vrijeme hlađenja,

2) oprema se mora potpuno isprazniti, očistiti i dezinficirati kad god je to potrebno, a najmanje jednom dnevno;

j) u objektu se ne smiju klati bolesne ili sumnjive životinje na bolest i životinje koje se kolju u okviru programa iskorjenjivanja ili suzbijanja bolesti, osim ukoliko to odobri Ministarstvo. U tom slučaju, klanje se mora obaviti pod službenim nadzorom i moraju se preduzeti mjere za sprečavanje kontaminacije, prostori se moraju očistiti i dezinficirati prije ponovne upotrebe.

POGLAVLJE V.

HIGIJENA TOKOM I NAKON RASIJECANJA I OTKOŠTAVANJA

Odgovorna lica subjekta u poslovanju sa hranom moraju osigu- rati da rasijecanje i otkoštavanje mesa i lagomorfa bude obavljeno u skladu sa sljedećim zahtjevima:

a) obrada mesa mora se obavljati tako da se spriječi ili što je moguće više smanji kontaminacija. U tu svrhu, subjekti koji posluju sa hranom moraju naročito osigurati:

1) da se meso koje je namijenjeno rasijecanju donosi u radne prostorije postupno prema potrebi,

2) da se tokom rasijecanja, otkoštavanja, rezanja na odreske, rezanja na komadiće, umotavanja i pakiranja temperatura mesa odr- žava na najviše 4 °C, pomoću temperature okoline od najviše 12 °C ili alternativnog sistema sa istim efektom,

3) ako se radi o objektu koji je odobren za rasijecanje mesa različitih vrsta životinja, da budu preduzete mjere opreza da bi se izbjegla unakrsna kontaminacija tako što će, prema potrebi, poslovi na različitim vrstama biti vremenski ili prostorno odvojeni;

b) međutim, meso se može otkoštavati i rasijecati i prije nego što postigne temperaturu iz tačke a) podtačka 2) ovog poglavlja ako se prostorija za rasijecanje nalazi na istoj lokaciji kao i prostor za klanje, pod uvjetom da se meso otpremi u prostoriju za rasijecanje:

1) direktno iz prostora za klanje ili

2) nakon perioda čekanja u rashladnoj prostoriji ili hladnjači;

v) čim se rasiječe i, prema potrebi, upakira, meso se mora ohla- diti do temperature koja ne prelazi 4 °C;

g) meso mora postići temperaturu od najviše 4 °C prije prijevo- za i održavati tu temperaturu za vrijeme prijevoza;

d) ukoliko ministar odobri, jetra za proizvodnju pačje ili guščije paštete (foie gras) može se prevoziti na temperaturi višoj od 4 °C, pod uvjetom da:

1) transport teče u skladu sa uvjetima koje nadležni organ odre- đuje za prijevoz iz jednog objekta u drugi, a

2) meso odmah napušta klanice ili prostoriju za rezanje, te da prijevoz ne traje više od dva sata;

đ) meso živine i lagomorfa namijenjeno zamrzavanju mora biti smrznuto bez nepotrebnog odlaganja. Međutim, subjekti u poslovanju sa hranom koji se bave maloprodajom mesa mogu ga zamrznuti radi njegove preraspodjele u svrhu doniranja hrane pod uvjetom:

1) ako je riječ o mesu na čijoj se deklaraciji navodi “upotrijebiti do” datuma, prije tog datuma,

2) bez nepotrebnog odgađanja na temperaturi od –18 °C ili ni- žoj,

3) osiguravajući da je datum zamrzavanja evidentiran i naveden na oznaci ili na neki drugi način,

4) ako to meso nije već bilo zamrznuto (odmrznuto meso),

5) u skladu sa eventualnim uvjetima koje Ministarstvo utvrdi za zamrzavanje i dalju upotrebu kao hrane;

e) neupakirano meso mora da se skladišti i prevozi odvojeno od upakiranog mesa, osim ukoliko se ne skladišti ili prevozi u različito vrijeme ili na takav način da materijal za pakiranje i način skladište- nja ili prijevoza ne mogu biti izvor kontaminacije mesa.

POGLAVLJE VI.

KLANJE NA POLJOPRIVREDNOM GAZDINSTVU

Subjekti u poslovanju sa hranom mogu da kolju živinu iz tač- ke b) podtačka 1) Poglavlja IV. ovog odjeljka na poljoprivrednom gazdinstvu jedino uz odobrenje ministra i u skladu sa sljedećim zah- tjevima:

a) poljoprivredno gazdinstvo mora biti podvrgnuto redovnoj veterinarskoj inspekciji;

b) subjekat u poslovanju sa hranom mora unaprijed obavijestiti Ministarstvo o datumu i vremenu klanja;

v) poljoprivredno gazdinstvo mora raspolagati prostorom za saku- pljanje živine da bi se mogao obaviti ante mortem pregled grupe ptica;

g) poljoprivredno gazdinstvo mora raspolagati odgovarajućim prostorom za higijensko klanje i dalju obradu peradi;

d) moraju se ispunjavati zahtjevi u pogledu dobrobiti životinja;

đ) zajedno sa zaklanom životinjom u klanicu se mora poslati uvjerenje koje, u skladu sa propisom o organizaciji službenih kon- trola proizvoda životinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi, izdaje službeni ili ovlašćeni veterinar;

e) u slučaju živine koja se uzgaja za proizvodnju jetrene paštete (foie gras), živina sa neizvađenim unutrašnjim organima mora se odmah, gdje je to potrebno, rashlađena prevesti u klanicu ili objekat za rasijecanje. Evisceracija se mora obaviti u roku od 24 sata od klanja, pod nadzorom službenog veterinara;

ž) živina sa odgođenom evisceracijom koja je zaklana na mjestu proizvodnje smije se čuvati najviše 15 dana na temperaturi od naj- više 4 °C. Evisceracija se potom mora obaviti u klanici ili objektu za rasijecanje.

POGLAVLJE VII.

AGENSI ZA ZADRŽAVANJE VODE

Subjekti u poslovanju sa hranom moraju voditi računa da se meso živine koje je posebno bilo tretirano agensima koji pospješuju vezanje vode ne stavlja na tržište kao svježe meso, već kao mesni pripravak ili da se koristi za proizvodnju prerađenih proizvoda.

ODJELJAK III. – MESO DIVLJAČI IZ UZGOJA

1. Odredbe Odjeljka I. ovog priloga primjenjuju se na proizvod- nju i promet mesa sisara divljači iz uzgoja (Cervidae i Suidae), osim ukoliko ih Ministarstvo smatra neprikladnim.

2. Odredbe Odjeljka II. ovog priloga primjenjuju se na pro- izvodnju i promet mesa ptica iz vrste Ratitae, osim ukoliko ih Mi- nistarstvo smatra neprikladnim. Moraju se osigurati odgovarajući prostori prilagođeni veličini životinja.

3. Bez obzira na t. 1. i 2. ovog odjeljka, subjekti u poslovanju sa hranom smiju, uz odobrenje Ministarstva, klati ptice vrste Ratitae iz uzgoja i papkare i kopitare iz uzgoja iz tačke 1. ovog odjeljka na mjestu porijekla:

a) ako se životinje ne mogu prevoziti, da bi se izbjegla opasnost za osobu koja njima rukuje ili zaštitila dobrobit životinja;

b) ako se stado podvrgava redovnim veterinarskim pregledima;

v) ako vlasnik životinja podnese zahtjev;

g) ako se nadležni organ unaprijed obavijesti o datumu i vreme- nu klanja životinja;

d) ako poljoprivredno gazdinstvo raspolaže sistemom za saku- pljanje životinja da bi se mogao obaviti pregled skupine prije klanja;

đ) ako poljoprivredno gazdinstvo raspolaže odgovarajućim pro- storima i opremom za klanje i iskrvarenje, te ako se ptice vrste Rati- tae moraju čerupati i prostorije za čerupanje životinja;

e) ako se ispunjavaju uvjeti u pogledu dobrobiti životinja;

ž) ako se zaklane i iskrvarene životinje prevoze u klanicu na higijenski način i bez nepotrebnog odgađanja. Ako prijevoz traje duže od dva sata, životinje se, prema potrebi, moraju hladiti. Evi- sceracija se može obaviti na licu mjesta pod nadzorom službenog ili ovlašćenog veterinara;

z) ako se zajedno sa zaklanim životinjama u klanicu pošalje izjava subjekta u poslovanju sa hranom koji je životinje uzgojio, a u kojoj se navodi identitet životinja, svi veterinarsko-medicinski proizvodi koji su im bili davani ili druga liječenja kojima su one bile podvrgnute, datumi davanja proizvoda, odnosno liječenja i karence;

i) ako tokom prijevoza do odobrenog objekta zaklane životinje prati uvjerenje koje je izdao i potpisao službeni ili odobreni veteri- nar, kojim se potvrđuje da je rezultat pregleda prije klanja povoljan i da su klanje i iskrvarenje obavljeni ispravno i u kojem se navode datum i vrijeme klanja.

4. Odstupanjem od tačke 3. podtačka i) ovog odjeljka, ministar može odobriti da potvrda o ispravnosti klanja i krvarenja, datum i vrijeme klanja budu uključeni u izjavu subjekta u poslovanju sa hranom iz tačke 3. podtačka z) ovog odjeljka, samo pod uvjetom:

a) da se gazdinstvo nalazi na teritoriji koja nije pod mjerama ograničenja u skladu sa važećim propisima Republike Srpske,

b) da je subjekat u poslovanju sa hranom pokazao odgovarajući nivo osposobljenosti za klanje životinja bez nanošenja bilo kakve boli ili patnje životinjama, a koja se može izbjeći, u skladu sa Zako- nom o dobrobiti životinja.

5. Subjekti u poslovanju sa hranom smiju, u izuzetnim okol- nostima, na poljoprivrednom gazdinstvu klati i bizone u skladu sa tačkom 3. ovog odjeljka.

ODJELJAK IV. – MESO SLOBODNO ŽIVUĆE DIVLJAČI

Za potrebe ovog odjeljka “sabirni centar” znači objekat koji se upotrebljava za skladištenje tijela i unutrašnjih organa slobodno ži- vuće divljači prije njihovog prijevoza u objekat za obradu divljači.

POGLAVLJE I.

OBUKA LOVACA U POGLEDU ZDRAVLJA I HIGIJENE

1. Lica koja love slobodno živuću divljač, s ciljem njenog sta- vljanja u promet za ljudsku potrošnju, moraju u dovoljnoj mjeri po- znavati patologiju slobodno živuće divljači, proizvodnju i postupa- nje sa njom i njenim mesom nakon ulova da bi mogli obaviti početni pregled na licu mjesta.

2. Najmanje jedno lice u lovačkoj grupi mora raspolagati zna- njem iz tačke 1. ovog odjeljka. Obučeno lice, u smislu ovog odjelj- ka, je lice koje je prošlo obuku iz tačke 1. ovog odjeljka.

3. Obučeno lice može biti i lovočuvar ili upravnik lovišta ukoli- ko je dio lovačke grupe ili se nalazi u neposrednoj blizini mjesta na kojem se odvija lov. U slučaju da se lovočuvar ili upravnik lovišta nalazi u neposrednoj blizini mjesta na kojem se odvija lov, lovac mora pokazati ulovljenu divljač i obavijestiti ga o svakom obliku neuobiča- jenog ponašanja uočenom prije odstrela.

4. Ministar mora utvrditi da obuka lovaca omogućava odgo- varajuću osposobljenost. Obukom se moraju obuhvatiti najmanje sljedeća područja:

a) normalna anatomija, fiziologija i ponašanje slobodno živuće divljači,

b) neobično ponašanje i patološke promjene koje se javljaju kod slobodno živuće divljači zbog bolesti, zagađenja okoline ili drugih faktora koji mogu uticati na ljudsko zdravlje nakon konzumacije mesa te divljači,

v) pravila higijene i pravilne tehnike rukovanja, prijevoza, evi- sceracije itd. slobodno živuće divljači nakon odstrela,

g) odgovarajuće propise koji se odnose na zdravlje životinja i ljudi, te higijenske uvjete koji uređuju stavljanje u promet slobodno živuće divljači.

5. Ministarstvo treba podsticati lovačke organizacije na pruža- nje ovakve obuke.

POGLAVLJE II.

POSTUPANJE SA KRUPNOM SLOBODNO ŽIVUĆOM DIVLJAČI

1. Nakon odstrela, krupnoj slobodno živućoj divljači moraju se što je moguće prije ukloniti želudac i crijeva, te se ona mora, prema potrebi, iskrvariti.

2. Obučena osoba mora pregledati tijelo i sve uklonjene unutra- šnje organe da bi utvrdila sve promjene koje bi mogle ukazivati na to da meso predstavlja rizik za zdravlje. Pregled se mora obaviti što je moguće prije nakon odstrela.

3. Meso krupne slobodno živuće divljači smije se staviti na trži- šte jedino ako se tijelo preveze u objekat za obradu divljači što je moguće prije nakon pregleda iz tačke 2. ovog poglavlja. Zajedno sa tijelom moraju se poslati i unutrašnji organi navedeni u tački 4. ovog poglavlja. Unutrašnji organi se moraju označiti da bi se znalo da pripadaju određenoj životinji.

4. Ako se tokom pregleda iz tačke 2. ovog poglavlja ne otkriju ni- kakve neprirodne promjene, ne uoči nikakvo neoubičajeno ponašanje prije odstrela i ako se ne sumnja na kontaminaciju iz okoline, obučeno lice mora na tijelo životinje pričvrstiti izjavu kojom to potvrđuje. Ova izjava mora sadržavati datum, vrijeme i mjesto odstrela.

Deklaracija ne mora biti zakačena za tijelo životinje i može se obuhvatiti više od jednog životinjskog tijela, pod uvjetom da je tijelo svake životinje pravilno identificirano i da deklaracija sadrži oznaku identifikacionog broja svakog tijela životinje na koje se odnosi, uz odgovarajući datum, vrijeme i mjesto odstrela. Sva životinjska tijela pokrivena jednom izjavom mogu jedino biti poslana jednom objektu za rukovanje životinjama. Glava i unu- trašnji organi se ne moraju slati objektu za rukovanje životinja- ma zajedno sa tijelom, osim ako se radi o vrstama koje podliježu oboljenju od trihinoze (svinje, kopitari i ostale vrste) čija glava (osim kljova) i dijafragma moraju pratiti tijelo. Ministarstvo može odobriti da glava životinja prijemčivih na infestaciju trihinelom bude poslata u tehnički objekat za izradu trofeja, koji je odobren u skladu sa Zakonom o nusproizvodima životinjskog porijekla. Tehnički objekat mora biti naveden u izjavi obučenog lica. Kopije te izjave dostavljaju se tehničkom objektu. Ukoliko je rezultat pre- gleda trupa na trihinelu pozitivan, nadležni organ obavlja službe- ne provjere za provjeru pravilnog rukovanja glavom u tehničkom objektu. Lovci se moraju pridržavati i dodatnih zahtjeva u svrhu praćenja rezidua određenih supstanci, u skladu sa Zakonom o nu- sproizvodima životinjskog porijekla.

5. U ostalim okolnostima, uz tijelo se mora poslati glava (osim kljova i rogova) i svi unutrašnji organi osim želuca i crijeva. Obu- čena osoba koja je obavila pregled mora obavijestiti nadležni organ o neprirodnim promjenama, neuobičajenom ponašanju ili sumnji na kontaminaciju iz spoljašnje sredine zbog kojih nije sastavila izjavu u skladu sa tačkom 4. ovog poglavlja.

6. Ako u određenom slučaju nema obučenog lica koje bi obavilo pregled iz tačke 2. ovog poglavlja, zajedno sa tijelom mora se po- slati glava (osim kljova i rogova) i svi unutrašnji organi osim želuca i crijeva.

7. Hlađenje mora početi u razumnom roku od trenutka odstre- la i njime se mora postići temperatura u svim dijelovima mesa od najviše 7 °C. Ukoliko to dopuštaju klimatski uvjeti, nije potrebno aktivno hlađenje.

8. Tokom prijevoza do objekata za obradu divljači mora se izbjegavati držanje lovine na hrpi.

9. Krupna slobodno živuća divljač koja je isporučena objektu za obradu divljači mora se predati nadležnome organu na pregled.

10. Pored toga, krupnoj slobodno živućoj divljači sa koje nije skinuta koža može se skinuti koža i takva se divljač može staviti u promet jedino:

a) ako se prije skidanja kože divljač skladišti i obrađuje odvoje- no od druge hrane i ako nije zamrznuta,

b) ako se nakon skidanja kože divljač podvrgne završnom pre- gledu u skladu sa propisom o organizaciji službenih kontrola pro- izvoda životinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi.

11. Pravila koja su utvrđena u Poglavlju V. i Odjeljku I. ovog priloga primjenjuju se na rasijecanje i otkoštavanje krupne slobodno živuće divljači.

