Pravilnik o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele

Legislativa

Pravilnik o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele

08.04.2021. 08:00 / Izvor: Službeni glasnik Republike Srpske

 

 

Službeni glasnik Republike Srpske – broj, 31, 08.4.2021.

 

Na osnovu člana 60a. stav 3. Zakona o javnim putevima (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 89/13 i 83/19) i člana 76. stav 2. Zakona o republičkoj upravi (“Službeni gla- snik Republike Srpske”, broj 115/18), ministar saobraćaja i veza donosi

 

PRAVILNIK
O MINIMALNIM SIGURNOSNIM ZAHTJEVIMA ZA TUNELE

Predmet Pravilnika Član 1.
Ovim pravilnikom propisuju se minimalni sigurnosni zahtjevi za tunele koji se nalaze na putnim pravcima koji su dio transevropske mreže puteva, čija dužina prelazi 500 metara, kao i tehnički i eksploatacioni uvjeti za tunele s ciljem sigurnog odvijanja saobraćaja.

Značenje izraza Član 2.
Pojmovi koji se koriste u ovom pravilniku imaju sljedeće značenje:
1) tunel obuhvaća građevinsku konstrukciju tunela (portalne građevine, primarna i sekundarna tunelska obloga, poprečne veze i kolovozna konstrukcija) i infrastrukturu tunela (odvođenje vode, oprema tunela, saobraćajna signalizacija i oprema, te ostale instalacije u tunelu);
2) analiza rizika je detaljna procjena rizika za određeni tunel, pri čemu se u obzir uzimaju svi projektni faktori i saobraćajni uvjeti koji utiču na sigurnost, a naročito karakteristike i vrsta saobraćaja, dužina i geometrija tunela, kao i prognozirani broj teških teretnih vozila na dan;
3) saobraćajno opterećenje po traci (u daljem tekstu: PGDST) jeste prosječan godišnji dnevni saobraćaj kroz tunel po saobraćajnoj traci na dan, računajući svako motorno vozilo kao jednu jedinicu;
4) dužina tunela je dužina najduže saobraćajne trake izmjerene u potpuno zatvorenom dijelu tunela;
5) hitne službe su sve lokalne službe, bilo da su javne, privatne ili dio zaposlenih u tunelu, koje interveniraju u slučaju opasnosti u tunelu, a naročito policija, vatrogasna služba i ekipe za spašavanje;
6) servisna tunelska cijev je pomoćna tunelska cijev koja služi za evakuaciju korisnika glavne tunelske cijevi u slučaju opasnosti u tunelu i omogućava pristup vozilima hitnih službi do glavne tunelske cijevi;
7) Centralni sistem nadzora i upravljanja (u daljem tekstu: CSNU) predstavlja elemente hardvera, aplikativnih softvera poznate arhitekture i definiranog kvaliteta koji se koristi za nadzor, upravljanje i prikupljanje mjernih i statu- snih podataka elektromehaničke i informatičke opreme, te opreme inteligentnih transportnih sistema kojom se prati i upravlja nivoom sigurnosti u tunelu i uticajnoj zoni tunela, a CSNU može biti u sastavu postojećeg sistema za praćenje i upravljanje saobraćajem ili posebno.

Definicija osnovnih uvjeta Član 3.
Osnovni uvjeti propisani ovim pravilnikom podrazumijevaju primjenu mjera sigurnosti i zahtjeve u vezi sa saobraćajnom signalizacijom, a s ciljem sigurnog odvijanja saobraćaja u tunelu.

