Zilka Spahić-Šiljak: Bosanka profesorica na Harvardu

Doktorica nauka iz oblasti rodnih studija Zilka Spahić-Šiljak postala je gostujuća profesorica američkog Univerziteta Harvard, jednog od najboljih univerziteta na svijetu.

Obrazovanje je jedina šansa i najveći kapital Bosne i Hercegovine, kazala je u ekskluzivnom intervjuu za agenciju Anadolija profesorica Spahić-Šiljak, koja je ojačala tim Bosanaca i Hercegovaca na Harvardu i postala prva pokrivena profesorica ove prestižne akademske ustanove. Spahić-Šiljak je naglasila kako je glavni razlog njenog odlaska na Harvard promocija izgradnje mira u Bosni i Hercegovini.

"Zadnjih godina intenzivno radim na temi izgradnje mira, jer u svijetu imamo imidž zemlje koja je prepoznata po ratnim stradanjima, zločinima i suđenjima. Moja glavna motivacija za odlazak na Harvard je da predstavim pozitivnu snagu bh. žena koje zadnjih 20 godina ulažu veliki trud da pokažu da se može biti čovjek i u najgore vrijeme te da su bile spremne da zaštite svoje komšije bez obzira na naciju i vjeru”, kazala je Spahić-Šiljak, koja je angažovana na projektima zajedno sa Leilom Ahmet i Elizabet Schussler Fiorenza, najpoznatijim profesoricama na svijetu koje se bave religijom i ženama. Ove dvije profesorice nalaze se na čelu studijskog programa "Women studies in religion” i direktno biraju kandidate za akademske programe u svojoj stručnoj oblasti na Harvardu.

Ostajem ovdje

Zilka Spahić-Šiljak otkrila je kako je profesorima i njenim saradnicima na Harvardu bilo impresivno da jedna profesorica iz BiH govori i predaje o izgradnji mira i pomirenja.

"Dopada im se što je to jedan od rijetkih pokušaja da se govori o pozitivnim stvarima i da se pokušaju inspirisati drugi ljudi takvim pričama hrabrih žena, Bosanki koje su napravile takve korake u vremenu kada su se ljudi sklanjali”, istakla je bh. profesorica.

Napomenula je da je obrazovanje jedan on najvažnijih aduta i izvoznih brendova koje posjeduje Bosna i Hercegovina.

"Obrazovanje je najvažniji društveni kapital koji mi ljudi iz BiH imamo. Imamo dovoljan broj mladih i talentovanih ljudi, koliko god da je naš obrazovni sistem manjkav”, kazala je Spahić-Šiljak i pojasnila da to najbolje pokazuju mnogobrojni studenti iz BiH koji na najboljim svjetskim univerzitetima diplomiraju sa najboljim ocjenama.

"Imala sam priliku da upoznam djevojku koja je tokom rata otišla iz Sarajeva, a nedavno je doktorirala na Harvardu i sada predaje na Univerzitetu Toronto u Kanadi. Također, susrela sam nekoliko momaka i djevojaka iz Bosne i Hercegovine na magistarskim programima na Harvardu, iako je vrlo teško dobiti te prestižne stipendije”, otkrila je Spahić-Šiljak.

 Posebno je raduje to što posljednjih godina bosanskohercegovački državljani, a posebno oni koji žive vani, sve više ulažu u obrazovanje svoje djece.

"Stvara se jedna elita intelektualaca iz BiH koji su prepoznati kao stručnjaci na Zapadu, ali nam nedostaje snažnija povezanost da se taj kapital koji smo izvezli i posudili drugim zemljama iskoristi i u BiH”, kazala je bosanskohercegovačka profesorica na Harvardu.

Napominje da je i pored velikih prilika koje je imala da svoju akademsku karijeru nastavi na Zapadu odlučila ostati u Bosni i Hercegovini.

"Ja sam odlučila da ostanem ovdje, i u ratu, a i sada. Poslije rata sam mogla da odem vani i da napravim karijeru, ali moj izbor je bio da ostanem ovdje i da pokušam u svojoj domovini uraditi nešto. Posljednjih 15 godina sam intenzivno pokušavala da mlade ljude ohrabrim da se više aktiviraju u društvenoj zajedinici”, podvukla je ova uspješna promotorica znanja kao kapitala Bosne i Hercegovine.

Intelektualni potencijal

Pojasnila je da su žene u svijetu, ali i u BiH jedan ogroman neiskorišteni intelektualni potencijal kojem zajednica ne poklanja dovoljno pažnje.

"Žene imaju veliki kapacitet da doprinesu napretku čitavog društva jer u svijetu žene čine 52 posto ukupnog stanovništva. Zato je bitno da žene svoj intelektualni kapacitet podijele sa zajednicom i da daju svoj angažman na promociji pozitivnih vrijednosti”, kazala je dr. Spahić-Šiljak.

Na pitanje kako se osjeća kao prva profesorica na Harvardu koja nosi hidžab, odgovorila je da maramu nosi od 1987. godine, ali da nikada nije nailazila na predrasude zbog činjenice da je pokrivena, iako je mnogo putovala po svijetu.

"Nikada nisam nailazila na predrasude i prepreke jer, štaviše, moja marama mi je bila prednost. Ljudi koje sam susreta imali su razmijevanje i respekt prema tome. Divili su se snazi i volji jedne pokrivene žene koja se aktivno bavi rješavanjem društvenih pitanja. Uvijek svojim studenticama kažem da je bitno ono što je u glavi, a ne na glavi, jer to određuje osobu”, rekla je Spahić-Šiljak.

Otkrila je da konstantno pokušava da objasni mladim ljudima u BiH da sa trebaju truditi i naporno raditi, i da uvijek postoji neki način da ostvare svoje ciljeve.

"Uvijek možete pronaći put. Danas se nijedno mjesto ne daje. Za njega se morate izboriti vašim znanjem i snažnim argumentima. Ovako je i na Zapadu jer se čitav život morate dokazivati svojim kvalitetima i postignućima”, poručila je ekskluzivnom intervjuu za agenciju Anadolija doktorica nauka iz oblasti rodnih studija Zilka Spahić-Šiljak, gostujuća profesorica američkog Univerziteta Harvard.