12. Prije slanja u objekat za obradu divljači, tijela i unutrašnji organi krupne slobodno živuće divljači mogu se prevesti u sabirni centar i skladištiti u njemu pod uvjetom:

a) da je taj sabirni centar:

1) registriran od Ministarstva kao firma za poslovanje sa hra- nom životinjskog porijekla koja obavlja primarnu proizvodnju kako je navedeno u članu 6. ovog pravilnika, te ako samo prima tijela kao prvi sabirni centar ili

2) odobren od Ministarstva kao firma za poslovanje sa hranom životinjskog porijekla u skladu sa članom 6. ovog pravilnika ako prima tijela iz drugih sabirnih centara;

b) ako su životinje eviscerirane, tokom prijevoza u sabirni cen- tar i skladištenja u njemu je zabranjeno držanje životinja na hrpi;

v) usmrćene životinje prevoze se u sabirni centar na higijenski način i bez odgađanja;

g) ispunjeni su uvjeti u pogledu temperature iz tačke 7;

d) trajanje skladištenja mora biti što kraće;

đ) tijelima i unutrašnjim organima krupne slobodno živuće di- vljači ne rukuje se ni na koji drugi način. Međutim, obučena osoba može obaviti pregled i unutrašnji organi mogu se ukloniti u skladu sa uvjetima utvrđenim u t. 2, 3. i 4. ovog poglavlja.

POGLAVLJE III.

POSTUPANJE SA SITNOM SLOBODNO ŽIVUĆOM DIVLJAČI

1. Obučeno lice mora da obavi pregled kako bi utvrdilo sve promjene koje bi mogle ukazivati da meso predstavlja opasnost za zdravlje. Pregled se mora obaviti što je prije moguće nakon odstrela.

2. Ako se tokom pregleda otkriju neprirodne promjene i neuobi- čajeno ponašanje prije odstrela ili sumnja na kontaminaciju okoline, obučeno lice mora obavijestiti Ministarstvo ili nadležnog veterinar- skog inspektora.

3. Meso sitne slobodno živuće divljači smije se staviti na tržište jedino ako se tijelo preveze u objekat za obradu divljači što je mo- guće prije nakon pregleda iz stava 1. ovog poglavlja.

4. Hlađenje mora početi u razumnom roku od trenutka odstrela i mora se postići temperatura u svim dijelovima mesa od najviše 4°C. Ukoliko to dopuštaju klimatski uvjeti, nije potrebno aktivno hlađenje.

5. Evisceracija se mora obaviti ili završiti po dolasku u objekat za obradu divljači, bez nepotrebnog odgađanja, osim ukoliko je na- dležni organ odobrio drugačije.

6. Sitna slobodno živuća divljač koja je isporučena objektu za obradu divljači mora se pokazati nadležnom organu na pregled.

7. Pravila koja su utvrđena u Poglavlju V. i Odjeljku II. ovog priloga primjenjuju se na rasijecanje i otkoštavanje sitne slobodno živuće divljači.

8. Prije slanja u objekt za obradu divljači, tijela, uključujući unutrašnje organe, sitne slobodno živuće divljači mogu se prevesti u sabirni centar i skladištiti u njemu pod uvjetom:

a) da je taj sabirni centar:

1) registriran od Ministarstva kao firma za poslovanje sa hra- nom životinjskog porijekla koja obavlja primarnu proizvodnju kako je navedeno u članu 6. ovog pravilnika, te ako samo prima tijela kao prvi sabirni centar ili

2) odobren od Ministarstva kao firma za poslovanje sa hranom životinjskog porijekla u skladu sa članom 6. ovog pravilnika ako prima tijela iz drugih sabirnih centara;

b) ako su životinje eviscerirane, tokom prijevoza u sabirni cen- tar i skladištenja u njemu je zabranjeno držanje životinja na hrpi;

v) usmrćene životinje prevoze se u sabirni centar na higijenski način i bez odgađanja;

g) ispunjeni su uvjeti u pogledu temperature iz tačke 4. ovog poglavlja;

d) trajanje skladištenja mora biti što kraće;

đ) tijelima i unutrašnjim organima sitne slobodno živuće di- vljači ne rukuje se ni na koji drugi način. Međutim, obučena osoba može obaviti pregled i unutrašnji organi mogu se ukloniti u skladu sa uvjetima utvrđenim u t. 1. i 2. ovog poglavlja.

ODJELJAK V. – MLJEVENO MESO, MESNI PRIPRAVCI I MAŠINSKO OTKOŠTENO MESO (MOM)

POGLAVLJE I.

ZAHTJEVI ZA PROIZVODNE OBJEKTE

Odgovorna lica koja vode objekte za proizvodnju mljevenog mesa, mesnih pripravaka ili mašinsko otkoštenog mesa (MOM) moraju osigurati da ti objekti:

a) budu izgrađeni tako da se spriječi kontaminacija mesa i pro- izvoda, naročito:

1) omogućujući kontinuirano odvijanje poslova ili

2) osiguravajući razdvojenost između različitih proizvodnih serija;

b) raspolažu prostorijama za odvojeno skladištenje upakiranog i neupakiranog mesa i proizvoda, osim ako se skladište u različito vrije- me ili na takav način da materijal za pakiranje i metoda skladištenja ne mogu biti izvor kontaminacije mesa ili proizvoda;

v) raspolažu prostorijama koje su opremljene tako da se osigura ispunjavanje zahtjeva u pogledu temperature utvrđenih u Poglavlju III. ovog priloga;

g) raspolažu opremom za pranje ruku osoblja koje rukuje neu- pakiranim mesom i proizvodima, čije su slavine takve da sprečavaju širenje kontaminacije;

d) raspolažu opremom za dezinfekciju alata vrućom vodom od najmanje 82 °C ili alternativnim sistemom sa istim učinkom.

POGLAVLJE II.

UVJETI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI SIROVINE

Subjekti u poslovanju sa hranom koji proizvode mljeveno meso, mesne pripravke ili mašinsko otkošteno meso (MOM) moraju osi- gurati da sirovine koje se upotrebljavaju ispunjavaju sljedeće uvjete:

a) sirovine koje se upotrebljavaju za pripremanje mljevenog mesa moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

1) moraju zadovoljavati zahtjeve za svježe meso,

2) moraju poticati od kosturnih mišića, uključujući i pripadaju- ća masna tkiva,

3) ne smiju da potiču od:

- otpadaka koji nastaju pri rasijecanju i rezanju mesa (osim cije- lih komada mišića),

- mašinsko otkoštenog mesa,

- mesa koje sadrži dijelove kostiju ili kožu ili

- mesa glave, osim mišića za žvakanje, nemišićnog dijela linee albe, područja carpusa i tarsusa, strugotina kostiju i mišića dijafra- gme (osim ako je uklonjena seroza);

b) za pripremanje mesnih pripravaka smiju se upotrebljavati sljedeće sirovine:

1) svježe meso,

2) meso koje ispunjava zahtjeve iz tačke a) ovog poglavlja,

3) ako mesni pripravak očito nije namijenjen za potrošnju bez prethodne toplinske obrade:

- meso dobiveno mljevenjem ili usitnjavanjem mesa koje ispunjava zahtjeve iz tačke a), osim zahtjeva iz tačke a) podtačka 3) alineja prva,

- mašinski otkošteno meso (MOM) koje ispunjava zahtjeve iz tačke g) podtačka 4) Poglavlja III. ovog odjeljka;

v) meso koje se upotrebljava za proizvodnju mašinski otkošte- nog mesa mora ispunjavati sljedeće uvjete:

1) mora ispunjavati zahtjeve za svježe meso,

2) sirovine koje se ne smiju upotrebljavati za proizvodnju ma- šinski otkoštenog mesa (MOM) su:

- od živine: noge, koža vrata i glava,

- od ostalih životinja: kosti glave, noge, repovi, femur, tibija, fibula, humerus, radius i ulna.

POGLAVLJE III.

HIGIJENA TOKOM I NAKON PROIZVODNJE

Subjekti u poslovanju sa hranom koji proizvode mljeveno meso, mesne pripravke ili mašinski otkošteno meso (MOM) moraju osigurati ispunjavanje sljedećih zahtjeva:

a) obrada mesa mora biti tako organizirana da se spriječi ili što je moguće više smanji kontaminacija. U tu svrhu, subjekti u poslo- vanju sa hranom moraju osigurati da se korišteno meso:

1) održava na temperaturi od najviše 4 °C za živinu, 3 °C za jestive klanične proizvode i 7 °C za ostalo meso,

2) donosi u prostoriju za pripremanje postupno prema potrebi;

b) sljedeći zahtjevi se primjenjuju na proizvodnju mljevenog mesa i mesnih pripravaka:

1) ukoliko Ministarstvo ne odobri otkoštavanje neposredno prije mljevenja, zamrznuto ili duboko zamrznuto meso koje se upo- trebljava za pripremanje mljevenog mesa ili mesnih pripravaka, mora se otkostiti prije zamrzavanja, a ono može biti uskladišteno samo tokom ograničenog perioda,

2) ukoliko se priprema od rashlađenog mesa, mljeveno meso se mora pripremiti:

- u roku od najviše tri dana od dana klanja ako se radi o živini,

- u roku od najviše šest dana od dana klanja ako se radi o drugim životinjama, a ne o živini ili

- u roku od najviše 15 dana od klanja životinja ako se radi o otkoštenoj, vakuumski upakiranoj govedini i teletini;

v) odmah nakon proizvodnje, mljeveno meso i mesni pripravci moraju da se umotaju i ambalažiraju, te:

1) rashlade do unutrašnje temperature od najviše 2 °C za mlje- veno meso i 2 °C za mesne pripravke ili

2) zamrznu do unutrašnje temperature od najviše –18 °C,

3) temperaturni uvjeti iz podt. 1) i 2) ove tačke moraju se održa- vati tokom uskladištenja i prijevoza;

g) sljedeći zahtjevi se primjenjuju na proizvodnju i upotrebu mašinski otkoštenog mesa (MOM) koje se proizvodi tehnikama koje ne mijenjaju strukturu kostiju koje se upotrebljavaju za pro- izvodnju mašinski otkoštenog mesa i u kojem udio kalcijuma nije značajno veći od onoga u mljevenom mesu:

1) sirovine za otkoštavanje koje potiču iz klanice na licu mjesta ne smiju biti starije od sedam dana, u protivnom, sirovine za otko- štavanje ne smiju biti starije od pet dana, a trupovi peradi ne smiju biti stariji od tri dana,

2) mehaničko otkoštavanje mora se obaviti odmah nakon od- vajanja kostiju,

3) ako se ne upotrijebi odmah po dobivanju, mašinski otkošteno meso mora se umotati ili ambalažirati, te rashladiti do temperature od najviše 2 °C ili zamrznuti do unutrašnje temperature od najviše –18 °C. Ovi temperaturni uvjeti moraju se održavati tokom uskla- dištenja i prijevoza,

4) ako je subjekat u poslovanju sa hranom obavio analizu koja pokazuje da mašinski otkošteno meso zadovoljava mikrobiološke kriterije za mljeveno meso, koji su utvrđeni u skladu sa Pravilnikom o higijeni hrane, ono se smije upotrijebiti u mesnim pripravcima koji očito nisu namijenjeni za potrošnju bez prethodne toplinske obrade, te u mesnim proizvodima,

5) mašinski otkošteno meso za koje je dokazano da ne zadovo- ljava kriterije iz podtačke 4) ove tačke smije se upotrebljavati jedino za proizvodnju toplinski obrađenih mesnih proizvoda u objektima koji su odobreni u skladu sa ovim pravilnikom;

d) sljedeći zahtjevi primjenjuju se na proizvodnju i upotrebu mehanički otkoštenog mesa proizvedenog tehnikama drugačijim od onih koje se spominju u tački g) ovog poglavlja:

1) sirovine za otkoštavanje koje potiču iz klanice na licu mjesta ne smiju biti starije od sedam dana, u protivnom, sirovine za otko- štavanje ne smiju biti starije od pet dana, a trupovi živine ne smiju biti stariji od tri dana,

2) ako se mehaničko otkoštavanje ne obavlja odmah nakon od- vajanja kostiju, kosti koje sadrže dijelove mesa moraju se skladištiti i prevoziti pri temperaturi od najviše 2 °C ili ako su zamrznuti, pri temperaturi od najviše –18 °C,

3) kosti koje sadrže dijelove mesa, a koje su dobivene od zamr- znutih trupova, ne smiju da se ponovo zamrznu,

4) ako se ne upotrijebi u roku od jednog sata od dobivanja, me- hanički otkošteno meso mora se odmah rashladiti do temperature od najviše 2 °C,

5) ukoliko se, nakon hlađenja, mašinski otkošteno meso ne pre- radi u roku od 24 sata, ono mora da se zamrzne u roku od 12 sati od proizvodnje i u roku od šest sati mora postići unutrašnju temperatu- ru od najviše –18 °C,

6) zamrznuto mašinsko otkošteno meso mora da se umota ili ambalažira prije uskladištenja ili prijevoza, ne smije da se skladišti duže od tri mjeseca, a tokom uskladištenja i prijevoza mora se odr- žavati pri temperaturi od najviše –18 °C,

7) mehaničko otkošteno meso smije se upotrebljavati jedino za proizvodnju termički obrađenih mesnih proizvoda u objektima koji su odobreni u skladu sa ovim pravilnikom;

e) nakon što se jednom odmrznu, mljeveno meso, mesni pripravci i mašinsko otkošteno meso ne smiju se ponovo zamrzavati.

POGLAVLJE IV. OZNAČAVANJE

1. Pored zahtjeva, u skladu sa propisima o općem deklariranju ili označavanju upakirane hrane, subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati ispunjavanje zahtjeva iz tačke 2. ovog poglavlja i u onoj mjeri u kojoj to zahtijevaju propisi države na čijoj teritoriji se proizvod stavlja na tržište.

2. Pakiranja koja su namijenjena isporuci krajnjem potrošaču, a koja sadrže mljeveno meso peradi ili kopitara ili mesne pripravke koji sadrže mašinski otkošteno meso, moraju imati oznaku na kojoj je navedeno da se ti proizvodi trebaju termički obraditi prije upotrebe.

ODJELJAK VI. – MESNI PROIZVODI

1. Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da se pri pripremanju mesnih proizvoda ne upotrebljava sljedeće:

a) polni organi ženki ili mužjaka, osim testisa,

b) mokraćni organi, osim bubrega i mjehura,

v) hrskavica grkljana, dušnika i ekstralobularnih bronhija,

g) oči i očni kapci,

d) spoljni slušni hodnik,

đ) roževina,

e) kod živine: glava (osim krijeste i ušiju, podvoljka i mesnatih izraslina), jednjak, voljka, crijeva i polni organi.

2. Sve meso, uključujući mljeveno meso i mesne pripravke, koje se upotrebljava za proizvodnju mesnih proizvoda mora ispu- njavati zahtjeve za svježe meso. Mljeveno meso i mesni pripravci koji se upotrebljavaju za proizvodnju mesnih proizvoda ne moraju ispunjavati ostale posebne zahtjeve iz Odjeljka V. ovog priloga.

ODJELJAK VII. – ŽIVI ŠKOLJKAŠI

1. Ovaj odjeljak se primjenjuje na žive školjkaše. Izuzimajući odredbe o pročišćavanju, on se primjenjuje i na žive bodljaše, pla- štaše i morske puževe. Odredbe o razvrstavanju proizvodnih podru- čja utvrđenih u Dijelu A, Poglavlje II. ovog odjeljka ne primjenjuju se na morske puževe koji nisu životinje koje se hrane preko filtera.

2. Poglavlja od I. do VIII. primjenjuju se na životinje ulovljene u proizvodnim područjima koje je Ministarstvo razvrstalo u skladu sa propisom o organizaciji službenih kontrola proizvoda životinj- skog porijekla namijenjenih ishrani ljudi. Poglavlje IX. primjenjuje se na školjkaše i češljače (pectinidae) ulovljene izvan tih područja.

3. Poglavlja V., VI., VIII. i IX., te tačka 4. Poglavlja VII. primje- njuju se na maloprodaju.

4. Zahtjevi ovog odjeljka nadopunjuju zahtjeve utvrđene Pravil- nikom o higijeni hrane:

a) ako se radi o poslovima koji se obavljaju prije dolaska školj- kaša u otpremni centar ili centar za pročišćavanje, oni nadopunjuju zahtjeve utvrđene u Pravilniku o higijeni hrane,

b) ako se radi o drugim poslovima, oni nadopunjuju zahtjeve utvrđene u Pravilniku o higijeni hrane.

POGLAVLJE I.

OPĆI UVJETI ZA STAVLJANJE U PROMET ŽIVIH ŠKOLJKAŠA

1. Živi školjkaši smiju se staviti na tržište u svrhu maloprodaje jedino preko otpremnog centra, gdje se mora staviti identifikaciona oznaka u skladu sa Poglavljem VII. ovog odjeljka.

2. Subjekti u poslovanju sa hranom smiju prihvatiti serije živih školjkaša jedino ako su ispunjeni zahtjevi vezani uz dokumentaciju, koji su utvrđeni u t. 3. do 7. ovog poglavlja.

3. Kad god subjekt u poslovanju sa hranom premješta seriju ži- vih školjkaša iz objekata u objekat, sve do dolaska serije u otpremni centar ili objekat za preradu, seriju mora pratiti propisana propratna dokumentacija.

4. Propisana propratna dokumentacija mora biti napisana na najmanje jednom službenom jeziku koji je u upotrebi u Bosni i Her- cegovini i mora sadržavati najmanje one podatke koji se navode u daljem tekstu:

a) ako se radi o seriji živih školjkaša koja se šalje iz proizvod- nog područja, propisana propratna dokumentacija mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:

1) ime i adresu sakupljača,

2) datum sakupljanja/izlovljavanja,

3) lokaciju proizvodnog područja opisanu što je moguće detalj- nije ili označenu brojčanom šifrom,

4) zdravstveni status proizvodnog područja, 5) vrstu i količinu školjkaša,

6) odredište serije;

b) ako se radi o seriji živih školjkaša koja se šalje iz područja za ponovno polaganje, propisana propratna dokumentacija mora sadr- žavati najmanje one podatke koji se navode u tački 4. podtačka a) ovog poglavlja, te sljedeće podatke:

1) lokaciju područja za ponovno polaganje,

2) trajanje ponovnog polaganja;

v) ako se radi o seriji živih školjkaša koja se šalje iz centra za pročišćavanje, propisana popratna dokumentacija mora sadržavati najmanje one podatke koji se navode u tački 4. podtačka a) ovog poglavlja, te sljedeće podatke:

1) adresu centra za pročišćavanje,

2) trajanje pročišćavanja,

3) datume na koje je serija ušla i napustila centar za pročišća- vanje.