Mjere sigurnosti Član 4.
(1) Mjere sigurnosti su:
1) infrastrukturne mjere:
1. strukturne mjere (broj tunelskih cijevi i saobraćajnih traka, geometrija tunela, staze i izlazi za slučaj opasnosti, pristup za hitne službe, zaustavne površine, odvođenje tečnosti, otpornost tunelske građevinske konstrukcije na požar),
2. uvjeti za osvjetljenje tunela,
3. uvjeti za ventilaciju i kontrolu kvaliteta zraka,
4. uvjeti za stanice za slučaj opasnosti,
5. uvjeti za snabdijevanje vodom,
6. saobraćajna signalizacija u tunelu,
7. uvjeti za upravljački centar,
8. uvjeti za sistem praćenja,
9. uvjeti za opremu za zatvaranje tunela,
10. uvjeti za komunikacione sisteme,
11. uvjeti za snabdijevanje električnom energijom u slučajevima opasnosti,
12. uvjeti za otpornost opreme na požar;
2) mjere koje se odnose na korištenje tunela (način rada u tunelu, plan hitnih intervencija, radovi u tunelu, postupanje u slučaju opasnosti u tunelu, aktivnosti upravljačkog centra, zatvaranje tunela i alternativni putni pravci, prijevoz opasnih materija, preticanje teških teretnih vozila u tunelu, sigurno rastojanje između vozila).
(2) Mjere sigurnosti zasnovane su na sljedećim osnov- nim parametrima:
1) dužina tunela,
2) broj tunelskih cijevi,
3) broj saobraćajnih traka,
4) geometrija poprečnog presjeka,
5) usaglašavanje vertikalnih i horizontalnih elemenata puta i putnih objekata sa elementima tunela,
6) vrsta konstrukcije (tunelske i kolovozne) i površinske karakteristike kolovozne konstrukcije,
7) jednosmjerni ili dvosmjerni saobraćaj,
8) saobraćajno opterećenje po tunelskoj cijevi (uključujući i vremensku raspodjelu),
9) rizik od zagušenja saobraćaja (dnevni ili sezonski),
10) vrijeme odziva hitnih službi,
11) procenat teških teretnih vozila u ukupnom saobraćaju u tunelu (izražen u procentima),
12) procentualno učešće vozila koja prevoze opasne materije i vrsta opasne materije,
13) građevinske i saobraćajne karakteristike pristupnih puteva,
14) širina saobraćajne trake,
15) brzina kretanja vozila,
16) geografsko okruženje i meteorološki uvjeti.
(3) Pored uvjeta iz stava 1. ovog člana, tunel obavezno ispunjava i zahtjeve u skladu sa propisima kojima se uređuju planiranje i izgradnja objekata, zaštita od požara i vanredne situacije.
(4) Infrastrukturne mjere iz stava 1. ovog člana nalaze se u Prilogu 1. ovog pravilnika i čine njegov sastavni dio.

Analiza rizika Član 5.
(1) Analizom rizika procjenjuju se kritična stanja koja mogu da se jave prilikom projektiranja novog, odnosno rekonstrukcije postojećeg tunela, u slučaju kada bilo koji element tunela odstupa od vrijednosti parametara utvrđenih ovim pravilnikom.
(2) Analizom rizika određuju se dodatne mjere sigurnosti koje se preduzimaju radi povećanja sigurnosti, odnosno smanjenja rizika u datom tunelu (smanjenje evakuacionog puta, smanjenje udaljenosti poprečnih puteva za hitne slu- žbe, povećanje otpornosti na požar građevinskih konstruk- cija i opreme, pozicioniranje vatrogasne službe s definira-njem specijalne opreme, dodatna saobraćajna signalizacija, integralno upravljanje sigurnosnim sistemima u nezgodama i slično).
(3) Analiza rizika je obavezan dio dokumentacije u postupcima za dobivanje građevinske i upotrebne dozvole za tunel.

Plan hitnih intervencija Član 6.
(1) Plan hitnih intervencija je dokument kojim se uređuju aktivnosti hitnih službi i lica u upravljačkim centrima tunela u slučaju vanrednih događaja.
(2) Plan hitnih intervencija izrađuje upravnik tunela u saradnji sa nadležnim službama.
(3) Osnov za izradu plana hitnih intervencija je tehnička dokumentacija izvedenog stanja tunela i analiza rizika.
(4) Plan hitnih intervencija sadrži:
1) spisak nadležnih službi za reagovanje u slučaju opasnosti u tunelu,
2) komandne linije i koordinaciju različitih nadležnih službi, kao i njihovu odgovornost,
3) praćenje sigurnosti, kao i metode alarmiranja,
4) slučajeve u kojima neispravnost opreme ili nedostaci vezani za ljudski faktor zahtijevaju zatvaranje tunela za saobraćaj, a s ciljem sigurnosti učesnika u saobraćaju,
5) saobraćajne događaje ili događaje iz neposrednog tunelskog okruženja koji zahtijevaju da tunel bude zatvoren,
6) ljudske i kadrovske kapacitete i resurse i opremu koja je neophodna za intervencije,
7) algoritme rada i načina funkcioniranja tunelske opreme u slučaju opasnosti u tunelu,
8) putanje pristupa do mjesta na kojem je nastala op snost u tunelu i plan evakuacije,
9) alternativne putne pravce u slučaju zatvaranja tunela.
(5) Tokom eksploatacije tunela plan hitnih intervencija je neophodno kontinuirano ažurirati i nadograđivati u skladu sa stečenim iskustvima, razvojem tehnologije i izmjenama propisa iz oblasti sigurnosti saobraćaja na putevima i protivpožarne zaštite.

