
06.01.2011 |
Ličnosti / KULTURA I SPORT
Izvor: eKapija.ba

Ivan Kelava prije pet godina počeo se `boriti` sa svjetlom, pozadinom, a nekada i samom kompozicijom i vizijom, no fotografija za njega i danas predstavlja užitak i nevjerojatno zadovoljstvo. Diplomirani ekonomista iz Mostara svaki put se trudi podići kvalitet svojih fotografija na veći nivo, te vjeruje da najbolji fotografski radovi tek predstoje.
(Ivan Kelava)
Zajedničko najdinamičnijim fotografijama koje potpisuje ovaj fotograf jeste što za njihov nastanak nije bilo puno vremena za razmišljanje, sve one su tražile brzu reakciju sa točnim postavkama na aparatu.
Ivan Kelava rođen je 1. srpnja 1981. godine u Sarajevu. Nakon završene Gimnazije u Mostaru, upisao je Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru gdje trenutno privodi kraju poslijediplomski studij. Uže područje interesa je vezano za informacijske sustave i korisničko zadovoljstvo istima.
Prvo radno iskustvo stekao kao pripravnik na poslovima praćenja naplate električne energije, tako da i danas svoj kruh zarađuje u JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, na poziciji samostalnog referenta za održavanje poslovnih aplikacija, gdje je između ostalog zadužen za administrativne poslove na sustavu naplate električne energije kao podrška drugim djelatnicima, skladište podataka, rad na SAP sustavu u okviru različitih modula te u zadnje vrijeme radi i administraciju nad sustavom za kadrovsku evidenciju i plaće.
Za eKapiju Kelava priča kako je još u vrtiću sanjao o grnčarskom poslu. "Uživao sam gledati na televiziji kako majstori od gline modeliraju različite posude. Kada je zavrte, a ruke iz plošne glinene mase naprave djelo. To mi je bila želja, a danas mi je želja fotografirati nekog starog majstora kako to radi", ističe Kelava. Intenzivniji interes za fotografiju javio se 2005. godine nakon završetka fakulteta.
(Fotografija: Mjesto za dvoje)
U fokusu njegove pažnje su ljudi, dok rade, a posebno dok rade poslove koji izumiru, kao što su tradicionalan način obrade zemlje, stara zanimanja. Danas je teško pronaći takve motive, ali svaki odlazak na selo je svojevrsna prilika za otkrivanje zaboravljenih vrijednosti. Voli analizirati poslove koje su radili naši stari, djedovi, bake jer se u njima krije dosta elemenata koji se i dan danas ponavljaju, samo u drugom obliku.
"Hoćete jedan primjer udruženog djelovanja nalik današnjim dioničkim, ortačkim, korporacijskim društvima? Vodenica ili po naški mlinica. Prije su ljudi zajednički gradili mlinice i kasnije po učešću u njihovoj gradnji sudjelovali u eksploatiranju vodene snage na način da su njeno korištenje podijelili na dane korištenja te bi svako od učesnika koristio određeni dan kao svoju te na taj način od prometa ostvarivao dobra to jest zaradu, nebitno u kom obliku bila materijalnom ili novčanom. Tu razvijam svoj samostalni koncept `menadžera iz/od davnina`, koji je doduše još u povojima", navodi Kelava.
Također, privlači ga korporativna fotografija, portreti, vjenčanja, ulična, sportska, a u zadnje vrijeme pokazuje zanimanje za hranu i proizvode. Voli fotografirati i životinje, dok ljenčare, ili u gradu dok istražuju svakojaka pomagala suvremenog čovjeka.
"Posebno sam osjetljiv recimo u uličnoj fotografiji kad primijetim po našim ulicama dosta djece kako prose. Tu se moje ljudsko ne može pomiriti s državom koja ne vodi računa o takvim stvarima, mislim da se treba poraditi na tome kako ne bi smo na ulicama gledali takve prizore. Tako je nastala i fotografija `Djetinjstvo koje to nije` koja je inače jedna od dvije fotografije koje su ušle u izbor od 15 fotografija na nedavnom OSCE-ovom natječaju vezanom za ljudska prava", priča Kelava.
Ovaj autor iza sebe ima dvije samostalne izložbe u Mostaru i Ljubuškom pod nazivom "Ljudi oko mene u prostoru vremena". Početkom proljeća, planira organizirati izložbu i u drugim gradovima naše države, ali i van nje.
(Fotografija: Djetinjstvo koje to nije)
Pored bavljenja fotografijom, član je uprave Napretkove mostarske glavne podružnice te tajnik Hrvatskog atletskog kluba Zrinjski, koji nastoji očuvati ovu kraljicu sportova. U prošlosti se bavio atletikom, u disciplinama na 100 i 200 metara, pa tako danas kondiciju održava na trim stazi.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.