5. Subjekti u poslovanju sa hranom koji šalju serije živih školj- kaša moraju popuniti odgovarajuće rubrike u propisanoj popratnoj dokumentaciji, tako da to bude lahko čitljivo i da se ne može mije- njati. Subjekti u poslovanju sa hranom koji primaju serije moraju pri prijemu serije na ispravu otisnuti pečat sa datumom ili na drugi način zabilježiti datum prihvata.

6. Subjekti u poslovanju sa hranom moraju čuvati kopiju pro- pisane popratne dokumentacije za svaku poslanu i primljenu seriju najmanje 12 mjeseci od otpreme ili prijema serije ili onoliko dugo koliko odredi Ministarstvo.

7. Ukoliko Ministarstvo odobri, propisana propratna dokumen- tacija nije potrebna:

a) ako osoblje koje sakuplja žive školjkaše istovremeno vodi i otpremni centar, centar za pročišćavanje, područje za ponovno pola- ganje ili objekat za preradu koji prima žive školjkaše,

b) ako isti nadležni organ nadzire sve navedene objekte.

8. Subjekti posrednici moraju biti:

a) registrirani od Ministarstva kao firma za poslovanje sa hra- nom životinjskog porijekla koja obavlja primarnu proizvodnju, kako je navedeno u članu 6. ovog pravilnika, ako nemaju prostore ili ako imaju prostore u kojima samo rukuju živim školjkama te ih peru i skladište na sobnoj temperaturi, bez grupisanja ili održavanja ili

b) odobreni od Ministarstva kao firma za poslovanje sa hranom životinjskog porijekla koja obavlja primarnu proizvodnju, kako je navedeno u članu 6. ovog pravilnika, ako osim obavljanja djelat- nosti iz tačke a) imaju hladnjaču ili grupišu ili dijele serije živih školjaka ili provode održavanje ili ponovno uranjanje.

9. Subjekti posrednici mogu primati žive školjke iz proizvodnih područja klasificiranih kao A, B ili V iz područja za ponovno pola- ganje ili od drugih subjekata posrednika. Subjekti posrednici mogu slati žive školjke:

a) iz proizvodnih područja klase A u otpremne centre ili drugim subjektima posrednicima,

b) iz proizvodnih područja klase B, samo u centre za pročišćava- nje ili objekte za preradu, odnosno drugim subjektima posrednicima,

v) iz proizvodnih područja klase V u objekte za preradu ili dru- gim subjektima posrednicima koji imaju prostore.

POGLAVLJE II.

HIGIJENSKI ZAHTJEVI ZA PROIZVODNJU I SAKUPLJANJE/ IZLOVLJAVANJE ŽIVIH ŠKOLJKAŠA

Dio A: Zahtjevi za proizvodna područja

1. Sakupljači mogu sakupljati/izlovljavati žive školjkaše jedino na proizvodnim područjima koja imaju utvrđenu lokaciju i granice i koje je ministar razvrstao, prema potrebi u saradnji sa subjektima u poslovanju sa hranom, u razrede A, B ili V u skladu sa propisom o organizaciji službenih kontrola proizvoda životinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi.

2. Subjekti u poslovanju sa hranom smiju staviti na tržište žive školjkaše namijenjene direktnoj ljudskoj ishrani koji su sakupljeni/ izlovljeni u proizvodnom područja iz razreda A, jedino ako ti školj- kaši ispunjavaju zahtjeve iz Poglavlja V. ovog odjeljka.

3. Subjekti u poslovanju sa hranom smiju staviti na tržište žive školjkaše namijenjene ljudskoj ishrani koji su sakupljeni/ izlovljeni u proizvodnom području iz razreda B, jedino nakon njihove obrade u centru za pročišćavanje ili nakon ponovnog po- laganja.

4. Subjekti u poslovanju sa hranom smiju staviti na tržište žive školjkaše namijenjene ljudskoj ishrani koji su sakupljeni/izlovljeni u proizvodnom području iz razreda V, jedino nakon što su oni bili tokom daljeg perioda ponovno položeni u skladu sa Dijelom V ovog poglavlja.

5. Nakon pročišćavanja ili ponovnog polaganja, živi školjkaši iz proizvodnih područja iz razreda B ili V moraju zadovoljavati sve zahtjeve iz Poglavlja V. ovog odjeljka. Živi školjkaši iz tih područja koji nisu bili pročišćeni ili ponovo položeni smiju se poslati u obje- kat za preradu u kojem se moraju obraditi da bi se uklonili patogeni mikroorganizmi (nakon što se, prema potrebi, u istom ili drugom objektu uklone pijesak, mulj i blato). Dopuštene metode obrade su:

a) sterilizacija u hermetički zatvorenim kontejnerima;

b) termička obrada, koja uključuje:

1) uranjanje u kipuću vodu toliko dugo koliko je potrebno da se unutrašnja temperatura mesa mekušca podigne na najmanje 90 °C i održavanje te minimalne temperature kroz periode od najmanje 90 sekundi,

2) kuvanje u vremenu od tri do pet minuta u zatvorenom prosto- ru u kojem je temperatura između 120 °C i 160 °C, a pritisak između 2 kg/cm2 i 5 kg/cm2, nakon čega se odvaja ljuštura od mesa, a meso zamrzava do temperature od –20 °C u središtu proizvoda,

3) izlaganje pari pod pritiskom u zatvorenoj posudi, pri čemu se moraju ispuniti zahtjevi u vezi sa vremenom kuvanja i unutrašnjom temperaturom mesa mekušaca koji su navedeni pod podtačkom 1) ove tačke. Mora se primijeniti priznata metodologija. Ujednačena raspodjela topline mora se provjeriti postupcima koji se zasnivaju na principima HACCP sistema.

6. Subjekti u poslovanju sa hranom ne smiju proizvoditi niti sa- kupljati/izlovljavati žive školjkaše u područjima koje Ministarstvo nije razvrstalo u razrede ili koja nisu prikladna zbog zdravstvenih razloga. Subjekti u poslovanju sa hranom moraju uzimati u obzir sve bitne podatke vezane za prikladnost područja za proizvodnju i sakupljanje/izlovljavanje, uključujući i podatke dobivene vlastitim kontrolama ili od nadležnoga organa. Oni moraju koristiti i podat- ke, naročito one o ekološkim i vremenskim uvjetima, da bi odredili odgovarajući način obrade sakupljenih/izlovljenih serija.

Dio B: Zahtjevi za sakupljanje/izlovljavanje i rukovanje na- kon sakupljanja/izlovljavanja

Subjekti u poslovanju sa hranom koji sakupljaju/izlovljavaju žive školjkaše ili njima rukuju odmah nakon sakupljanja/izlovljava- nja moraju osigurati ispunjavanje sljedećih zahtjeva:

a) tehnike sakupljanja/izlovljavanja i kasnije rukovanje ne smiju uzrokovati naknadnu kontaminaciju ili pretjerano oštećenje ljušture ili tkiva živih školjkaša niti dovesti do bilo kakve promjene koja bi značajno uticala na mogućnost njihovog pročišćavanja, prerade ili ponovnog polaganja. Subjekti u poslovanju sa hranom naročito:

1) moraju na odgovarajući način zaštititi žive školjkaše od dro- bljenja, ogrebotina ili vibracija,

2) ne smiju izlagati žive školjkaše ekstremnim temperaturama,

3) ne smiju ponovo uranjati žive školjkaše u vodu koja bi mogla uzrokovati dodatnu kontaminaciju,

4) ako se održavanje obavlja na prirodnim prostorima, mo- raju koristiti samo ona područja koja je nadležni organ svrstao u razred A;

b) prijevozna sredstva moraju imati odgovarajući odvod ot- padnih voda, moraju biti opremljena tako da osiguravaju najbolje moguće uvjete za preživljavanje i moraju pružati efikasnu zaštitu od kontaminacije.

Dio V: Zahtjevi za ponovno polaganje živih školjkaša

Subjekti u poslovanju sa hranom koji ponovo polažu žive školj- kaše moraju osigurati ispunjavanje sljedećih zahtjeva:

a) subjekti u poslovanju sa hranom smiju koristiti samo ona po- dručja koja je Ministarstvo odobrilo za polaganje živih školjkaša. Granice područja moraju biti jasno označene plutačama, stubovima ili drugim pričvršćenim sredstvima. Da bi se opasnost od širenja kontaminacije svela na najmanju moguću mjeru, mora postojati minimalna udaljenost između pojedinih područja za ponovno po- laganje, kao i između područja za ponovno polaganje i proizvodnih područja;

b) uvjeti ponovnog polaganja moraju osiguravati optimalne uvjete za pročišćavanje. Subjekti u poslovanju sa hranom naročito:

1) moraju da primjenjuju one tehnike rukovanja živim školjka- šima namijenjenim ponovnom polaganju koje školjkašima omogu- ćuju ponovno uspostavljanje ishrane putem filtriranja nakon uranja- nja u prirodne vode,

2) ne smiju ponovo polagati žive školjkaše tako gusto da to one- mogućuje pročišćavanje,

3) moraju držati žive školjkaše uronjene u morsku vodu u po- dručju za ponovno polaganje tokom odgovarajućeg perioda, koje se utvrđuje ovisno o temperaturi vode, pri čemu ti periodi moraju trajati najmanje dva mjeseca, osim ako ministar odobri kraće pe- riode na osnovu analize rizika koju je proveo subjekt u poslovanju sa hranom,

4) moraju osigurati da pojedina mjesta za polaganje unutar područja za ponovno polaganje budu dovoljno odvojena da bi se spriječilo miješanje serija, te mora se koristiti sistem “sve unutra, sve van” tako da se nova serija ne može unijeti prije nego se ukloni cijela prethodna serija;

v) subjekti u poslovanju sa hranom koji rukovode područjima za ponovno polaganje moraju, u svrhu pregleda od strane Ministar- stva, voditi trajnu evidenciju o porijeklu živih školjkaša, periodima ponovnog polaganja, korištenim područjima ponovnog polaganja i kasnijem odredištu serije nakon ponovnog polaganja.

POGLAVLJE III.

KONSTRUKCIJSKI ZAHTJEVI ZA OTPREMNE CENTRE I CENTRE ZA PROČIŠĆAVANJE

1. Objekti na kopnu moraju biti smješteni na lokaciji koja nije ugrožena poplavama zbog uobičajene visoke plime ili oticanja iz okolnih područja.

2. Bazeni i kontejneri za vodu moraju ispunjavati sljedeće zah- tjeve:

a) unutrašnje površine moraju biti glatke, čvrste, nepromočive i moraju se lahko čistiti,

b) moraju biti tako izgrađeni da omogućuju potpuno oticanje vode,

v) svi otvori za dovod vode moraju se nalaziti na mjestu koje sprečava kontaminaciju vode.

3. Pored toga, u centrima za pročišćavanje kontejneri za pročišća- vanje moraju odgovarati količini i vrsti proizvoda koji se pročišćavaju.

POGLAVLJE IV.

HIGIJENSKI ZAHTJEVI ZA CENTRE ZA PROČIŠĆAVANJE I OTPREMNE CENTRE

Dio A: Zahtjevi za centre za pročišćavanje

Subjekti u poslovanju sa hranom koji pročišćavaju žive školjka- še moraju osigurati ispunjavanje sljedećih uvjeta:

a) prije pročišćavanja živi školjkaši se moraju čistom vodom isprati od mulja i nakupljene nečistoće;

b) rad sistema za pročišćavanje mora omogućiti živim školjka- šima da brzo uspostave i zadrže ishranu putem filtriranja, da izluče ostatke kontaminacije uzrokovane otpadnim vodama, da se ponovo ne kontaminiraju i da nakon pročišćavanja budu sposobne ostati žive i u dobrom stanju za pakiranje, skladištenje i prijevoz prije sta- vljanja u promet;

v) količina živih školjkaša koji se pročišćuju ne smije premaši- vati kapacitet centra za pročišćavanje. Postupak pročišćavanja živih školjkaša mora neprekidno trajati toliko dugo koliko je potrebno da se ispune zdravstvene norme iz Poglavlja V. i mikrobiološki kriteriji utvrđeni u skladu sa Pravilnikom o higijeni hrane;

g) ukoliko se u bazenu za pročišćavanje nalazi više serija živih školjkaša, one moraju pripadati istoj vrsti, a trajanje postupka mora se zasnivati na vremenu potrebnom za seriju koja zahtijeva najduže pročišćavanje;

d) kontejneri koji se drže za držanje živih školjkaša u sistemima za pročišćavanje moraju biti napravljeni tako da omogućuju protok čiste morske vode. Debljina naslaga živih školjkaša ne smije sprije- čiti otvaranje ljušture tokom pročišćavanja;

đ) u bazenu za pročišćavanje u kojem je u toku pročišćavanje živih školjkaša ne smiju se držati rakovi, ribe ili druge morske vrste;

e) svako pakiranje koje sadrži pročišćene žive školjkaše i koje se šalje otpremnom centru mora biti označeno etiketom koja potvr- đuje da su svi školjkaši pročišćeni.

Dio B: Zahtjevi za otpremne centre

Subjekti u poslovanju sa hranom koji vode otpremne centre mo- raju osigurati ispunjavanje sljedećih zahtjeva:

a) rukovanje živim školjkašima, naročito njihovo održa- vanje, mjerenje, pakiranje i ambalažiranje ne smije uzrokovati kontaminaciju proizvoda ili uticati na vitalnost mekušaca;

b) prije otpremanja, ljušture živih školjkaša moraju se temeljito isprati čistom vodom;

v) živi školjkaši moraju poticati iz:

1) proizvodnog područja iz razreda A, 2) područja za ponovno polaganje,

3) centra za pročišćavanje ili

4) drugog otpremnog centra;

g) zahtjevi koji su utvrđeni u t. a) i b) ovog poglavlja primjenju- ju se i na otpremne centre smještene na brodovima. Mekušci kojima se rukuje u tim centrima moraju poticati iz proizvodnog područja A ili iz područja za ponovno polaganje.

POGLAVLJE V. ZDRAVSTVENE NORME ZA ŽIVE ŠKOLJKAŠE

1. Pored osiguranja usklađenosti sa mikrobiološkim kriterijima, subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da živi školjkaši koji se stavljaju u promet za ljudsku potrošnju ispunjavaju norme utvrđene u ovom poglavlju.

2. Živi školjkaši moraju imati organoleptičke osobine svojstve- ne svježim i vitalnim školjkašima, ljuštura ne smije biti prljava, mo- raju imati odgovarajući zvuk prilikom perkusije i normalnu količinu intravalvularne tečnosti.

3. Živi školjkaši ne smiju sadržavati morske biotoksine u ukupnim količinama (mjereno u cijelom tijelu ili pojedinim jesti- vim dijelovima) koje prelaze sljedeće granične vrijednosti:

a) za biotoksine koji uzrokuje paralizu (Paralytic Shellfish Poi- son – PSP): 800 mikrograma na kilogram,

b) za otrov koji uzrokuje gubitak pamćenja (Amnesic Shellfish Poison – ASP): 20 miligrama domoinske kiseline na kilogram,

v) za okadainsku kiselinu, dinofizistoksine i pektenotoksine zajedno: 160 mikrograma ekvivalenta okadainske kiseline na kilo- gram,

g) za jesotoksine: 3,75 miligrama ekvivalenta jesotoksina na kilogram,

d) za azaspiracide: 160 mikrograma ekvivalenta azaspiracida na kilogram.

POGLAVLJE VI.

UMOTAVANJE I PakirANJE ŽIVIH ŠKOLJKAŠA

1. Kamenice se moraju umotavati ili pakirati tako da njihov konkavni dio ljušture bude okrenut prema dolje.

2. Sva pakiranja živih školjkaša koja napuštaju centre isporuke ili se šalju drugom centru isporuke moraju biti zatvorena. Pakiranja živih školjkaša namijenjena direktnoj maloprodaji moraju biti za- tvorena sve do prodaje krajnjem potrošaču.

POGLAVLJE VII. IDENTIFIKACIONA OZNAKA I DEKLARACIJA

1. Deklaracija, uključujući i identifikacionu oznaku, mora biti vodootporna.

2. Pored općih zahtjeva u vezi sa identifikacionom oznakom koji su navedeni u Prilogu II. Odjeljak I., deklaracija mora sadrža- vati i sljedeće podatke:

a) vrsta školjkaša (uobičajeni naziv i naučni naziv),

b) datum pakiranja, pri čemu se obavezno navode dan i mjesec.

3. Odstupajući od propisa o općem deklariranju ili označavanju upakirane hrane, rok trajanja može se zamijeniti tekstom: “Ove ži- votinje moraju biti žive u trenutku prodaje”.

4. Deklaraciju pričvršćenu na pakiranje živih školjkaša koji nisu u pojedinačnim pakiranjima direktno namijenjenim potrošaču trgovac na malo mora čuvati najmanje 60 dana nakon što razdijeli sadržaj pakiranja.