Saobraćajno opterećenje Član 7.
U slučaju da broj teretnih vozila, čija ukupna masa prela- zi 3,5 tone, prelazi 15% prosječnog godišnjeg dnevnog saobraćaja ili kada prosječan sezonski dnevni saobraćaj prelazi prosječni godišnji dnevni saobraćaj za više od 50%, provodi se analiza rizika u skladu sa članom 5. ovog pravilnika.

Broj tunelskih cijevi i saobraćajnih traka Član 8.
(1) Za tunele kod kojih će očekivano saobraćajno opterećenje biti veće od 10.000 vozila po saobraćajnoj traci na dan u periodu od 15 godina, planira se izgradnja dvije tunelske cijevi s jednosmjernim saobraćajem.
(2) Broj saobraćajnih traka, osim zaustavne trake, obavezno je isti u tunelu i van tunela.

Geometrija tunela Član 9.
(1) U novim tunelima nije dozvoljen uzdužni nagib veći od 5%, osim ako zbog geografskih uvjeta nije moguće drugo rješenje.
(2) U tunelima s uzdužnim nagibom većim od 3%, na osnovu analize rizika, preduzimaju se dodatne, odnosno pojačane mjere da bi se povećala sigurnost učesnika u saobraćaju.
(3) Širina saobraćajnih traka u tunelu obavezno je ista, kao i širina saobraćajnih traka na dijelu puta ispred i iza tunela.
(4) Ako je širina trake za spora vozila manja od 3,5 metra, a dozvoljen je saobraćaj teškim teretnim vozilima, na osnovu analize rizika preduzimaju se dodatne, odnosno pojačane mjere.
(5) Portal tunela ili bilo koja druga promjena geometrije obloge tunela u samom tunelu, a koja predstavlja vertikalnu prepreku, osigurava se od naleta vozila primjenom tehničkih mjera (zaštitne ograde, ublaživači udara i slično).
(6) Kolovozna konstrukcija tunela projektira se tako da ispuni zahtjeve za kvalitet izgrađenih voznih površina u tunelima i u skladu je sa kvalitetom na otvorenoj trasi.
(7) Karakteristike kolovoznih površina u tunelima koje su mjerodavne za vrednovanje stanja u pogledu sigurnosti saobraćaja su ravnost i sposobnost trenja.

Staze i izlazi za slučaj opasnosti Član 10.
(1) U novim tunelima koji nemaju zaustavnu traku osiguravaju se staze za slučajeve opasnosti, koje se koriste u slučaju kvara ili saobraćajne nezgode.
(2) Odredba iz stava 1. ovog člana ne primjenjuje se ako konstruktivne karakteristike tunela to ne dopuštaju ili ako dopuštaju samo uz nesrazmjerne troškove, a tunel je namijenjen odvijanju jednosmjernog saobraćaja i opremljen sistemom stalnog video-nadzora i sistemom za zatvaranje traka.
(3) U postojećim tunelima koji nemaju zaustavnu traku i staze za slučajeve opasnosti, na osnovu analize rizika, predu- zimaju se dodatne, odnosno pojačane mjere, radi povećanja sigurnosti učesnika u saobraćaju.
(4) Izlazima za slučaj opasnosti smatraju se izlazi koji korisnicima omogućavaju napuštanje tunela bez vozila i odlazak na sigurno mjesto u slučaju požara ili nezgode, kao i pristup tunelu pješke za hitne službe, a naročito:
1) direktni izlazi iz tunela u spoljašnji prostor,

2) poprečni prolazi između tunelskih cijevi,

3) izlazi na galeriju za slučaj opasnosti,
4) poprečni izlazi u servisnu cijev,
5) skloništa sa izlaznim putem na siguran prostor, koji je odvojen od tunelske cijevi.
(5) Izlazi za slučaj opasnosti izvode se i ako analiza rizi- ka, uključujući i parametar o razdaljini i brzini širenja dima u tunelu, pokazuje da ventilacija i druge sigurnosne mjere nisu dovoljna garancija za sigurnost korisnika tunela.
(6) U novim tunelima izvode se izlazi za slučaj opasnosti ako je saobraćajno opterećenje veće od 2.000 vozila po sao- braćajnoj traci na dan.
(7) U postojećim tunelima čija je dužina veća od 1.000 metara, a saobraćajno opterećenje veće od 2.000 vozila po saobraćajnoj traci na dan, analizom rizika ocjenjuju se izvodljivost i efekti izgradnje novih izlaza u slučaju opasnosti.
(8) Udaljenost između dva izlaza za slučaj opasnosti ne može biti veća od 500 metara.
(9) Radi sprečavanja prodora dima i toplote u evakuacione puteve iza izlaza u slučaju opasnosti, koriste se gra- đevinske konstrukcije otporne na požar, uključujući i vrata otporna na požar, iste otpornosti na požar kao i konstrukcija tunela.
(10) Skloništa se grade s izlazima za evakuaciju prema otvorenom prostoru.

Pristup za hitne službe Član 11.
(1) U tunelu s dvije tunelske cijevi ili sa servisnom tu- nelskom cijevi izvode se poprečne veze pogodne za prolazak vozila hitnih službi i evakuaciju korisnika tunela, na razmacima ne većim od 1.500 metara, koje se zatvaraju građevinskim konstrukcijama, uključujući i vrata otporna na požar, iste otpornosti na požar kao i konstrukcija tunela.
(2) Uvijek kada to uvjeti terena dopuštaju, izvan tunela sa dvije ili više tunelskih cijevi omogućava se prolaz kroz razdijelni pojas da bi se službama za hitne intervencije osigurao prilaz svakoj tunelskoj cijevi.

Zaustavne površine Član 12.
(1) U novom tunelu sa dvosmjernim tokom saobraća- ja dužine veće od 1.000 metara i saobraćajnog opterećenja većeg od 2.000 vozila po saobraćajnoj traci na dan, izvode se zaustavne površine na međusobnoj udaljenosti od najviše 1.000 metara u slučaju kada ne postoji zaustavna traka.
(2) U postojećem tunelu sa dvosmjernim tokom saobraćaja dužine veće od 1.000 metara i saobraćajnog opterećenja većeg od 2.000 vozila po saobraćajnoj traci na dan, u kojima nema zaustavnih traka, obavezno se procjenjuje izvodljivost i efikasnost primjene zaustavnih površina.
(3) Zaustavne površine ne izvode se ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1) kada konstruktivne karakteristike tunela ne dozvolja- vaju ili dozvoljavaju uz nesrazmjerne troškove,
2) ako je ukupna širina dijela tunela u koji vozila imaju pri- stup, ne računajući uzdignute dijelove i standardne saobraćaj- ne trake, jednaka najmanje širini jedne standardne saobraćajne trake za odgovarajuću kategoriju puta.
(4) Na početku zaustavne površine, u smjeru vožnje, izvode se stanice za slučaj opasnosti.

Odvođenje tečnosti Član 13.
(1) U slučaju da je u tunelu dozvoljen prijevoz opasnih materija, sistemom odvođenja tečnosti sa kolovoza osigu- rava se odvođenje zapaljivih i otrovnih tečnosti sa kolovoza, kao i onemogućavanje širenja požara, otrovnih i drugih plinova i dima kroz odvodne cijevi unutar tunelske cijevi i između dvije tunelske cijevi.
(2) Razlivene zapaljive i otrovne tečnosti sakupljaju se u posebno izgrađenim separatorima, gdje se odvajaju od osta- lih voda.
(3) Sistem za odvodnjavanje tunela sastoji se od cijevi prečnika od najmanje 300 metara.
(4) Podužni nagib kanalizacije prilagođava se nagibu ko- lovoza.
(5) Rastojanje između dva susjedna okna iznosi najviše 65 metara.
(6) Ako se u postojećim tunelima ne mogu provesti mjere iz stava 1. ovog člana, analizom rizika procjenjuje se da li je prijevoz opasnih materija u tim tunelima dozvoljen.
Otpornost građevinske konstrukcije tunela na požar Član 14.
Građevinska konstrukcija tunela projektira se tako da ima otpornost na požar u skladu sa propisima kojima se ure- đuje zaštita od požara.