POGLAVLJE VIII. OSTALI ZAHTJEVI

1. Subjekti u poslovanju sa hranom koji skladište i prevoze žive školjkaše moraju osigurati da se one čuvaju na temperaturi koja ne utiče štetno na zdravstvenu ispravnost hrane ili njihovu vitalnost.

2. Nakon što se upakiraju za prodaju na malo i napuste otpremni centar, živi školjkaši se ne smiju ponovo uranjati u vodu niti prskati vodom.

POGLAVLJE IX.

POSEBNI UVJETI ZA ČEŠLJAČE (PECTINIDAE) I MORSKE PUŽEVE KOJI SE NE HRANE PREKO FILTERA, IZLOVLJENE IZVAN PROIZVODNIH PODRUČJA KOJA SU RAZVRSTANA U PROIZVODNE RAZREDE

Subjekti u poslovanju sa hranom koji sakupljaju/izlovljavaju češljače (pectinidae) i morske puževe koji se ne hrane preko filtera izvan proizvodnih područja razvrstanih u razrede ili koji rukuju tim češljačima i morskim puževima moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

a) češljači (pectinidae) i morski puževi koji se ne hrane preko filtera ne smiju se staviti u promet ukoliko nisu sakupljeni/izlov- ljeni u skladu sa Dijelom B Poglavlja II. ovog odjeljka i ukoliko ne ispunjavaju norme utvrđene u Poglavlju V. ovog odjeljka, što se dokazuje sistemom samokontrola;

b) pored toga, ako podaci dobiveni službenim programima pra- ćenja stanja omogućuju Ministarstvu da, po potrebi u saradnji sa subjektima u poslovanju sa hranom, razvrsta ribolovna područja, odredbe Dijela A Poglavlja II. ovog odjeljka po analogiji primjenju- ju se i na češljače (pectinidae);

v) češljači (pectinidae) i morski puževi koji se ne hrane preko fil- tera i namijenjeni ishrani ljudi smiju se staviti na tržište jedino preko berze riba, otpremnog centra ili objekata za preradu. Ukoliko rukuju češljačima (pectinidae) i morskim puževima koji se ne hrane preko fil- tera, odgovorna lica koja vode takve objekte moraju o tome obavijestiti Ministarstvo i, ukoliko se radi o otpremnom centru, moraju ispunjavati odgovarajuće uvjete iz Poglavlja III. i Poglavlja IV. ovog odjeljka;

g) subjekti u poslovanju sa hranom koji rukuju češljačima (pec- tinidae) i živim morskim puževima koji se ne hrane preko filtera moraju da ispunjavaju:

1) uvjete u pogledu dokumentacije koja je propisana u t. 3. do 7. Poglavlja I. ovog odjeljka, ukoliko su primjenjivi. U tom sluča- ju, u propisanoj popratnoj dokumentaciji mora biti jasno navedena lokacija područja na kojem su češljači (pectinidae) i/ili živi morski puževi izlovljeni ili

2) uvjete propisane stavom 2. Poglavlja VI. ovog odjeljka, koji se odnose na zatvaranje ambalaže sa živim češljačima (pectinidae) i živim morskim puževima namijenjenim maloprodaji, uključujući i uvjete iz Poglavlja VII. ovog odjeljka po pitanju identifikacionih oznaka i etiketa.

ODJELJAK VIII. – PROIZVODI RIBARSTVA

1. Ovaj odjeljak se ne primjenjuje na školjkaše, bodljaše, pla- štaše i morske puževe ukoliko se stavljaju na tržište u živom stanju. Izuzimajući Poglavlje I. i Poglavlje II., ovaj odjeljak se primjenjuje na te životinje ukoliko se one ne stavljaju na tržište u živom stanju, i u tom slučaju one moraju biti dobivene u skladu sa Odjeljkom VII. ovog priloga. Ovaj odjeljak se primjenjuje na odmrznute neprera- đene proizvode ribarstva i svježe riblje proizvode u čiju hranu se dodaju aditivi u skladu sa važećim propisima.

2. Dijelovi A, V i G Poglavlja III., Dio A Poglavlja IV. i Dio A Poglavlja V. ovog odjeljka primjenjuju se u maloprodaji.

3. Zahtjevi iz ovog odjeljka nadopunjavaju zahtjeve utvrđene Pravilnikom o higijeni hrane:

a) ako se radi o objektima, uključujući brodove, koji se bave primarnom proizvodnjom i pratećim djelatnostima, oni nadopunjuju zahtjeve iz Pravilnika o higijeni hrane;

b) ako se radi o drugim objektima, uključujući brodove, oni na- dopunjuju zahtjeve iz Pravilnika o higijeni hrane;

v) u slučaju snabdijevanja vodom, oni nadopunjuju zahtjeve iz Pravilnika o higijeni hrane, a čista morska voda može se koristiti za rukovanje i pranje ribljih proizvoda, proizvodnju leda koja se koristi za rashlađivanje proizvoda ribarstva i brzo hlađenje ljuskara i mekušaca nakon kuvanja.

4. Odstupajući od odredaba Pravilnika o higijeni hrane ne mora se odnositi na operatere koji se bave malim obalnim ribolovom u skladu sa posebnim propisima, koji obavljaju svoje aktivnosti u pe- riodima kraćim od 24 sata.

5. Ukoliko se radi o proizvodima ribarstva:

a) primarna proizvodnja obuhvaća uzgoj, ribolov i sakupljanje živih proizvoda ribarstva s ciljem njihovog stavljanja na tržište;

b) prateće djelatnosti obuhvaćaju sve sljedeće djelatnosti ukoliko se one obavljaju na ribarskom brodu: klanje, iskrvarenje, uklanjanje glave, utrobe i peraja, hlađenje i umotavanje, a one uključuju i:

1) prijevoz i skladištenje proizvoda ribarstva čija se priroda nije suštinski promijenila, uključujući žive proizvode ribarstva, unutar ribogojilišta na kopnu,

2) prijevoz proizvoda ribarstva čija se priroda nije bitno promi- jenila, uključujući žive proizvode ribarstva, od mjesta proizvodnje do prvog odredišnog objekta.

POGLAVLJE I. ZAHTJEVI ZA BRODOVE

Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati:

a) da brodovi koji se koriste za skupljanje/izlovljavanje pro- izvoda ribarstva iz njihovog prirodnog okruženja ili za njihovu obradu ili preradu nakon izlovljavanja, ispunjavaju konstrukcijske zahtjeve i zahtjeve u pogledu opreme koji su utvrđeni u Dijelu I. ovog poglavlja,

b) da poslovi koji se obavljaju na brodovima budu obavljeni u skladu sa pravilima koja su utvrđena u Dijelu II. ovog poglavlja.

Dio I. – Zahtjevi u vezi sa konstrukcijom i opremom

Dio A: Zahtjevi za sve brodove

1. Brodovi moraju biti osmišljeni i konstruisani tako da ne uzrokuju kontaminaciju proizvoda blatnjavom vodom, otpadnim vodama, dimom, gorivom, uljem, masnoćom ili drugim štetnim ma- terijama.

2. Površine sa kojima proizvodi ribarstva dolaze u dodir moraju biti od odgovarajućeg, glatkog materijala otpornog na koroziju, koji se lahko čisti. Površinski premaz mora biti čvrst i netoksičan.

3. Oprema i materijali koji se upotrebljavaju pri radu sa pro- izvodima ribarstva moraju biti od materijala koji je otporan na koro- ziju i koji se lahko čisti i dezinficira.

4. Ukoliko brodovi imaju otvor za dovod vode koja se upotre- bljava za rad sa proizvodima ribarstva, on se mora nalaziti na mjestu koje sprečava kontaminaciju vode.

5. Brodovi moraju biti osmišljeni i konstruisani tako da ne uzrokuju kontaminaciju proizvoda ribarstva kaljužnom vodom, otpadnim vodama, dimom, gorivom, uljem, masnoćom ili drugim štetnim materijama. Skladišni prostori, bazeni i spremnici koji se upotrebljavaju za skladištenje, hlađenje ili zamrzavanje nezašti- ćenih proizvoda ribarstva, uključujući proizvode namijenjene za proizvodnju hrane za životinje, ne smiju se upotrebljavati za druge svrhe osim skladištenja, hlađenja ili zamrzavanja tih proizvoda, te leda ili salamure koji se upotrebljavaju za te svrhe. U brodovima za prijevoz hlađenog tereta odredbe koje se primjenjuju na neza- štićene proizvode ribarstva primjenjuju se na sve proizvode koji se prevoze.

Dio B: Zahtjevi za brodove koji su izgrađeni i opremljeni za čuvanje svježih proizvoda ribarstva duže od 24 sata

1. Brodovi koji su izgrađeni i opremljeni za čuvanje svježih proizvoda ribarstva duže od 24 sata moraju raspolagati skladišnim prostorima, bazenima i kontejnerima za čuvanje proizvoda ribarstva na temperaturama koje su utvrđene u Poglavlju VII. ovog odjeljka.

2. Skladišni prostori moraju biti odvojeni od mašinskog pogona i prostorija za posadu pregradama koje su dovoljne da spriječe svaku kontaminaciju uskladištenih proizvoda ribarstva. Skladišni prostori i kontejneri koji se upotrebljavaju za čuvanje proizvoda ribarstva moraju osiguravati njihovo očuvanje u zado- voljavajućim higijenskim uvjetima i, prema potrebi, osiguravati da voda koja nastaje otapanjem leda ne ostane u dodiru sa pro- izvodima.

3. Na brodovima koji su opremljeni za hlađenje proizvoda ri- barstva u ohlađenoj čistoj morskoj vodi bazeni moraju imati uređaje za postizanje ujednačene temperature u cijelom bazenu. Tim se ure- đajima mora postići takva brzina hlađenja koja osigurava da mješa- vina ribe i čiste morske vode postigne temperaturu ne veću od 3 °C šest sati nakon utovara i ne više od 0 °C nakon 16 sati, te oni moraju omogućivati praćenje i, prema potrebi, bilježenje temperatura.

Dio V: Zahtjevi za brodove-hladnjače

Brodovi-hladnjače moraju da:

a) imaju opremu za zamrzavanje odgovarajuće snage da bi se temperatura mogla brzo sniziti i u središtu proizvoda dostići tempe- raturu ne višu od –18 °C;

b) imaju rashladnu opremu dovoljne snage za održavanje pro- izvoda ribarstva u skladišnim prostorima na temperaturi ne višoj od –18 °C. Skladišni prostori moraju da budu opremljeni uređajem za bilježenje temperature, smještenom na mjestu na kojem se može lahko očitavati, a senzor mjerača temperature mora se nalaziti u dijelu skladišnog prostora u kojem je temperatura najveća;

v) ispunjavaju zahtjeve iz Dijela B tačka 2. ovog poglavlja, koji se odnose na brodove koji su izgrađeni i opremljeni za čuvanje pro- izvoda ribarstva duže od 24 sata.

Dio G: Zahtjevi za brodove-fabrike

1. Brodovi-fabrike moraju obavezno imati:

a) prijemni prostor za prihvat proizvoda ribarstva koji je tako konstruisan da se svaki sljedeći ulov može odvojiti od prethodnog. Taj prostor mora se lahko čistiti i mora biti tako konstruisan da šti- ti proizvode od sunca ili vremenskih nepogoda i od svakog izvora kontaminacije;

b) higijenski sistem prijenosa proizvoda ribarstva iz prijemnog u radni prostor;

v) dovoljno velike radne prostore za pripremanje i preradu pro- izvoda ribarstva na higijenski način, koji se lahko čiste i dezinfici- raju i koji su tako konstruisani i uređeni da sprečavaju svaku konta- minaciju proizvoda;

g) dovoljno velike skladišne prostore za gotove proizvode koji su tako napravljeni da se lahko čiste. Ukoliko je na brodu u funkciji i jedinica za preradu otpada, mora postojati posebni skladišni prostor namijenjen čuvanju takvog otpada;

d) mjesto za skladištenje ambalaže, odvojeno od prostora za pri- premu i preradu proizvoda;

đ) posebnu opremu za odlaganje otpada ili proizvoda ribarstva koji su neupotrebljivi za ljudsku ishranu, bilo direktno u more ili ako to okolnosti zahtijevaju, u vodootporne kontejnere namijenjene isključivo u tu svrhu. Ako se otpad skladišti i prerađuje na brodu s ciljem njegove sanitacije, u tu se svrhu mora osigurati odvojeni prostor;

e) otvor za dovod vode smješten na mjestu koje sprečava kon- taminaciju vode;

ž) opremu za pranje ruku osoblja koje rukuje neupakiranim proizvodima ribarstva, sa slavinama koje sprečavaju širenje konta- minacije.

2. Brodovi-fabrike na kojima se kuvaju, hlade i pakiraju rakovi i mekušci ne moraju ispunjavati uvjete iz tačke 1. ovog dijela ukoliko se na tim brodovima ne obavlja nikakva druga obrada ili prerada.

3. Brodovi-fabrike na kojima se proizvodi ribarstva zamrzavaju moraju imati opremu koja ispunjava uvjete koji su navedeni u Dijelu V. podt. a) i b) ovog poglavlja, utvrđeni za brodove-hladnjače.

Dio II. – Higijenski zahtjevi

1. Dijelovi broda ili kontejneri koji se upotrebljavaju isključivo za skladištenje proizvoda ribarstva moraju, za vrijeme upotrebe, biti čisti i održavani u dobrom i ispravnom stanju. Oni naročito ne smiju biti onečišćeni gorivom ili blatnjavom vodom.

2. Nakon što se smjeste na brod, proizvodi ribarstva se moraju, što je moguće prije, zaštiti od kontaminacije i djelovanja sunčevih zraka i svih ostalih izvora toplote.

3. Proizvodima ribarstva mora se rukovati i moraju se skladištiti tako da se spriječi njihovo oštećenje. Lica koja sa njima rukuju smi- ju upotrebljavati šiljaste instrumente za premještanje velikih riba ili riba koje bi ih mogle povrijediti, pod uvjetom da se ne ošteti meso proizvoda.

4. Proizvodi ribarstva, osim onih koji se čuvaju živi, moraju se ohladiti što je moguće prije, nakon utovara. Ukoliko hlađenje nije moguće, proizvodi ribarstva se moraju iskrcati što je prije moguće.

5. Ako se na brodu ribama odsijeca glava i/ili se obavlja evi- sceracija, ti poslovi se moraju obaviti na higijenski način, što je prije moguće nakon ulova, a proizvodi se moraju odmah i temeljito isprati. U tom slučaju, unutrašnji organi i dijelovi koji bi mogli pred- stavljati opasnost za javno zdravlje moraju se što je moguće prije ukloniti i držati odvojeno od proizvoda namijenjenih ishrani ljudi. Jetra i ikra namijenjeni ishrani ljudi moraju se čuvati na ledu, na temperaturi koja je približna temperaturi topljenja leda ili se moraju zamrznuti.

6. Ukoliko se cijela riba koja je predviđena za konzerviranje u li- menkama zamrzava u salamuri, mora se postići temperatura proizvo- da od najviše –9 °C. Salamura ne smije biti izvor kontaminacije ribe.

POGLAVLJE II.

ZAHTJEVI KOJI SE MORAJU ISPUNITI TOKOM I NAKON ISKRCAVANJA

1. Subjekti u poslovanju sa hranom koji su odgovorni za istovar i iskrcavanje proizvoda ribarstva sa brodova moraju:

a) osigurati da oprema za istovar i iskrcavanje koja dolazi u dodir sa proizvodima ribarstva bude izrađena od materijala koji se lahko čisti i dezinficira, te da se održava u ispravnom i čistom stanju;

b) izbjegavati kontaminaciju proizvoda ribarstva tokom istova- ra i iskrcavanja, naročito osiguravajući:

1) da se istovar i iskrcavanje obavlja brzo,

2) da se proizvodi ribarstva, bez odgađanja, uskladište u za- štićeni prostor na temperaturi navedenoj u Poglavlju VII. ovog odjeljka,

3) da se ne upotrebljava oprema niti primjenjuju postupci koji uzrokuju nepotrebno oštećenje jestivih dijelova proizvoda ribarstva.

2. Subjekti u poslovanju sa hranom koji su odgovorni za ber- ze i veletržnice ili njihove dijelove u kojima se proizvodi ribar- stva izlažu na prodaju moraju osigurati ispunjavanje sljedećih uvjeta:

a) moraju posjedovati prostorije za hladno skladištenje zadrža- nih proizvoda ribarstva, kao i prostorije za skladištenje proizvoda ribarstva koji su proglašeni neupotrebljivim za ishranu ljudi, koje se mogu zaključati;

b) ukoliko Ministarstvo zahtijeva, mora postojati odgovara- juće opremljeni prostor koji se može zaključati ili, ako je po- trebno, prostorija namijenjena isključivo za potrebe veterinarske inspekcije;

v) u vrijeme izlaganja ili skladištenja proizvoda ribarstva:

1) prostori se ne smiju upotrebljavati u druge svrhe,

2) ne smije se dozvoliti pristup vozilima koja ispuštaju izduvne plinove koji bi mogli štetno djelovati na kvalitet proizvoda ribarstva,

3) osobe koje imaju pristup prostorima ne smiju unositi druge životinje,

4) prostori moraju biti dobro osvijetljeni da bi se mogle lakše obavljati službene kontrole.