Osvjetljenje tunela Član 15.
(1) Osvjetljenje tunela izvodi se na način da omogući od- govarajuću vidljivost danju i noću u ulaznim, odnosno izla- znim zonama tunela, kao i u njihovoj unutrašnjosti.
(2) Sistem osvjetljenja tunela podrazumijeva osvjetlje- nje posebnih zona, i to: zone prilaza, zone praga, prijelazne zone, zone unutrašnjosti i izlazne zone.
(3) U slučaju kvara napajanja električnom energijom izvodi se sigurnosna rasvjeta, kojom se omogućava mini-
malna vidljivost korisnicima dok ulaze, odnosno napuštaju tunel u vozilima.
(4) Osvjetljenje evakuacionih puteva u tunelu postavlja se na visini od najviše 1,5 metara, tako da osigurava dovolj- nu vidljivost.

Ventilacija Član 16.
(1) Mehanički sistem ventilacije postavlja se u tunelu du- žem od 1.000 metara sa saobraćajnim opterećenjem većim od 2.000 vozila po saobraćajnoj traci na dan.
(2) U tunelima gdje je primijenjen mehanički sistem ven- tilacije obavezno je prikupljanje podataka o brzini strujanja i kvalitetu zraka u tunelu, kao i uticajnih meteoroloških po- dataka na ulaznom i izlaznom portalu tunela i korištenje tih podataka u izradi plana rada sistema za odimljavanje tunela.
(3) U tunelu s dvosmjernim, odnosno intenzivnim jed- nosmjernim saobraćajem, dozvoljena je uzdužna ventilacija samo ako analiza rizika pokaže da je ona prihvatljiva, odno- sno ako su preduzete posebne mjere, kao što je odgovaraju- će upravljanje saobraćajem, kraći razmaci između izlaza za slučaj opasnosti, odvod dima u pojedinim dionicama tunela i drugo.
(4) Poprečni ili polupoprečni sistem ventilacije, koji odvodi dim u slučaju požara, koristi se u tunelu u kojem je potreban mehanički sistem ventilacije, uz uvjet da je anali- zom rizika iz stava 3. ovog člana dokazana neprihvatljivost uzdužne ventilacije.
(5) Za tunel duži od 3.000 metara, s dvosmjernim sao- braćajem i saobraćajnim opterećenjem većim od 2.000 vozila po saobraćajnoj traci na dan, koji ima upravljački centar i poprečnu, odnosno polupoprečnu ventilaciju, u pogledu ventilacije preduzimaju se sljedeće mjere:
1) postavljaju se žaluzine za odvod zraka i dima iz tunela koje se mogu automatski aktivirati, pojedinačno ili grupno,
2) preko CSNU kontinuirano se prati uzdužna brzina zra- ka, te u skladu s njom podešava se ventilacioni sistem (od- vodne žaluzine, ventilatori i slično).

Stanice za slučaj opasnosti Član 17.
(1) Stanice za slučaj opasnosti izvode se kao kabine ili udubljenja u bočnom zidu, a smještaju se blizu portala tunela sa spoljašnje strane i unutar tunela, na međusobnoj udaljeno- sti koja kod novih tunela ne može biti veća od 150 metara, a u postojećim tunelima ne može biti veća od 250 metara.
(2) Stanice za slučaj opasnosti sadrže najmanje jedan te- lefon ili drugo komunikaciono sredstvo za slučaj opasnosti, kao i dva protivpožarna aparata.
(3) Ako je stanica za slučaj opasnosti odvojena vratima od tunela, na uočljivom mjestu stanice za slučaj opasnosti postavlja se ploča s natpisom na više jezika, koja upozo- rava korisnike da prostor ne osigurava zaštitu od požara, a koji glasi: “OVO PODRUČJE NE PRUŽA ZAŠTITU OD POŽARA! SLIJEDITE SAOBRAĆAJNE ZNAKOVE ZA IZLAZ U SLUČAJU OPASNOSTI!”.