3. Ukoliko se na brodu ne može obaviti hlađenje, svježi pro- izvodi ribarstva, osim onih koji se čuvaju živi, moraju se ohladiti što je moguće prije nakon iskrcavanja, te uskladištiti na temperaturi koja je približna temperaturi topljenja leda.

4. Subjekti u poslovanju sa hranom moraju sarađivati sa odgo- varajućim nadležnim organima da bi im omogućili obavljanje slu- žbenih kontrola u skladu sa propisom o organizaciji službenih kon- trola proizvoda životinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi, naročito u vezi sa procedurama obavještavanja o istovaru proizvoda ribarstva, koje nadležni organ može smatrati potrebnim.

POGLAVLJE III.

ZAHTJEVI ZA OBJEKTE, UKLJUČUJUĆI I BRODOVE, U KOJIMA SE RUKUJE PROIZVODIMA RIBARSTVA

Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da se, prema potrebi, u objektima u kojima se rukuje proizvodima ribarstva ispu- njavaju sljedeći uvjeti.

Dio A: Zahtjevi za svježe proizvode ribarstva

1. Ako se rashlađeni, neupakirani proizvodi ne distribuiraju, ot- premaju, pripremaju ili prerađuju odmah nakon dopreme u objekat na kopnu, oni se moraju uskladištiti na ledu u odgovarajućem pro- storu. Led se mora obnavljati onoliko često koliko je to potrebno. Upakirani svježi proizvodi ribarstva moraju se ohladiti do tempera- ture koja je približna temperaturi topljenja leda.

2. Postupci odsijecanja glave i evisceracija moraju se obavlja- ti na higijenski način. Ukoliko je sa tehničke i komercijalne tačke gledišta moguće obaviti evisceraciju, ona se mora obaviti što je mo- guće brže nakon ulova ili iskrcavanja proizvoda. Odmah nakon ovih postupaka, proizvodi se moraju temeljito isprati.

3. Postupci kao što su filetiranje ili rezanje na komade moraju se obavljati tako da se izbjegne kontaminacija ili onečišćenje odrezaka ili komada. Odresci i komadi ne smiju ostati na radnim stolovima duže nego što je potrebno za njihovu pripremu. Odresci i komadi moraju se umotati i, prema potrebi, upakirati. Nakon pripreme mo- raju se ohladiti što je moguće prije.

4. Kontejneri koji se upotrebljavaju za otpremu ili skladištenje neupakiranih pripremljenih svježih proizvoda ribarstva koji se ču- vaju na ledu moraju osiguravati da voda koja nastaje otapanjem leda ne ostane u dodiru sa proizvodima.

5. Cijeli i eviscerirani svježi proizvodi ribarstva mogu se pre- voziti i skladištiti u ohlađenoj vodi na brodu. Nakon iskrcavanja, mogu se nastaviti prevoziti u ohlađenoj vodi i prevoziti i iz objekata akvakulture dok ne stignu u prvi objekat na kopnu u kojem se oba- vlja svaka druga djelatnost osim prijevoza ili sortiranja.

Dio B: Zahtjevi za zamrznute proizvode

Objekti na kopnu u kojima se zamrzavaju proizvodi ribarstva moraju raspolagati opremom koja ispunjava zahtjeve koji su nave-

deni u t. a) i b) Dijelu V Poglavlja I. ovog odjeljka, utvrđeni za brodove-hladnjače.

Dio V: Zahtjevi za proizvode ribarstva dobivene mašinskim otkoštavanjem mesa

Subjekti u poslovanju sa hranom koji proizvode proizvode ri- barstva dobivene mašinskim otkoštavanjem mesa moraju osigurati ispunjavanje sljedećih uvjeta:

a) sirovine koje se upotrebljavaju moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

1) za proizvodnju proizvoda ribarstva dobivene mašinskim ot- koštavanjem mesa smiju se upotrebljavati jedino cijele ribe i kosti nakon filetiranja,

2) sve sirovine moraju biti bez unutrašnjih organa;

b) postupak proizvodnje mora ispunjavati sljedeće uvjete:

1) mehaničko otkoštavanje mesa mora se obaviti, bez odgađa- nja, nakon filetiranja,

2) ako se upotrebljavaju cijele ribe, prethodno im se moraju izvaditi unutrašnji organi i moraju se isprati,

3) nakon proizvodnje, proizvodi ribarstva dobiveni mašinskim otkoštavanjem mesa moraju se što je moguće prije zamrznuti ili do- dati u proizvod predviđen za zamrzavanje ili stabiliziranje.

Dio G: Zahtjevi koji se odnose na parazite

1. Subjekti u poslovanju sa hranom stavljaju na tržište sljedeće riblje proizvode dobivene od ribe (finfish) ili glavonožaca, i to:

a) sirove proizvode ribarstva namijenjeni konzumaciji ili

b) marinirane, usoljene ili drugačije tretirane proizvode ribar- stva, ukoliko tretman nije dovoljan za uništavanje parazita sposob- nih za život (vijabilnih), moraju osigurati da sirovi materijal ili kraj- nji proizvod prođe tretman zamrzavanja, tako da se unište vijabilni paraziti koji mogu biti rizik po zdravlje konzumenata.

2. Za parazite, osim trematoda, tretman zamrzavanja se mora sastojati od snižavanja temperature u svim dijelovima proizvoda za najmanje:

a) –20 °C ne manje od 24 sata ili

b) –35 °C ne manje od 15 sati.

3. Subjekti u poslovanju sa hranom ne treba da provode tretman zamrzavanja naveden u tački 1. ovog dijela za proizvode ribarstva:

a) koji su prethodno prošli ili su namijenjeni da prije konzu- macije prođu tretman zagrijavanja koji uništava vijabilne parazite. U slučaju parazita, izuzev trematoda, proizvod se zagrijava tako da postigne temperaturu od 60 °C i više u jezgru proizvoda, najmanje jedan minut;

b) koji se čuvaju kao smrznuti proizvodi ribarstva dovoljno dug period da uništi vijabilne parazite;

v) iz divljeg ulova, pod uvjetom da:

1) postoje epidemiološki podaci koji ukazuju da ribolovno po- dručje iz kojeg potiču proizvodi ne predstavlja rizik po zdravlje u pogledu prisustva parazita,

2) to dozvoli Ministarstvo;

g) koji potiče iz farmskog uzgoja riba, uzgojenih iz embriona i isključivo dijetalno hranjenih, tako da ne može sadržavati vijabilne parazite koji predstavljaju rizik po zdravlje, te ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:

1) isključivo su uzgojene u okolini slobodnoj od vijabilnih pa- razita ili

2) subjekat u poslovanju sa hranom je verificirao kroz proceduru, odobrenu od strane nadležnog organa, da proizvodi ribarstva ne pred- stavljaju rizik po zdravlje s obzirom na prisustvo vijabilnih parazita.

4. Proizvode ribarstva iz stava 1. ovog dijela koji se stavljaju u promet, osim kada se dostavljaju konačnom potrošaču, mora pratiti dokument o obavljenom tretmanu zamrzavanja, koji je izdat od su- bjekta u poslovanju sa hranom i u kojem se navodi vrsta tretmana zamrzavanja koji je prošao proizvod.

5. Prije stavljanja u promet proizvoda ribarstva navedenih u tački 3. podt. v) i g) ovog dijela koji ne moraju proći tretman za- mrzavanja ili za koje nije predviđen tretman prije konzumacije za usmrćivanje vijabilnih parazita koji ugrožavaju zdravlje, subjekat u poslovanju sa hranom mora osigurati da proizvodi ribarstva potiču iz ribolovnog područja ili uzgoja koji je u skladu sa posebnim uvje- tima iz jedne od tih podtačaka. Ova odredba može biti navedena u komercijalnom dokumentu ili nekom drugom dokumentu koji prati riblji proizvod.

POGLAVLJE IV.

ZAHTJEVI ZA PRERAĐENE PROIZVODE RIBARSTVA

Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati usklađenost sa sljedećim zahtjevima u pogonima, gdje se prerađuju neki prera- đeni proizvodi ribarstva.

Dio A: Zahtjevi za kuvanje rakova i mekušaca

1. Proizvodi se nakon kuvanja moraju brzo ohladiti. Ako se ne primjenjuje nikakva druga metoda konzerviranja, hlađenje se mora nastaviti dok se ne postigne temperatura približna temperaturi to- pljenja leda.

2. Ljuska ili ljuštura se mora uklanjati na higijenski način, pri čemu se mora izbjegavati kontaminacija proizvoda. Ako se ti poslo- vi obavljaju ručno, radnici moraju posebno obratiti pažnju na pranje ruku.

3. Nakon uklanjanja ljuske ili ljušture, kuvani proizvodi moraju se odmah zamrznuti ili što je moguće prije ohladiti do temperature utvrđene u Poglavlju VII. ovog odjeljka.

Dio B: Uvjeti za riblje ulje namijenjeno ishrani ljudi

1. Sirovine koje se koriste u pripremi ribljeg ulja za ishranu lju- di moraju:

a) dolaziti iz objekata, uključujući brodove, registriranih i odobrenih u skladu sa Pravilnikom o higijeni hrane ili u skladu sa odredbama ovog pravilnika,

b) da potiču iz ribljih proizvoda koji su upotrebljivi za ishranu ljudi i koji su u skladu sa odredbama utvrđenim u ovom odjeljku,

v) biti prevezene i skladištene u higijenskim uvjetima,

g) biti ohlađene što je prije moguće i zadržati temperaturu pro- pisanu u Poglavlju VII. ovog odjeljka.

2. Izuzetno od tačke 1. podtačka g) ovog dijela, subjekat u po- slovanju sa hranom može da ne zamrzne riblje proizvode kada cijele proizvode ribarstva koristi direktno u pripremi ribljeg ulja za ljud- sku ishranu, a sirovina je obrađena u roku od 36 sati nakon utovara, pod uvjetom da ispunjava kriterij svježine i da vrijednost za ukupni isparljivi bazni azot (TVB-N) neprerađenih proizvoda ribarstva ne prelazi propisane granice utvrđene posebnim propisom.

3. Proizvodni postupak za riblje ulje mora osigurati da sve si- rovine namijenjene za proizvodnju sirovog ribljeg ulja podliježu tretmanu, uključujući, kada je izvodljivo, zagrijavanja, presovanja, razdvajanja, centrifugiranja, obrade, rafiniranja i pročišćavanja prije stavljanja na tržište za krajnjeg potrošača.

4. Pod uvjetom da su sirovina i proizvodni proces u skladu sa zahtjevima koji se primjenjuju na riblje ulje namijenjeno za ljudsku ishranu, subjekt u poslovanju sa hranom može proizvoditi i skladi- štiti u istom objektu riblje ulje za ljudsku ishranu i riblje ulje i riblje brašno koji nisu namijenjeni za ishranu ljudi.

5. Do donošenja posebnih propisa subjekti u poslovanju sa hra- nom moraju osigurati usklađenost sa postojećim propisima za riblje ulje koje se stavlja na tržište za krajnjeg potrošača.

POGLAVLJE V.

ZDRAVSTVENI STANDARDI ZA PROIZVODE RIBARSTVA

1. Pored toga što moraju da zadovolje mikrobiološke kriterije, subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da proizvodi ri- barstva koji se stavljaju u promet i koji su namijenjeni ishrani ljudi zadovoljavaju standarde utvrđene u ovom poglavlju, ovisno o priro- di proizvoda ili vrste.

Uvjeti iz Dijela B i Dijela G ovog poglavlja ne primjenjuju se na sve proizvode ribarstva koji se koriste neposredno za pripremu ribljeg ulja namijenjenog za ljudsku ishranu.

Dio A: Organoleptička svojstva proizvoda ribarstva

Subjekti u poslovanju sa hranom moraju obaviti organoleptičko ispitivanje proizvoda ribarstva. Ovim ispitivanjem mora se provjeri- ti da li proizvodi ribarstva ispunjavaju kriterije svježine.

Dio B: Histamin

Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da granice koje su utvrđene za histamin ne budu prekoračene.

Dio V: Ukupni isparljivi azot

Neprerađeni proizvodi ribarstva ne smiju se staviti u promet ako se hemijskim ispitivanjima otkrije da su prekoračene granice koje su utvrđene za TVB-N i TMA-N.

Dio G: Paraziti

Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da proizvodi ribarstva budu vizuelno pregledani da bi se prije njihovog stavljanja u promet otkrili vidljivi paraziti. Proizvode ribarstva koji su vidljivo

napadnuti parazitima subjekti u poslovanju sa hranom ne smiju sta- viti u promet za ljudsku ishranu.

Dio D: Toksini štetni za javno zdravlje

1. U promet se ne smiju stavljati proizvodi ribarstva dobiveni od otrovnih riba iz sljedećih porodica: Tetraodontidae, Molidae, Diodintidae i Canthigasteridae. Svježi, pripremljeni, smrznuti i prerađeni riblji pro- izvodi koji pripadaju porodici Gempylidae, posebno Ruvettus pretiosus i Lepidocybium flavobrunneum, mogu se staviti na tržište jedino umo- tani/upakirani i moraju na odgovarajući način biti označeni tako da pru- že informacije potrošaču o metodama pripreme/kuvanja i o rizicima ve- zanim za sadržaj materija sa štetnim uticajem na gastrointestinalni trakt. Naučno ime ribljih proizvoda mora biti napisano zajedno sa nazivom proizvoda na deklaraciji.

2. Proizvodi ribarstva koji sadrže biotoksine, kao što su ciguatok- sini ili toksini koji izazivaju mišićnu paralizu, ne smiju se stavljati u promet. Ukoliko su proizvodi ribarstva dobiveni od školjkaša, bodljaša, plaštaša i morskih puževa, smiju se stavljati u promet ako su proizvede- ni u skladu sa Odjeljkom VII. ovog priloga i ako udovoljavaju norma- ma utvrđenim u tački 3. Poglavlja V. Odjeljka VII. ovog priloga.

POGLAVLJE VI.

UMOTAVANJE I PAKIRANJE PROIZVODA RIBARSTVA

1. Kontejneri u kojima se proizvodi ribarstva drže pod ledom moraju biti vodootporni i osiguravati da voda koja nastaje toplje- njem leda ne ostane u dodiru sa proizvodima.

2. Smrznuti blokovi pripremljeni na brodu moraju se na odgo- varajući način umotati prije iskrcavanja.

3. Ako se proizvodi ribarstva umotavaju na ribarskom brodu, subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da materijal za umotavanje:

a) ne bude izvor kontaminacije,

b) bude skladišten na takav način da nije izložen opasnosti od kontaminacije,

v) ako je namijenjen za ponovnu upotrebu, mora se lahko čistiti i, prema potrebi, dezinficirati.

POGLAVLJE VII. SKLADIŠTENJE PROIZVODA RIBARSTVA

Subjekti u poslovanju sa hranom koji skladište proizvode ribar- stva moraju osigurati ispunjavanje sljedećih uvjeta:

a) svježi proizvodi ribarstva, odmrznuti neprerađeni proizvodi ri- barstva, te kuvani i ohlađeni proizvodi od rakova i mekušaca moraju se održavati na temperaturi koja je približna temperaturi topljenja leda;

b) zamrznuti proizvodi ribarstva moraju se čuvati pri temperaturi koja u svim dijelovima proizvoda iznosi najviše –18 °C. Međutim, cijele ribe zamrznute u salamuri i namijenjene proizvodnji konzervi- rane hrane mogu se čuvati na temperaturi do –9 °C;

v) proizvodi ribarstva koji se čuvaju živi moraju se održavati na temperaturi i na način koji ne utiče štetno na zdravstvenu ispravnost hrane i njihovu životnu sposobnost.

POGLAVLJE VIII. PRIJEVOZ PROIZVODA RIBARSTVA

Subjekti u poslovanju sa hranom koji prevoze proizvode ribar- stva moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

a) proizvodi ribarstva se tokom prijevoza moraju čuvati na pro- pisanoj temperaturi, a naročito:

1) svježi proizvodi ribarstva, odmrznuti neprerađeni proizvo- di ribarstva, te kuvani i ohlađeni proizvodi od rakova i mekušaca moraju se održavati na temperaturi koja je približna temperaturi topljenja leda,

2) zamrznuti proizvodi ribarstva, osim ribe zamrznute u sala- muri i namijenjene proizvodnji konzervirane hrane, moraju se to- kom prijevoza održavati na ujednačenoj temperaturi, koja u svim dijelovima proizvoda iznosi najviše –18 °C, uz dopuštena kratko- trajna odstupanja od najviše 3 °C;

b) subjekti u poslovanju sa hranom ne moraju ispunjavati zah- tjeve iz tačke a) podtačka 2) ovog poglavlja ako se zamrznuti pro- izvodi ribarstva prevoze iz hladnog skladišta do odobrenog objekta u kojem će se po dolasku odmrznuti u svrhu pripremanja i/ili prera- de, ako prijevoz traje kratko i ako to dozvoli Ministarstvo;

v) ako se proizvodi ribarstva drže na ledu, voda koja nastaje topljenjem leda ne smije ostati u dodiru sa proizvodima;

g) proizvodi ribarstva koji se namjeravaju živi staviti u promet moraju se prevoziti na način koji ne utiče štetno na zdravstvenu ispravnost hrane i njihovu životnu sposobnost.

 ODJELJAK IX. – SIROVO MLIJEKO, KOLOSTRUM, PROIZVODI OD MLIJEKA I PROIZVODI NA BAZI KOLOSTRUMA

U smislu ovog odjeljka:

– kolostrum podrazumijeva tečni sekret mliječne žlijezde mu- zne životinje, koji se izlučuje tri do pet dana nakon porođaja i bogat je antitijelima i mineralima, a prethodi proizvodnji sirovog mlijeka;

– proizvodi na bazi kolostruma su proizvodi koji nastaju prera- dom kolostruma ili daljom preradom takvih prerađenih proizvoda.

POGLAVLJE I.

SIROVO MLIJEKO I KOLOSTRUM – PRIMARNA PROIZVODNJA

Subjekti u poslovanju sa hranom koji proizvode ili, ovisno o slučaju, prikupljaju sirovo mlijeko i kolostrum dužni su osigurati ispunjenje zahtjeva iz ovog poglavlja.

Dio I. – Zdravstveni zahtjevi za proizvodnju sirovoga mlije- ka i kolostruma

1. Sirovo mlijeko i kolostrum moraju biti dobiveni od životinja:

a) koje ne pokazuju simptome zaraznih bolesti koje se prenose na ljude putem mlijeka i kolostruma,

b) koje su u dobrom općem zdravstvenom stanju i koje ne poka- zuju znakove bolesti koji bi mogli dovesti do kontaminacije mlijeka i kolostruma, a posebno koje ne pate ni od koje upale polnih organa sa iscjetkom, enteritisa sa prolivom i groznicom ili vidljive upale vimena,

v) koje nemaju rana na vimenu koje bi mogle uticati na mlijeko i kolostrum,

g) kojima nisu davane neodobrene materije ili proizvodi i koje nisu podvrgnute nezakonitom liječenju u smislu propisa o praćenju rezidua određenih materija u živim životinjama i u proizvodima ži- votinjskog porijekla,

d) za koje se nakon davanja dozvoljenih proizvoda ili materija poštuje karenca propisana za te proizvode ili materije.

2. Posebno u pogledu bruceloze, sirovo mlijeko i kolostrum mo- raju biti dobiveni od:

a) krava ili bivola iz stada koji su slobodni ili službeno slobodni od bruceloze, u skladu sa posebnim propisima,

b) ovaca ili koza sa gazdinstva koje su službeno slobodne ili slobodne od bruceloze, u skladu sa posebnim propisima ili

v) ženki drugih vrsta osjetljivih na brucelozu iz stada koje se redovno kontroliraju na bolest u okviru plana kontrola koje je odo- brilo Ministarstvo.

3. U pogledu tuberkuloze, sirovo mlijeko i kolostrum moraju biti dobiveni od:

a) krava ili bivola iz stada koji su službeno slobodni od tuberku- loze u skladu sa posebnim propisima,

b) ženki drugih vrsta osjetljivih na tuberkulozu iz stada koje se redovno kontroliraju na bolest u okviru plana kontrola koji je odobrio nadležni organ,

v) ukoliko se koze uzgajaju zajedno sa kravama, takve koze mo- raju biti redovno kontrolirane i testirane na tuberkulozu.

4. Sirovo mlijeko životinja koje ne ispunjavaju zahtjeve iz stava 2. ovog dijela može se upotrijebiti ukoliko to odobri ministar:

a) u slučaju krava ili bivola koji ne reaguju pozitivno na te- stove za tuberkulozu ili brucelozu, te koji ne pokazuju simptome tih bolesti, nakon što je mlijeko podvrgnuto termičkoj obradi da bi se utvrdila negativna reakcija na test alkalne fosfataze;

b) u slučaju ovaca ili koza koje ne reaguju pozitivno na testove na brucelozu ili koje su vakcinirane protiv bruceloze kao dio odo- brenog programa iskorjenjivanja bolesti, te koje ne pokazuju simp- tome ove bolesti:

1) za proizvodnju sira sa periodom zrenja od najmanje dva mje- seca ili

2) pošto je mlijeko podvrgnuto termičkoj obradi da bi se utvrdi- la negativna reakcija na test alkalne fosfataze;

v) u slučaju ženki drugih vrsta bez pozitivne reakcije na testove na tuberkulozu ili brucelozu i koje ne pokazuju simptome tih bo- lesti, ali koje pripadaju stadu u kojem su bruceloza ili tuberkuloza otkrivene nakon pregleda iz stava 2. tačka v) ili stava 3. tačka b) ovog dijela, ako je to mlijeko obrađeno da bi se osigurala njegova zdravstvena ispravnost.

5. Sirovo mlijeko i kolostrum svih životinja koje ne ispunjavaju odgovarajuće zahtjeve iz t. 1. do 3. ovog dijela, a posebno životinje sa pozitivnom reakcijom na profilaktičke testove na tuberkulozu i brucelozu, u skladu sa posebnim propisom, ne smiju se koristiti za ishranu ljudi.

6. Izolacija zaraženih životinja ili životinja za koje se sumnja da su zaražene nekom od bolesti iz t. 1. i 2. ovog dijela mora biti efikasna da bi se spriječilo štetno djelovanje na mlijeko i kolostrum drugih životinja.

Dio II. – Higijenski uvjeti za gazdinstva na kojima se pro- izvode mlijeko i kolostrum

Dio A: Zahtjevi za objekte i opremu

1. Oprema za mužu i objekti za skladištenje, rukovanje ili hla- đenje mlijeka i kolostruma moraju biti smješteni i izrađeni na način da se ograniči rizik od kontaminacije mlijeka i kolostruma.

2. Objekti za skladištenje mlijeka i kolostruma moraju biti za- štićeni od štetočina i dovoljno odvojeni od objekata u kojima se uzgajaju životinje, te imati odgovarajuću opremu za hlađenje ako je potrebno ispuniti zahtjeve iz Dijela B ovog dijela.

3. Površine opreme koja dolazi u dodir sa mlijekom i kolo- strumom (pribor, kontejneri, cisterne itd., namijenjeni za mužu, prikupljanje ili prijevoz) moraju se lahko čistiti i, prema potrebi, dezinficirati i održavati u dobrom stanju. To nalaže upotrebu glatkih površina, koje se lahko peru i koje nisu toksične.

4. Površine se nakon upotrebe moraju očistiti i, prema potre- bi, dezinficirati. Nakon svakog prijevoza ili niza prijevoza, gdje je period između istovara i sljedećeg utovara kratak, ali u svakom slučaju jednom dnevno, kontejneri i cisterne za prijevoz mlijeka i kolostruma moraju se prije ponovne upotrebe oprati i dezinficirati na odgovarajući način.

Dio B: Higijenski uvjeti za mužu, sakupljanje i prijevoz

1. Muža se mora vršiti na higijenski način, a pritom je potrebno osigurati:

a) da su prije same muže sise, vime i okolni dijelovi čisti,

b) da osoba koja obavlja mužu ispita mlijeko i kolostrum svake životinje radi provjere organoleptičkih ili fizičko-hemijskih promje- na ili da se to izvrši metodom kojom se postižu slični rezultati, a da se mlijeko i kolostrum sa takvim promjenama ne koriste za ishranu ljudi,

v) da se mlijeko i kolostrum životinja koje pokazuju kliničke znakove bolesti vimena koriste za ishranu ljudi samo u skladu sa uputama veterinara,

g) identifikaciju životinja kojima se daju lijekovi čiji će rezidui vjerovatno biti preneseni u mlijeko i kolostrum, te da se mlijeko i kolostrum dobiveni od tih životinja prije isteka propisane karence ne koriste za ishranu ljudi,

d) da se kupke ili sprejevi za sise koriste samo ako su odobreni ili registrirani u skladu sa važećim propisima, da se muža kolostru- ma obavlja odvojeno i da se ne miješa sa sirovim mlijekom.

2. Odmah nakon muže mlijeko i kolostrum moraju se čuvati na čistom mjestu izrađenom i opremljenom na način kako bi se izbjegla kontaminacija:

a) u slučaju svakodnevnog sakupljanja mlijeko se mora odmah ohladiti na temperaturi od najviše 8 °C ili od najviše 6 °C ukoliko se sakupljanje mlijeka ne obavlja svakodnevno,

b) kolostrum se mora čuvati odvojeno i potrebno ga je u slučaju svakodnevnog sakupljanja odmah ohladiti na temperaturi od najviše 8 °C ili od najviše 6 °C ukoliko se sakupljanje ne obavlja svakod- nevno ili ga zamrznuti.

3. Tokom prijevoza potrebno je održavati hladni lanac, a po do- lasku u objekat temperatura mlijeka i kolostruma ne smije biti viša od 10 °C.

4. Subjekti u poslovanju sa hranom ne moraju ispuniti zahtjeve u pogledu temperature iz t. 2. i 3. ovog dijela, ukoliko mlijeko ispu- njava kriterije iz Dijela III. ovog poglavlja, ili:

a) ukoliko se mlijeko prerađuje unutar dva sata nakon muže ili

b) ukoliko je viša temperatura neophodna iz tehnoloških razlo- ga povezanih sa proizvodnjom određenih proizvoda od mlijeka i ukoliko to odobri Ministarstvo.

Dio C: Higijena osoblja

1. Lica koja obavljaju mužu i/ili rukuju sirovim mlijekom i ko- lostrumom moraju nositi prikladnu čistu odjeću.

2. Lica koja obavljaju mužu moraju održavati visok stepen osob- ne higijene. Odgovarajući prostori moraju biti dostupni u blizini mjesta muže da bi se osobama koje obavljaju mužu i rukuju sirovim mli- jekom i kolostrumom omogućilo pranje ruku i dlanova.

Dio III. – Kriteriji za sirovo mlijeko i kolostrum

1. Ukoliko nije drugačije propisano posebnim propisima o kva- litetu mlijeka i proizvoda od mlijeka, primjenjuju se kriteriji za siro- vo mlijeko propisani u ovom dijelu.

2. Kriteriji za kolostrum u pogledu ukupnog broja mikroorga- nizama, broja somatskih ćelija ili rezidua antibiotika određuju se u skladu sa posebnim propisom.

3. Na gazdinstvima na kojima se proizvodi mlijeko potrebno je ispitati reprezentativni broj uzoraka sirovog mlijeka i kolostruma, koji se prikupljaju nasumičnim uzorkovanjem, radi utvrđivanja usklađeno- sti sa t. 5, 6. i 7. ovog dijela u slučaju sirovog mlijeka, te sa postojećim propisanim kriterijima iz tačke 2. ovog dijela u slučaju kolostruma.

4. Ispitivanja obavlja ili se ona obavljaju u njegovo ime:

a) subjekat u poslovanju sa hranom koji proizvodi mlijeko,

b) subjekat u poslovanju sa hranom koji sakuplja ili prerađuje mlijeko,

v) grupe subjekata u poslovanju sa hranom ili

g) u okviru programa nadzora.

5. Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da sirovo mlijeko zadovoljava sljedeće kriterije:

a) za sirovo kravlje mlijeko:

Broj mikroorganizama (broj kolonija na po- dlozi) na 30 °C (u 1 ml)	≤ 100.000(*)
Broj somatskih ćelija (u 1 ml)	≤ 400.000(**)

 

(*) Geometrijski prosjek u toku dvomjesečnog perioda, sa naj- manje dva uzorka mjesečno.

(**) Geometrijski prosjek u toku tromjesečnog perioda, sa naj- manje jednim uzorkom mjesečno, osim ako Ministarstvo ne odredi neku drugu metodologiju koja ima u vidu sezonska odstupanja u proizvodnim količinama.

b) za sirovo mlijeko drugih vrsta:

Broj mikroorganizama (broj kolonija na po- dlozi) na 30 °C (u 1 ml)

≤ 1.500.000(*)

 

(*) Geometrijski prosjek u toku dvomjesečnog perioda, sa naj- manje dva uzorka mjesečno.

6. Ukoliko je sirovo mlijeko drugih vrsta, osim kravljeg mlije- ka, namijenjeno za proizvodnju proizvoda od sirovog mlijeka po- stupkom koji ne uključuje termičku obradu, subjekti u poslovanju sa hranom dužni su preduzeti mjere da bi osigurali da sirovo mlijeko ispuni sljedeće kriterije:

Broj mikroorganizama (broj kolonija na po- dlozi) na 30 °C (u 1 ml)

≤ 500.000(*)

 

(*) Geometrijska sredina u toku dvomjesečnog perioda, sa naj- manje dva uzorka mjesečno.

7. Subjekti u poslovanju sa hranom dužni su primijeniti postup- ke kojima se osigurava da se sirovo mlijeko ne stavlja na tržište ako:

a) sadrži rezidue antibiotika u nivoima većim od nivoa odobre- nih za sve materije u skladu sa posebnim propisima ili

b) ukoliko ukupna količina rezidua antibiotika premašuje najve- ću dopuštenu vrijednost.

8. Ukoliko sirovo mlijeko ne ispunjava odredbe t. 3. ili 4. ovog dijela, subjekat u poslovanju sa hranom dužan je o tome izvijestiti Ministarstvo i veterinarsku inspekciju, te preduzeti mjere kojim će se popraviti stanje.

POGLAVLJE II.
ZAHTJEVI ZA PROIZVODE OD MLIJEKA I PROIZVODE NA BAZI KOLOSTRUMA

Dio I. – Zahtjevi u pogledu temperaturnog režima

1. Subjekti u poslovanju sa hranom dužni su da po prijemu u objekat za preradu osiguraju:

a) da se mlijeko brzo ohladi do temperature od najviše 6 °C,

b) da se kolostrum brzo ohladi do temperature od najviše 6 °C ili da ostane u smrznutom stanju.

2. Mlijeko i kolostrum se čuvaju na temperaturi navedenoj u tački 1. podt. a) i b) ovog dijela do prerade.

3. Subjekti u poslovanju sa hranom mogu čuvati mlijeko i kolo- strum na višoj temperaturi ukoliko:

a) prerada započinje odmah nakon muže ili unutar četiri sata od prijema mlijeka u objektu za preradu ili

b) Ministarstvo odobri višu temperaturu iz tehnoloških razloga koji su povezani sa proizvodnjom određenih proizvoda od mlijeka ili proizvoda na bazi kolostruma.

Dio II. – Zahtjevi za termičku obradu

1. Ako se sirovo mlijeko, kolostrum, proizvodi od mlijeka ili pro- izvodi na bazi kolostruma termički obrađuju, subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da to bude u skladu sa zahtjevima iz Pravil- nika o higijeni hrane. Naročito moraju osigurati, ako koriste sljedeće proizvodne postupke, usklađenost sa sljedećim zahtjevima:

a) postupak pasterizacije, koji uključuje:

1) visoku temperaturu kroz kratko vrijeme (najmanje 72 °C u trajanju od 15 sekundi),

2) nisku temperaturu kroz duže vrijeme (najmanje 63 °C u tra- janju od 30 minuta) ili

3) bilo koju drugu kombinaciju vremena i temperature koja daje isti efekat, tako da proizvodi, gdje je primjenljivo, pokazuju negativnu reakciju na test alkalne fosfataze odmah nakon takvog postupka obrade;

b) obrada ultravisokom temperaturom (UHT) postignuta po- stupkom koji:

1) uključuje kontinuirani protok toplote na visokoj temperaturi kroz kratko vrijeme (ne nižoj od 135 °C u kombinaciji sa odgovara- jućim vremenom održavanja), tako da nema preživjelih mikroorga- nizama ili spora koje bi se mogle razvijati u obrađenom proizvodu ako se drži u aseptički zatvorenoj posudi na sobnoj temperaturi,

2) osigurava da proizvod ostane mikrobiološki stabilan nakon inkubacije od 15 dana na temperaturi od 30 °C u zatvorenoj posudi ili sedam dana na 55 °C u zatvorenoj posudi ili nakon bilo koje dru- ge metode koja dokazuje da je primijenjeni način termičke obrade odgovarajući.

2. Pri odlučivanju o tome treba li sirovo mlijeko ili kolostrum termički obraditi, subjekat u poslovanju sa hranom mora:

a) uzeti u obzir postupke određene u skladu sa načelima HACCP u skladu sa odredbama Pravilnika o higijeni hrane,

b) zadovoljavati svim zahtjevima koje u tom pogledu donese Ministarstvo pri odobravanju objekata ili vršenju službenih kontro- la u skladu sa odredbama propisa o organizaciji službenih kontrola proizvoda životinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi.

Dio III. – Kriteriji za sirovo kravlje mlijeko

1. Subjekti u poslovanju sa hranom koji proizvode proizvode od mlijeka moraju neposredno prije termičke obrade i u prihvatljivom periodu, određenom na osnovu načela HACCP, inicirati postupke koji osiguravaju da:

a) sirovo kravlje mlijeko koje se upotrebljava za pripremu pro- izvoda od mlijeka pri 30 °C ima ukupan broj mikroorganizama ma- nji od 300.000 u ml,

b) termički prerađeno kravlje mlijeko koje se upotrebljava za proizvodnju proizvoda od mlijeka pri 30 °C ima ukupan broj mikro- organizama manji od 100.000 u ml.

2. Kada mlijeko ne zadovoljava kriterije koji su utvrđeni u tački 1. ovog dijela, subjekat u poslovanju sa hranom mora obavijestiti Ministarstvo i veterinarsku inspekciju, te preduzeti mjere da popravi stanje.

POGLAVLJE III. UMOTAVANJE I PAKIRANJE

Pakiranja namijenjena potrošaču moraju se zatvoriti odmah na- kon punjenja u objektu u kojem se obavlja posljednja termička obra- da tečnih proizvoda od mlijeka i proizvoda na bazi kolostruma, i to pomoću uređaja za zatvaranje koji sprečava kontaminaciju. Sistem zatvaranja mora da bude takav da poslije otvaranja ostaje jasan, lah- ko provjerljiv dokaz da je pakiranje otvarano.