Snabdijevanje vodom Član 18.
(1) Svi tuneli obavezno su snabdjeveni dovoljnom koli- činom vode putem hidranta ili na drugi odgovarajući način.
(2) Hidranti se postavljaju blizu izlaza iz tunela, blizu ulaza u tunel i unutar tunela na međusobnoj udaljenosti naj- više do 250 metara.
(3) Ukoliko nije moguće priključenje hidrantske mreže na vodovodnu mrežu, postavljaju se rezervoari sa omoguće- nim pristupom za vozila za snabdijevanje vodom.
(4) Trenutni nivo vode i rad pumpi za povišenje pritiska prati se iz upravljačkog centra.
Upravljački centar Član 19.
(1) U tunelu dužine veće od 3.000 metara sa saobraćaj- nim opterećenjem većim od 2.000 vozila po saobraćajnoj traci na dan osigurava se upravljački centar.
(2) Iz jednog upravljačkog centra može da se obavlja nadzor nad više tunela.

Sistem praćenja Član 20.
(1) U tunelu koji ima upravljački centar postavljaju se si- stemi za praćenje i sistemi za automatsko otkrivanje opasnosti na putu (zaustavljeno vozilo, saobraćajna nezgoda, kretanje vozila u suprotnom smjeru, predmet na putu, kretanje pješaka u tunelu, sporo kretanje vozila, požar i sl.).
(2) Tehnički sistemi za otkrivanje opasnosti na putu iz stava 1. ovog člana omogućavaju neprekidno praćenje stanja i upozorenja iz upravljačkog centra.
(3) Tehnički sistemi za automatsko otkrivanje opasnosti postavljaju se duž tunela, kao i u ulaznim, odnosno izlaznim zonama tunela.
(4) U zoni izlaza za slučaj opasnosti postavljaju se siste- mi video-nadzora opće namjene, sa mogućnošću uvećanja prikaza.
(5) U tunelu koji nema upravljački centar, a kod kojeg je rad mehaničke ventilacije za kontrolu dima različit od auto- matskog rada ventilacije za kontrolu zagađivača, postavljaju se automatski sistemi za otkrivanje požara.

Oprema za zatvaranje tunela Član 21.
(1) Ispred ulaza u tunel dužine veće od 1.000 metara po- stavlja se uređaj za davanje svjetlosnih saobraćajnih znako- va, odnosno semafor, tako da se tunel može zatvoriti u slu- čaju opasnosti.
(2) Ispred ulaza u tunel može se postaviti i dodatna opre- ma za zatvaranje tunela, kao što su saobraćajni znakovi sa izmjenljivim sadržajem poruka i branici.
(3) Tunel duži od 3.000 metara, koji ima upravljački cen- tar i saobraćajno opterećenje veće od 2.000 vozila po sao- braćajnoj traci na dan, mora da ima opremu za zaustavljanje vozila u slučaju opasnosti na razmacima ne većim od 1.000 metara.
(4) Opremu za zaustavljanje vozila u slučaju opasnosti čine uređaji za davanje svjetlosnih saobraćajnih znakova i dodatna sredstva kao što su zvučnici, znakovi sa izmjenlji- vim sadržajem poruka i branici.

Komunikacioni sistemi Član 22.
(1) U tunelu dužine veće od 1.000 metara i saobraćajnim opterećenjem većim od 2.000 vozila po saobraćajnoj traci na dan, ugrađuje se telekomunikaciona oprema koju koriste službe za hitne intervencije.
(2) U tunelu koji ima upravljački centar obavezno postoji mogućnost prekida radio-emitiranja kanala namijenjenih ko- risnicima tunela, radi saopćavanja hitnih obavijesti.
(3) Evakuacioni putevi i ostala mjesta u tunelu na kojima korisnici tunela čekaju evakuaciju na otvoren prostor opre- maju se zvučnicima radi davanja informacija.

Snabdijevanje električnom energijom i električna kola Član 23.
(1) Instalacije za napajanje tunela električnom energijom iz elektrodistributivne mreže izgrađene su na takav način da u slučaju opasnosti omoguće rad sigurnosne opreme tunela, potrebne za uspješnu evakuaciju i zatvaranje tunela.
(2) Električna, mjerna, regulaciona i kontrolna kola pro- jektiraju se tako da kvar na električnoj mreži i kvar zbog po- žara ne utiču na neoštećena električna kola.

Otpornost opreme na požar Član 24.
Nivo otpornosti cjelokupne tunelske opreme na požar obavezno je u skladu sa otpornošću građevinske konstrukci- je tunela na požar, uzimajući u obzir tehnološke mogućnosti, a s ciljem uspostavljanja potrebnih sigurnosnih funkcija u slučaju požara.

Mjere koje se odnose na korištenje tunela Član 25.
(1) Korištenje tunela organizira se na način koji osigu- rava neprekidno i sigurno odvijanje saobraćaja kroz tunel.
(2) Lica koja rade u tunelu i pripadnici hitnih službi kontinuirano se osposobljavaju za obavljanje svojih poslo- va.
(3) Vrijeme pristupa hitnih službi u slučaju opasnosti u tunelu je što kraće i mjeri se za vrijeme periodičnih vježbi i konkretnih opasnosti.
(4) Za dvosmjerne tunele sa velikim saobraćajnim opte- rećenjem, analizom rizika se utvrđuje da li će hitne službe biti smještene u blizini tunela ili na oba kraja tunela.
(5) Plan hitnih intervencija izrađuje se za sve tunele.
(6) U tunelu koji počinje ili se završava izvan među- entitetske linije razgraničenja između Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Brčko Distrik- ta, ili izvan teritorije BiH, izrađuje se jedan plan hitnih intervencija, uz saglasnost upravnika tunela oba entiteta ili države.
(7) Potpuno ili djelimično zatvaranje saobraćajnih traka zbog planiranih građevinskih radova ili radova na redovnom održavanju uvijek počinje izvan tunela, pri čemu se koriste saobraćajna signalizacija i oprema u skladu sa propisom ko- jim se uređuje saobraćajna signalizacija.
(8) U slučaju opasnosti u tunelu, sve tunelske cijevi se odmah zatvaraju za saobraćaj.
(9) Zatvaranje iz stava 8. ovog člana potrebno je izvršiti aktiviranjem opreme ispred portala tunela, kao i znakova sa izmjenljivim sadržajem poruka, uređaja za davanje svjetlo- snih saobraćajnih znakova i branika u tunelu, tako da se sao- braćaj u tunelu i izvan njega što brže zaustavi.

Zatvaranje tunela i alternativni putni pravci Član 26.
(1) U slučaju zatvaranja tunela, korisnici tunela obavje- štavaju se putem dostupnih sredstava za obavještavanje o optimalnim alternativnim putnim pravcima.
(2) U slučaju zatvaranja tunela, alternativni putni pravci su dio plana hitnih intervencija.
(3) Alternativni putni pravci obavezno se nalaze u okvi- rima sistematskih planova za vanredne situacije, na način da se održi isti ili približni nivo protoka saobraćaja, te u pogledu sigurnosti smanje sporedni uticaji na okolinu.

Prijevoz opasnih materija kroz tunel Član 27.
Pri prijevozu opasnih materija kroz tunel primjenjuju se propisi kojima se uređuje prijevoz opasnih materija i predu- zimaju se sljedeće mjere:
1) izrada analize rizika prije definiranja uvjeta i načina prijevoza opasnih materija kroz tunele,
2) postavljanje odgovarajućih saobraćajnih znakova na ulazima u tunel, odnosno prije tunela na dovoljnoj udalje- nosti, da bi se vozačima omogućio izbor alternativnih pra- vaca,
3) utvrđivanje posebnih operativnih mjera čija je svrha smanjenje rizika prilikom prijevoza opasnih materija kroz tunel.

Preticanje u tunelu i sigurno rastojanje između vozila Član 28.
(1) Ako se u tunelu sa najmanje dvije saobraćajne trake po smjeru dozvoljava preticanje teškim teretnim vozilima, potrebno je izvršiti analizu rizika.
(2) Učesnici u saobraćaju se saobraćajnom signalizacijom obavještavaju o odgovarajućim sigurnim brzinama kretanja, kao i o najmanjem rastojanju između putničkih vozila.
(3) Najmanje rastojanje između putničkih vozila ekviva- lentno je dužini puta koju vozilo pri datoj brzini pređe za dvije sekunde.
(4) U slučaju teških teretnih vozila, najmanje rastojanje je ekvivalentno dužini puta koja se pređe za četiri sekunde.
(5) U slučaju zaustavljanja saobraćaja u tunelu, sigurno rastojanje između vozila je najmanje pet metara, osim ako to nije moguće zbog hitnog zaustavljanja.