POGLAVLJE IV. DEKLARIRANJE

1. Pored zahtjeva iz propisa o općem deklariranju ili označavanju upakirane hrane, na deklaraciji moraju biti jasno navedene:

a) riječi: “sirovo mlijeko” ako se radi o sirovom mlijeku nami- jenjenom za direktnu ljudsku potrošnju:

1) riječi: “napravljeno od sirovog mlijeka” ako se radi o pro- izvodima napravljenim na bazi sirovog mlijeka, pri čemu proizvod- ni postupak ne obuhvaća nikakvu termičku obradu ili bilo kakvu fizičku ili hemijsku obradu,

2) riječ: “kolostrum” u slučaju kolostruma,

3) riječi: “napravljeno od kolostruma” ako se radi o proizvodi- ma na bazi kolostruma.

2. Zahtjevi iz tačke 1. ovog poglavlja primjenjuju se na proizvo- de namijenjene maloprodaji. Izraz “deklariranje” obuhvaća svako pakiranje, dokumentaciju, obavijest, etiketu, prsten ili privjesak koji idu uz proizvod ili se odnosi na te proizvode.

POGLAVLJE V. IDENTIFIKACIONA OZNAKA

Odstupajući od zahtjeva iz Priloga II. Odjeljak I. ovog pravilnika:

a) umjesto da na omotu ili pakiranju bude naveden broj odo- brenja objekata, identifikaciona oznaka može upućivati gdje se na pakiranju ili ambalaži nalazi broj odobrenja objekata,

b) ako se radi o bocama za višekratnu upotrebu, na identifikaci- onoj oznaci može biti navedena samo šifra zemlje pošiljaoca i broj odobrenja objekata.

ODJELJAK X. – JAJA I PROIZVODI OD JAJA

POGLAVLJE I. JAJA

1. U proizvodnim prostorijama i do prodaje potrošaču jaja mo- raju biti čista, suva, bez stranog mirisa, dobro zaštićena od udara i ne smiju biti izložena direktnoj sunčevoj svjetlosti.

2. Jaja se moraju skladištiti i prevoziti do prodaje krajnjem potrošaču pri temperaturi, po mogućnosti konstantnoj, koja naj- više odgovara, da bi se osigurala optimalna očuvanost njihovih higijenskih osobina, osim ako ministar ne naredi drugačije.

3. Jaja moraju da se dostave krajnjem potrošaču najkasnije 21 dan od dana nošenja.

POGLAVLJE II. PROIZVODI OD JAJA

Dio I. – Zahtjevi za objekte

Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da objekat za proizvodnju proizvoda od jaja bude tako izgrađen, raspoređen i opremljen da osigura odvojeno obavljanje sljedećih poslova:

a) pranje, sušenje i dezinfekciju prljavih jaja, ako se ti poslovi obavljaju,

b) lupanje jaja, sakupljanja njihove sadržine i otklanjanje dije- lova ljuske i membrana,

v) poslovi koji nisu navedeni u t. a) i b) ovog dijela.

Dio II. – Sirovine za izradu proizvoda od jaja

Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da sirovine koje se koriste za proizvodnju proizvoda od jaja zadovoljavaju slje- deće zahtjeve:

a) ljuske jaja koja se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda od jaja moraju da budu potpuno razvijene i ne smiju biti napukle. Napu- kla jaja smiju se koristiti za proizvodnju proizvoda od jaja ili melanža ukoliko ih objekat u kome se obavlja proizvodnja ili centar za pakira- nje direktno dostavi odobrenom objektu za preradu proizvoda od jaja ili melanža, gdje se ona moraju razbiti što je prije moguće;

b) tečna jaja dobivena u objektu odobrenom u tu svrhu mogu se koristiti kao sirovina. Tečna jaja moraju da se dobiju u skladu sa uvjetima iz t. a), b), v), g) i e) Dijela III. ovog poglavlja.

Dio III. – Posebni higijenski zahtjevi za izradu proizvoda od jaja

Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da se svi poslovi provode na način kojim će se izbjeći kontaminacija tokom proizvodnje, rukovanja i skladištenja proizvoda od jaja, a naročito moraju osigurati ispunjavanja sljedećih zahtjeva:

a) jaja se ne smiju razbijati ako nisu čista i suva;

b) jaja se moraju razbiti na način kojim se kontaminacija svodi na najmanju mjeru, naročito osiguravanjem adekvatne odvojenosti tog posla od drugih poslova. Napukla jaja se moraju obraditi što je prije moguće;

v) jajima koja nisu dobivena od kokoški, ćurki ili od biserki mora se rukovati odvojeno i ona se moraju prerađivati odvojeno. Sva oprema mora biti očišćena i dezinficirana prije početka prerade jaja dobivenih od kokoški, ćurki ili biserki;

g) sadržaj jajeta ne smije se dobiti centrifugiranjem ili droblje- njem jajeta, niti se iz praznih ljuski centrifugiranjem smije vaditi ostatak bjelanca za ishranu ljudi;

d) poslije lupanja, svaki dio tečnog jajeta mora se što je mogu- će prije preraditi da bi se eliminisali ili na prihvatljiv nivo smanjili mikrobiološki rizici. Serija koja je nedovoljno prerađena može se odmah ponovo preraditi u istom objektu, ako tom preradom postaje pogodna za ishranu ljudi. Ako se smatra da serija nije pogodna za ishranu ljudi, ona se mora denaturisati tako da se ne može koristiti za ishranu ljudi;

đ) nije potrebna prerada bjelanca namijenjenog za proizvodnju suvog ili kristalisanog albumina koji je namijenjen termičkoj obradi;

e) ako se ne prerade odmah poslije lupanja, tečna jaja se moraju skladištiti pri temperaturi od najviše 4 °C ili u zamrznutom stanju. Period skladištenja na temperaturi od 4 °C prije prerade ne smije trajati duže od 48 sati. Međutim, ovi zahtjevi nisu primjenjivi na proizvode iz kojih će se odvojiti šećer, ako se postupak obavi što je prije moguće;

ž) proizvodi koji nisu tako stabilizirani da se mogu čuvati na sobnoj temperaturi moraju se ohladiti na najviše 4 °C. Proizvodi namijenjeni za zamrzavanje moraju se zamrznuti odmah poslije prerade.

Dio IV. – Analitičke specifikacije

1. Koncentracija 3-hidroksi-buterne kiseline ne smije biti veća od 10 mg/kg u suvoj materiji kod nemodificiranog proizvoda od jaja.

2. Sadržaj mliječne kiseline kod sirovine za proizvodnju pro- izvoda od jaja ne smije biti veći od 1g/kg suve materije. Za fermen- tisane proizvode ta vrijednost mora biti vrijednost evidentirana prije procesa fermentacije.

3. Količina ostataka ljuski, membrana jaja i drugih dijelova u prerađenom proizvodu od jaja ne smije biti veća od 100 mg/kg pro- izvoda od jaja.

Dio V. – Deklaracija i identifikaciona oznaka

1. Pored općih zahtjeva za stavljanje identifikacionih oznaka koji su navedeni u Prilogu II. Odjeljak I. ovog pravilnika, pošilj- ke proizvoda od jaja koje nisu namijenjene za maloprodaju, već će se upotrebljavati kao sastojci za proizvodnju drugog proizvoda, moraju imati deklaraciju sa navedenom temperaturom na kojoj se proizvodi od jaja moraju čuvati i period tokom kojeg se time može osigurati njihova očuvanost.

2. Ako se radi o tečnim jajima, deklaracija iz tačke 1. ovog dije- la mora sadržavati i riječi: “nepasterizirano tečno jaje – obraditi na odredištu”, sa naznačenim datumom i satom lupanja.

ODJELJAK XI. – ŽABLJI BATACI I PUŽEVI

Subjekti u poslovanju sa hranom koji pripremaju žablje batake ili puževe za ishranu ljudi moraju osigurati ispunjavanje sljedećih zahtjeva:

a) žabe i puževi moraju da se ubijaju u objektima izgrađenim, postavljenim i opremljenim za tu namjenu;

b) objekti u kojima se pripremaju žablji bataci moraju da imaju rezerviranu prostoriju namijenjenu isključivo skladištenju i pranju živih žaba, kao i za njihovo klanje i iskrvarenje. Ova prostorija mora da bude fizički odvojena od prostorije za preradu;

v) žabe i puževi koji uginu na neki drugi način, osim ubijanja u objektu, ne smiju da se pripremaju za ishranu ljudi;

g) žabe i puževi moraju se podvrgnuti organoleptičkom pregle- du koji se obavlja uzimanjem uzoraka. Ako ovaj pregled pokaže da oni mogu da predstavljaju neki rizik, ne smiju se koristiti za ishranu ljudi;

d) odmah poslije pripreme, žablji bataci moraju se potpuno oprati tekućom vodom za piće i odmah ohladiti na temperaturi koja je blizu temperaturi topljenja leda, zamrznuti ili preraditi;

đ) poslije ubijanja, puževima se mora ukloniti hepatopankreas, ukoliko bi predstavljao rizik i ne smije se upotrijebiti za ishranu ljudi;

e) zahtjevi utvrđeni u t. a), v) i đ) primjenjuju se i na sve ostale puževe iz porodica Helicidae, Hygromiidae ili Sphincterochilidae ako su namijenjeni ishrani ljudi;

ž) zahtjevi utvrđeni u t. od a) do d) primjenjuju se na žablje batake životinja iz roda Pelophylax iz porodice Ranidae, te rodova Fejervarya, Limnonectes i Hoplobatrachus iz porodice Dicroglossi- dae ako su namijenjeni ishrani ljudi.

ODJELJAK XII. – TOPLJENA ŽIVOTINJSKA MAST I ČVARCI

POGLAVLJE I.
ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA OBJEKTE ZA SAKUPLJANJE ILI PRERADU SIROVINA

Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da objekti u kojima se sakupljaju ili prerađuju sirovine za proizvodnju topljene životinjske masti i čvaraka zadovoljavaju sljedeće zahtjeve:

a) centri za sakupljanje sirovina i prijevoz do objekata za prera- du moraju raspolagati prostorijama i opremom za skladištenje siro- vina na temperaturi od najviše 7 °C;

b) svaki objekat za preradu mora da ima:

1) prostoriju i opremu za hlađenje,

2) prostoriju za otpremu, osim ako se iz objekata ne otprema topljena životinjska mast samo u cisternama,

3) gdje je to potrebno, odgovarajuću opremu za pripremu pro- izvoda koji se sastoje od topljene životinjske masti izmiješane sa drugim prehrambenim proizvodima i/ili začinima;

v) međutim, prostorije za hlađenje koje su propisane u t. a) i b) podtačka 1) ovog poglavlja nisu potrebne ako organizacija snabdije- vanja sirovina garantira da se one nikada ne skladište ili prevoze bez aktivnog hlađenja i na drugi način nego što je to predviđeno u tački a) podtačka 4) Poglavlja II. ovog odjeljka.

POGLAVLJE II.
HIGIJENSKI ZAHTJEVI ZA PRIPREMANJE TOPLJENE ŽIVOTINJSKE MASTI I ČVARAKA

Subjekti u poslovanju sa hranom koji pripremaju topljenu živo- tinjsku mast i čvarke moraju osigurati ispunjavanje sljedećih zahtjeva:

a) sirovine moraju da:

1) potiču od životinja zaklanih u klanici, a koje su na osnovu ante mortem i post mortem pregleda proglašene upotrebljivim za ishranu ljudi,

2) se sastoje od masnog tkiva ili kostiju, koje sadrže što je mo- guće manje krvi i nečistoća,

3) potiču iz objekata koji su registrirani ili odobreni u skladu sa odredbama Pravilnika o higijeni hrane ili u skladu sa ovim pra- vilnikom,

4) budu prevezene i skladištene do topljenja, u higijenskim uvjetima i na unutrašnjoj temperaturi od najviše 7 °C. Međutim, sirovine mogu biti skladištene i prevožene bez aktivnog hlađenja ukoliko se tope u roku od 12 sati od kada su dobivene;

b) tokom topljenja je zabranjena upotreba rastvarača;

v) kada mast za rafiniranje zadovoljava standarde koji su utvr- đeni u tački g) ovog poglavlja, topljena životinjska mast pripremlje- na u skladu sa t. a) i b) ovog poglavlja može se rafinirati u istom objektu ili u drugom objektu s ciljem da se poboljša fizički i hemij- ski kvalitet;

g) topljena životinjska mast, u ovisnosti o vrsti, mora ispunjavati sljedeće standarde:

d) čvarci namijenjeni za ishranu ljudi moraju se skladištiti u skladu sa sljedećim temperaturnim zahtjevima:

1) kada se čvarci tope na temperaturi ne višoj od 70 °C, moraju da se skladište:

a) na temperaturi ne višoj od 7 °C na period ne duži od 24 sata ili

b) na temperaturi ne višoj od –18 °C;

2) kada su čvarci topljeni na temperaturi višoj od 70 °C i imaju sadržaj vlage od 10% (m/m) ili više, moraju da se skladište:

a) na temperaturi ne višoj od 7 °C na period ne duži od 48 sati ili prema drugim kombinacijama temperature i vremena koja daje iste rezultate ili

b) na temperaturi ne višoj od –18 °C;

3) kada se čvarci tope na temperaturi višoj od 70 °C i imaju sadržaj vlage manji od 10% (m/m), ne postoje posebni zahtjevi.

ODJELJAK XIII. – OBRAĐENI ŽELUCI, MJEHURI I CRIJEVA

Subjekti u poslovanju sa hranom koji obrađuju želuce, mjehure i crijeva moraju osigurati ispunjavanje sljedećih zahtjeva:

a) životinjska crijeva, mjehuri i želuci smiju se staviti na tržište samo ako:

1) potiču od životinja koje su zaklane u klanici i za koje je usta- novljeno da su upotrebljive za ishranu ljudi poslije ante mortem i post mortem pregleda,

2) su soljeni, termički obrađeni ili sušeni,

3) su poslije obrade iz podtačke 2) ove tačke preduzete efikasne mjere za sprečavanje naknadne kontaminacije;

b) obrađeni želuci, mjehuri i crijeva koji se ne mogu čuvati na sobnoj temperaturi moraju se do njihovog otpremanja skladištiti

ohlađeni u prostorijama koje su za to namijenjene. Proizvodi koji nisu soljeni ili sušeni moraju se čuvati na temperaturi ne višoj od 3 °C.

ODJELJAK XIV. – ŽELATIN

1. Subjekti u poslovanju sa hranom koji proizvode želatin mo- raju osigurati ispunjavanje zahtjeva ovog poglavlja.

2. U smislu ovog dijela, “štavljenje” znači povećavanje tvrdoće kože uz upotrebu biljnih agenasa za štavljenje, soli hroma ili drugih materija kao što su soli aluminijuma, soli željeza, soli silicijuma, aldehide i hinone ili drugih sintetičkih agensa za štavljenje.

POGLAVLJE I. ZAHTJEVI ZA SIROVINE

1. Za proizvodnju želatina namijenjenog za upotrebu u hrani smiju se koristiti sljedeće sirovine:

a) kosti, osim specifičnog rizičnog materijala, kako je definira- no Zakonom o nusproizvodima životinjskog porijekla,

b) kože preživara iz uzgoja, v) svinjske kože,
g) kože živine,
d) tetive i žile,

đ) kože slobodno živuće divljači,

e) riblje kože i kosti.

2. Zabranjena je upotreba kože koja je podvrgnuta bilo kom postupku štavljenja, bez obzira na to da li je ovaj proces okončan.

3. Sirovine nabrojane u tački 1. podt. a) do e) ovog poglavlja moraju da potiču od životinja koje su zaklane u klanici i za čije je trupove ustanovljeno da su upotrebljivi za ishranu ljudi poslije ante

mortem i post mortem pregleda ili ako se radi o koži lovne divljači od životinja koje su proglašene upotrebljivim za ishranu ljudi.

4. Sirovine koje nisu bile podvrgnute nikakvom drugom po- stupku konzerviranja, osim hlađenja, zamrzavanja ili brzog zamr- zavanja, moraju da dolaze iz objekata registriranih ili odobrenih u skladu sa odredbama Pravilnika o higijeni hrane ili u skladu sa ovim pravilnikom. Ukoliko su obrađene, sirovine smiju se upotrebljavati:

a) kosti osim specifičnog rizičnog materijala definiranog propi- sima o nusproizvodima životinjskog porijekla iz objekata koje kon- trolira Ministarstvo i koji su upisani u registar, te koje su podvrgnute jednom od sljedećih postupaka obrade:

- mrvljenju u komade od otprilike 15 mm i odmašćivanju vru- ćom vodom na temperaturi od najmanje 70 °C tokom najmanje 30 minuta, najmanje 80 °C tokom najmanje 15 minuta ili najmanje 90 °C tokom najmanje 10 minuta te zatim odvajanju, pranju i sušenju najmanje 20 minuta na struji vrućeg zraka sa početnom temperatu- rom od najmanje 350 °C ili tokom 15 minuta na struji vrućeg zraka sa početnom temperaturom većom od 700 °C,

- sušenju najmanje 42 dana na prosječnoj temperaturi od naj- manje 20 °C,

- obradi kiselinom tako da pH vrijednost u središtu ostane ma- nja od šest najmanje jedan sat prije sušenja;

b) kože preživara iz uzgoja, svinjske kože, kože živine i kože slobodno živuće divljači iz objekata koje kontrolira Ministarstvo i koji su upisani u registar te koje su podvrgnute jednom od sljedećih postupaka obrade:

- luženju kako bi se postigla pH vrijednost u središtu > 12 nakon čega slijedi soljenje tokom najmanje sedam dana,

- sušenju najmanje 42 dana na temperaturi od najmanje 20 °C,

- obradi kiselinom tako da pH vrijednost u središtu ostane ma- nja od pet najmanje jedan sat,

- luženju cijele kože pri pH vrijednosti > 12 tokom najmanje osam sati;

v) kosti osim specifičnog rizičnog materijala definiranog pro- pisima o nusproizvodima životinjskog porijekla, kože preživara iz uzgoja, svinjske kože, kože živine, riblje kože i kože slobodno živu- će divljači koje su prošle bilo koju drugu obradu osim one navedene u t. a) ili b) i koje potiču iz objekata u skladu sa odredbama Pravilni- ka o higijeni hrane ili u skladu sa ovim pravilnikom-

g) obrađene sirovine navedene u tački b) moraju poticati:

- od domaćih preživara i preživara iz uzgoja, svinja i živine koji su zaklani u klaonici i za koje je ante mortem i post mortem pregle- dom utvrđeno da su prikladni za ishranu ljudi ili

- od ubijene slobodno živuće divljači za čije je trupove post mortem pregledom utvrđeno da su prikladni za prehranu ljudi.

5. Centri za prikupljanje i štavljenje mogu da isporučuju siro- vine za proizvodnju želatina namijenjenog za ishranu ljudi ukoliko im ministar posebno odobri u tu svrhu i ako oni ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

a) moraju da imaju prostorije za skladištenje sa čvrstim podovi- ma i glatkim zidovima koji se lahko čiste i dezinficiraju i, tamo gde je potrebno, prostorije za hlađenje,

b) skladišta se moraju održavati u zadovoljavajućem čistom i ispravnom stanju, tako da ne predstavljaju izvor kontaminacije za sirovine,

v) ako se u tim prostorijama skladište i/ili prerađuju sirovine koje ne ispunjavaju zahtjeve iz ovog poglavlja, one moraju biti odvojene od sirovina koje ispunjavaju zahtjeve iz ovog poglavlja tokom cijelog perioda primanja, skladištenja, prerade i otpremanja.

POGLAVLJE II.
PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE SIROVINA

1. Na mjestu identifikacione oznake predviđene u Prilogu II. Odjeljak I. ovog pravilnika, u toku prijevoza kod isporuke centru za prikupljanje ili štavljenje i objektu za preradu želatina, sirovine mora pratiti dokument u kojem se navodi objekat porijekla i koji sadrži podatke koji su navedeni u Dodatku ovog priloga.

2. Sirovine moraju da se prevoze i skladište ohlađene ili zamr- znute, osim ako se prerađuju u roku od 24 sata od početka prijevoza. Međutim, odmašćene i sušene kosti ili koštana tkiva, soljene, sušene i krečom obrađene kože i kože tretirane bazom ili kiselinom smiju se prevoziti i skladištiti na sobnoj temperaturi.

3. Nakon veterinarskih pregleda, sirovine za proizvodnju ko- lagena za ishranu ljudi, za koje je potreban sertifikat zdravlja ži- votinja, moraju se direktno prevesti u odredišni objekat. Preduzeće

se sve mjere predostrožnosti, uključujući sigurno odlaganje nuspro- izvoda životinjskog porijekla, otpada, neupotrijebljenog materijala ili viška materijala, kako bi se izbjegli rizici od širenja bolesti na životinje.

POGLAVLJE III.
ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA PROIZVODNJU ŽELATINA

1. Proizvodnja želatina mora osigurati da:

a) sav koštani materijal preživara koji potiče od životinja rođe- nih, odgajanih ili zaklanih u državama ili regijama sa kontroliranim ili neodređenim rizikom u odnosu na BSE (bovina spongioformna encefalopatija) mora da se podvrgne procesu kojim se osigurava da sav koštani materijal bude fino zdrobljen i odmašćen toplom vodom i tretiran razrijeđenom hlorovodoničnom kiselinom (pri minimalnoj koncentraciji od 4% i pH < 1,5) tokom perioda od najmanje dva dana. Nakon ovog tretmana primjenjuje se:

1) alkalna obrada rastvorom zasićenog kreča (pH > 12,5) u toku perioda od najmanje 20 dana termičke obrade od najmanje 138 °C u trajanju od najmanje četiri sekunde ili

2) tretman sa kiselinom (pH < 3,5) u trajanju od najmanje 10 sati, sa termičkom obradom od najmanje 138 °C u trajanju od naj- manje četiri sekunde ili

3) postupak temperature i pritiska u trajanju od najmanje 20 minuta sa zasićenom parom od 133 °C i na više od 3 bara ili

4) bilo koji drugi odobreni ekvivalentni postupak;

b) druge sirovine budu podvrgnute obradi sa kiselinom ili ba- zom iza koje slijedi jedno ili više ispiranja. Nakon toga se mora prilagoditi pH. Želatin se mora ekstrahovati jednokratnim ili uza- stopnim višekratnim termičkim obradama, nakon čega slijedi proči- šćavanje pomoću filtriranja i sterilizacije.

2. Subjekat u poslovanju sa hranom može proizvoditi i skladi- štiti želatin namijenjen za ishranu ljudi i želatin koji nije namijenjen za ishranu ljudi u istom objektu, ukoliko sirovine i proizvodni po- stupak ispunjavaju zahtjeve vezane za želatin namijenjen za ishranu ljudi.

POGLAVLJE IV. ZAHTJEVI ZA GOTOVE PROIZVODE

Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da želatin bude u skladu sa graničnim vrijednostima rezidua utvrđenih u sljedećoj tabeli.

 

POGLAVLJE V. DEKLARIRANJE

Omot i pakiranje koji sadrže želatin moraju sadržavati riječi: “želatin namijenjen za ishranu ljudi” sa naznačenim rokom trajanja.

ODJELJAK XV. – KOLAGEN

1. Subjekti u poslovanju sa hranom koji proizvode kolagen mo- raju osigurati ispunjavanje zahtjeva iz ovog odjeljka.

2. Za potrebe ovog odjeljka koristi se sljedeća definicija:

– “štavljenje” znači otvrdnjavanje kože uz upotrebu biljnih age- nasa za štavljenje, soli hroma ili drugih supstanci kao što su soli alu- minijuma, soli željeza, soli silicijuma, aldehide i hinone ili drugih sintetičkih agensa za štavljenje.

POGLAVLJE I. ZAHTJEVI ZA SIROVINE

1. Za proizvodnju kolagena namijenjenog za upotrebu u hrani smiju se upotrebljavati sljedeće sirovine:

a) kosti, osim specificiranog rizičnog materijala kako je defini- rano Pravilnikom kojim se utvrđuju mjere za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje transmisivnih spongioformnih encefalopatija, 

b) koža preživara iz uzgoja, v) svinjska koža,
g) koža živine,
d) tetive i žile,

đ) koža slobodno živuće divljači,

e) riblja koža i kosti.

2. Zabranjena je upotreba kože ako je bila podvrgnuta nekom procesu štavljenja, bez obzira na to da li je ovaj proces okončan.

3. Sirovine nabrojane u tački 1. podt. a) do d) ovog poglavlja mo- raju da potiču od životinja koje su zaklane u klanici i za čije je trupove utvrđeno da su upotrebljivi za ishranu ljudi poslije ante mortem i post mortem pregleda ili, u slučaju kože slobodno živuće divljači, od živo- tinja za koje je utvrđeno da su upotrebljive za ishranu ljudi.

4. Sirovine koje nisu bile podvrgnute nikakvom drugom po- stupku konzerviranja, osim hlađenja, zamrzavanja ili brzog zamr- zavanja, moraju da dolaze iz objekata registriranih ili odobrenih u skladu sa odredbama Pravilnika o higijeni hrane ili u skladu sa ovim pravilnikom. Ukoliko su obrađene sirovine, smiju se upotrebljavati:

a) kosti osim specifičnog rizičnog materijala definiranog propi- sima o nusproizvodima životinjskog porijekla, iz objekata koje kon- trolira Ministarstvo i koji su upisani u registar, te koje su podvrgnute jednom od sljedećih postupaka obrade:

- mrvljenju u komade od otprilike 15 mm i odmašćivanju vru- ćom vodom na temperaturi od najmanje 70 °C tokom najmanje 30 minuta, najmanje 80 °C tokom najmanje 15 minuta ili najmanje 90 °C tokom najmanje 10 minuta te zatim odvajanju, pranju i sušenju najmanje 20 minuta na struji vrućeg zraka sa početnom temperatu- rom od najmanje 350 °C ili tokom 15 minuta na struji vrućeg zraka sa početnom temperaturom većom od 700 °C,

- sušenju najmanje 42 dana na prosječnoj temperaturi od naj- manje 20 °C,

- obradi kiselinom tako da pH vrijednost u središtu ostane ma- nja od 6 najmanje jedan sat prije sušenja;

b) kože preživara iz uzgoja, svinjske kože, kože živine i kože slobodno živuće divljači iz objekata koje kontrolira Ministarstvo i koji su upisani u registar te koje su podvrgnute jednom od sljedećih postupaka obrade:

- luženju kako bi se postigla pH vrijednost u središtu > 12, na- kon čega slijedi soljenje tokom najmanje sedam dana,

- sušenju najmanje 42 dana na temperaturi od najmanje 20 °C,

- obradi kiselinom tako da pH vrijednost u središtu ostane ma- nja od 5 najmanje jedan sat,

- luženju cijele kože pri pH vrijednosti > 12 tokom najmanje osam sati;

v) kosti osim specifičnog rizičnog materijala definiranog propisi- ma o nusproizvodima životinjskog porijekla, kože preživara iz uzgoja, svinjske kože, kože živine, riblje kože i kože slobodno živuće divljači koje su prošle bilo koju drugu obradu, osim one navedene u t. a) ili b) i koje potiču iz objekata u skladu sa odredbama Pravilnika o higijeni hrane ili u skladu sa ovim pravilnikom;

g) obrađene sirovine navedene u tački b) moraju poticati:

- od domaćih preživara i preživara iz uzgoja, svinja i živine koji su zaklani u klaonici i za koje je ante mortem i post mortem pregle- dom utvrđeno da su prikladni za ishranu ljudi ili

- od ubijene slobodno živuće divljači za čije je trupove post mortem pregledom utvrđeno da su prikladni za prehranu ljudi.

5. Centri za prikupljanje i štavljenje mogu da isporučuju siro- vine za proizvodnju kolagena namijenjenog za ishranu ljudi ako im Ministarstvo posebno odobri u tu svrhu i ako oni ispunjavaju slje- deće zahtjeve:

a) moraju da imaju prostorije za skladištenje sa čvrstim podovi- ma i glatkim zidovima koji se lahko čiste i dezinficiraju i, gde je to potrebno, prostorije za hlađenje,

b) skladišta se moraju održavati u zadovoljavajućem čistom i isprav- nom stanju, tako da ne predstavljaju izvor kontaminacije za sirovine,

v) ako se u tim prostorijama skladište i/ili prerađuju sirovine koje ne ispunjavaju zahtjeve iz ovog poglavlja, one moraju biti odvojene od sirovina koje ispunjavaju zahtjeve iz ovog poglavlja tokom cijelog perioda primanja, skladištenja, prerade i otpremanja.

POGLAVLJE II.
PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE SIROVINA

1. Na mjestu identifikacione oznake predviđene u Prilogu II. Odjeljak I. ovog pravilnika, u toku prijevoza kod isporuke centru

za prikupljanje ili štavljenje i objektu za preradu kolagena, sirovine mora pratiti dokument u kojem se navodi objekat porijekla i koji sadrži podatke koji su navedeni u Dodatku ovog priloga.

2. Sirovine moraju da se prevoze i skladište ohlađene ili zamr- znute, osim ako se prerađuju u roku od 24 sata od početka prijevoza. Međutim, odmašćene i sušene kosti ili koštana tkiva, soljene, sušene i krečom obrađene kože i kože tretirane bazom ili kiselinom smiju se prevoziti i skladištiti na sobnoj temperaturi.

3. Nakon veterinarskih pregleda, sirovine za proizvodnju kolage- na za ishranu ljudi, za koje je potreban sertifikat zdravlja životinja, moraju se direktno prevesti u odredišni objekat. Preduzeće se sve mjere predostrožnosti, uključujući sigurno odlaganje nusproizvoda životinjskog porijekla, otpada, neupotrijebljenog materijala ili viška materijala, kako bi se izbjegli rizici od širenja bolesti na životinje.

POGLAVLJE III.
ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA PROIZVODNJU KOLAGENA

1. Postupak proizvodnje kolagena mora osigurati:

a) da sav koštani materijal preživara koji potiče od životinja koje su rođene, uzgojene ili zaklane u državama ili regijama sa kontroliranim ili neutvrđenim rizikom od goveđe spongiformne en- cefalopatije (BSE), u skladu sa propisima kojim se utvrđuju mjere za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje transmisivnih spongiofor- mnih encefalopatija, bude podvrgnut postupku koji osigurava da je sav koštani materijal fino zdrobljen i odmašćen vrućom vodom i obrađen razrijeđenom sonom kiselinom (sa najmanjom koncentra- cijom od 4% i pH < 1,5) tokom perioda od najmanje dva dana, na- kon čega slijedi prilagođavanje pH koristeći kiseline ili baze, nakon čega slijedi jedno ili više ispiranja, filtracija i ekstruzija, ili sa bilo kojim drugim odobrenim ekvivalentnim postupkom;

b) da sirovine, osim onih iz podtačke a) ove tačke, budu po- dvrgnute postupku pranja, prilagođavanje pH, koristeći kiseline ili baze, nakon čega slijedi jedno ili više ispiranja, filtracija i ekstruzi- ja, ili sa bilo kojim drugim odobrenim ekvivalentnim postupkom, a ekstruzija se ne smije raditi kada se proizvodi malomolekularni kolagen od sirovina koje ne potiču od preživara.

2. Nakon što je bio podvrgnut procesu iz tačke 1, kolagen se može podvrgnuti procesu sušenja.

3. Subjekt u poslovanju sa hranom može proizvoditi i skladi- štiti kolagen namijenjen ishrani ljudi i kolagen koji nije namijenjen ishrani ljudi u istom objektu, pod uvjetom da se sirovina i proces proizvodnje provodi na isti način koji se koristi prilikom proizvod- nje kolagena za ljudsku ishranu.

POGLAVLJE IV.
ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA GOTOVE PROIZVODE

Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da kolagen bude u skladu sa graničnim vrijednostima rezidua utvrđenih u sljedećoj tabeli.

POGLAVLJE V. DEKLARIRANJE

Omoti i pakiranja koja sadrže kolagen moraju da sadržavaju riječi: “kolagen namijenjen za ishranu ljudi” sa naznačenim rokom trajanja.

ODJELJAK XVI. – VEOMA RAFINIRAN HONDROITIN SULFAT, HIJALURONSKA KISELINA, DRUGI HIDROLIZIRANI PROIZVODI OD HRSKAVICE, HITOSAN, GLUKOZAMIN, SIRILO, ŽELATINA OD RIBLJEG MJEHURA I AMINOKISELINE

1. Subjekti u poslovanju sa hranom životinjskog porijekla koji proizvode sljedeće vrlo rafinirane proizvode životinjskog porijekla:

a) hondroitin sulfat;

b) hijaluronsku kiselinu;

v) druge hidrolizirane proizvode od hrskavice;

g) hitosan;

d) glukozamin;

đ) sirila;

e) želatine od ribljeg mjehura;

ž) aminokiseline koje su odobrene kao prehrambeni aditivi;

moraju se pobrinuti za to da se obradom upotrebljenih sirovina eliminiše svaki rizik za zdravlje životinja ili ljudi.

2. Sirovine koje se upotrebljavaju za proizvodnju vrlo rafinira- nih proizvoda iz tačke 1. moraju poticati:

a) od životinja koje su zaklane u klaonici i za koje je ante mor- tem i post mortem pregledom trupa utvrđeno da su prihvatljive za ishranu ljudi

ili

b) od proizvoda ribarstva u skladu sa Odjeljkom VIII.

Ljudska kosa ne može se upotrebljavati kao izvor za izradu ami- nokiselina.

DODATAK PRILOGU 3.

OBRAZAC DOKUMENTA KOJI PRATI SIROVINU NAMIJENJENU PROIZVODNJI ŽELATINA ILI KOLAGENA NAMIJENJENOG ZA ISHRANU LJUDI

Broj komercijalnog dokumenta: ........................................................ I. Identifikacija sirovine
Vrsta sirovine: ................................................................................... Životinjska vrsta: .............................................................................. Vrsta pakovanja: ................................................................................ Broj pakovanja: ................................................................................. Neto težina (kg): ............................................................................... II. Porijeklo sirovine

Vrsta, ime, adresa i broj odobrenja / registracije / objekata porije- kla: .....................................................................................................

............................................................................................................

Ime i adresa pošiljaoca(1): ..................................................................

III. Odredište sirovine

Vrsta, ime, adresa i broj odobrenja / registracije / proizvodnog obje- kata odredišta: ...................................................................................

............................................................................................................ Ime i adresa primaoca(2): ................................................................... IV. Prevozna sredstva: ....................................................................... U .........................................., dana ....................................................

Potpis odgovornog lica objekata porijekla ili njihovih predstavnika

........................................................................

(1) Samo ako je različito od objekata porijekla. (2) Samo ako je različito od objekata odredišta.