Saobraćajna signalizacija Član 29.
(1) Saobraćajna signalizacija i oprema za tunel, kao i na- čin njenog postavljanja vrši se u skladu sa propisima kojima se uređuje saobraćajna signalizacija.
(2) Svi saobraćajni znakovi i oprema koji kao izvor na- pajanja koriste električnu energiju spajaju se i na rezervni izvor napajanja.
(3) Saobraćajnim znakovima u tunelu označavaju se:
1) zaustavne površine,
2) izlazi za slučaj opasnosti (koristi se isti znak za sve vrste izlaza u slučaju opasnosti),
3) staze za slučaj opasnosti,
4) stanice za slučaj opasnosti (koriste se znakovi kojima se označava postojanje telefona za slučaj opasnosti i vatro- gasnih aparata).
(4) Na ulazu u tunel u kojem korisnici primaju obavijesti putem radio-prijemnika postavljaju se saobraćajni znakovi koji govore o odgovarajućem načinu primanja obavijesti (III-69).
(5) Na ulazu u tunel postavljaju se ploče za označava- nje stalnih prepreka unutar gabarita slobodnog profila puta (VIII-14, VIII-15 i VIII-16).
(6) Na svakom ulazu u tunel postavlja se saobraćajni znak koji označava naziv i dužinu tunela (III-81).
(7) Ispred zone čvora gdje se može izvršiti izbor alternativnog putnog pravca postavlja se znak zabrane saobraćaja za vozila čija ukupna visina prelazi određenu visinu (II-23) i do- punska ploča sa nazivom tunela na koji se odnosi.
(8) U tunelu dužine veće od 3.000 metara preostala dužina tunela označava se na svakih 1.000 metara.

Oznake na kolovozu Član 30.
(1) U tunelu sa dvosmjernim saobraćajem vidljivost središnje linije koja razdvaja saobraćajne trake pojačava se
tehničkim sredstvima za poboljšanje vidljivosti (markeri, prizme i slično).
(2) Ivice kolovoza u tunelu označavaju se tehničkim sredstvima za poboljšanje vidljivosti (markeri, prizme i slično).
Označavanje stanice za slučaj opasnosti Član 31.
(1) Stanica za slučaj opasnosti označava se saobraćajnim znakom obavijesti, kojim se ističe oprema iz člana 17. stav 2. ovog pravilnika koja je dostupna korisnicima puta.
(2) Izgled saobraćanih znakova kojima se ističe oprema za stanice za slučaj opasnosti nalazi se u Prilogu 2. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio.

Zaustavne površine Član 32.
Izgled saobraćajnih znakova za označavanje zaustavnih površina nalazi se u Prilogu 3. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio.
Izlazi u slučaju opasnosti Član 33.
(1) Saobraćajni znakovi koji označavaju izlaz u slučaju opasnosti (III-128 i III-129) izvode se sa sopstvenim izvorom svjetlosti, a postavljaju se na bočne zidove neposredno kod vrata izlaza za slučaj opasnosti, i to najmanje dva metra iznad visine pješačkog hodnika.
(2) Saobraćajni znakovi koji označavaju udaljenost izla- za u slučaju opasnosti (III-129) postavljaju se na bočnim zidovima tunela na rastojanju ne većem od 25 metara i visini od jednog do 1,5 metara iznad nivoa puta za izlaz u slučaju opasnosti, a označavaju smjer u kome se nalazi izlaz za slu- čaj opasnosti i udaljenost do njega.

Označavanje voznih traka Član 34.
Semafori za reguliranje kretanja vozila po saobraćajnim trakama (VII-9, VII-10, VII-11, VII-12) postavljaju se iznad osa voznih traka na ulazu u tunel.
Znakovi sa izmjenljivim sadržajem poruka Član 35.
Znakovi sa izmjenljivim sadržajem poruka postavljaju se tako da imaju jasna značenja kojima se korisnici tunela obavještavaju o zagušenju saobraćaja, kvaru, nezgodi, požaru ili drugoj opasnosti.

Završne odredbe Član 36.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

 

Broj: 13.03/345-47/21

30. marta 2021. godine

 

Banjaluka
Ministar, Nedeljko Ćorić, s.r.

 

PRIKAŽI VIŠE TEKSTA

PREUZMI DOKUMENT:
pravilnik.pdf
PODIJELI:

TAGOVI:

sigurnosni zahtjevi

tuneli

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike