Bosse Hedberg, ambasador Švedske u BiH: Diplomata na pravom mjestu u pravo vrijeme

Kada je 2008. godine preuzeo funkciju ambasadora Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini, Bosse Hedberg već je iza sebe imao značajno diplomatsko i iskustvo iz oblasti prava. Iz bogate biografije duge oko 30 godina rado izdvaja jedan detalj – u periodu od 1994. do 1999. godine radio je kao specijalni savjetnik generalnom sekretaru Vijeća Evrope u Strasbourgu, gdje je nakon pada Berlinskog zida imao priliku da svjedoči priključenju novih zemalja, koje su kasnije postale članice Evropske unije.

Danas, u ulozi ambasadora, aktivno podržava sve reforme koje će dovesti do toga da i naša zemlja uskoro postane dijelom evropske porodice.

Švedski diplomata rođen je 27. maja 1952. godine u Karlstadu. Kao srednjoškolac, godinu dana je proveo na studentskoj razmjeni u američkoj Farwell High School u Michiganu. Nakon završene gimnazije u Gothenburgu, 1972. godine upisuje studij prava na Univerzitetu Lund, u istoimenom gradu.

Diplomatija umjesto pravosuđa

Kako objašnjava Hedberg, u Švedskoj se u to vrijeme ekonomski i pravni fakulteti smatrali dobrom "platformom" za izgradnju karijere. Po završetku studija, nekoliko godina je proveo radeći u "pravosuđu", gdje je shvatio da se ne želi baviti formalnim i često administrativnim poslovima na sudovima te da zapravo čezne za radom u inostranstvu.

Godine 1981. prelazi u diplomatsku službu u Ministarstvu vanjskih poslova Švedske gdje pohađa osnovnu obuku. Profesionalnu karijeru diplomate zvanično započinje 1982. godine kada postaje konzul u Generalnom konzulatu Švedske u New Yorku.

"Mali broj polaznika svake godine bude primljeno u diplomatsku službu u švedskom Ministarstvu za vanjske poslove gdje prolaze osnovnu obuku, a zatim odlaze u inostranstvo. Nakon toga, profesionalno put svakog budućeg diplomate se razlikuje. Sve ovisi o iskustvu i obrazovanju, ali i jednako – i iznenađujuće često- mnoge stvari ovise od slučajnosti, odnosno o tome da li ste "na pravom mjestu u pravo vrijeme"", ističe Hedberg u razgovoru za eKapiju.

Nakon New Yorka, naredne tri godine obavlja funkciju prvog sekretara Ambasade Švedske u Tunisu. Potom 1987. godine, zapošljava se u Odjelu za međunarodno pravo u Ministarstvu vanjskih poslova u Stockholmu. Od 1990. – 1994. bio je prvi sekretar predstavništva Švedske u Vijeću Evrope u Strasbourgu, a od 1994. do 1999. specijalni savjetnik u generalnom sekretarijatu Vijeća Evrope.

U ulozi advokata, radio je nekoliko godina za UN i nekoliko regionalnih organizacija ( EU, Vijeće Evrope, OSCE) baveći se temama kao što su ljudska prava, razoružanje, međunarodne granice, itd.

Prije nego što postao ambasador Švedske u BiH, radio je kao direktor i zamjenik direktora Odjela za međunarodno pravo, ljudska prava i ugovorno pravo pri Ministarstvu vanjskih poslova u Stockholmu.

Globalizacija promijenila diplomatiju

Hedberg ističe da se posao i zadaci ambasadora danas dosta razlikuju od onih iz vremena kada je on stupio u diplomatsku službu tokom osamdesetih godina. Nakon što je 1995. godine Švedska pristupila Evropskoj uniji, uveliko se promijenila uloga Ministarstva vanjskih poslova, koje sada nije jedina institucija zadužena za predstavljanje Švedske u svijetu.

"Također, proces globalizacije je izbrisao mnoge granice koje su nekad dijelile domaću i vanjsku politiku. Sada naprimjer nekoliko švedskih ministarstava i vladinih tijela šalje svoje predstavnike na sastanke u inostranstvo. Naše predstavništvo u Briselu broji preko 100 službenika iz različitih odjela švedske državne administracije", pojašnjava ambasador Hedberg.

U ulozi ambasadora u BiH, osjeća se privilegovano jer je Švedska poznata kao zemlja koja u posljednih 15 godina značajno doprinosi razvoju ove zemlje, posebno kroz ambiciozu strategiju o saradnji koju provodi Švedska međunarodna razvoja agencija (SIDA). Također, važno je istaknuti i podatak da bosanska dijaspora u Švedskoj broji oko 75.000 osoba.

Jedan od njegovih zadataka jeste promovirati trgovinsku razmjenu između ove dvije zemlje, posebno u oblastima drvne i metalne industrije te u oblasti energije i zaštite okoliša.

"Naša vlada je gorljivi zagovornik proširenja Evropske unije, a zemlje Zapadnog Balkana su naši prioriteti. U tom smislu, Švedska se tokom 2009. godine angažovala za provođenje određenog broja reformi koje bi ubrzale put Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji. To je jedan proces i konačno članstvo, uvjereni smo, će donijeti rješenju brojnih problema sa kojima se država trenutno suočava", naglašava on.

Spremnost na nomadski život

Prilagođavanje novom okruženju glavni je izazov u poslu jednog diplomate. Ukoliko nemate interesa i kapaciteta da se prilagodite, radije ostanite kod kuće, poručuje Hedberg.

"Diplomate su, u mnogim aspektima, kao "nomadi" te često mijenjanje mjesta boravka zna uzeti svoj danak. To se ne odnosi samo na diplomate, već i na njihove porodice, posebno na djecu. S druge strane, upoznavanje stranih zemlja, njihove kulture i jezika u ovom poslu često dođe kao nagrada", navodi ambasador, koji tečno govori engleski, te se služi francuskim i njemačkim jezikom.

Privatno, slobodno vrijeme provodi u društvu svoje porodice i prijatelja. Voli da putuje i provodi vrijeme u prirodi, uz razne vrste aktivnosti kao što su pješačanje, biciklizam i ribolov.

Veliki je ljubitelj knjige, a njegov omiljeni švedski pisac (manje poznat široj svjetskoj javnosti) je Fritiof Nilsson Piraten. Smatra da su historijski romani i biografije poznatih i manje poznatih ličnosti štivo uvijek vrijedno čitanja. Posljednja knjiga koju je pročitao je "Istočni pristupi" koju je napisao Fitzroy Maclean - čovjek je vodio tako uzbudljiv život da postoje nagrađanja da je poslužio kao inspiracija za stvaranje lika Jamesa Bonda.

Rado sluša pop muziku iz svojih mladih dana, grupe Beatles, Rolling Stones, Kinks, Bee Gees, potom country i western, te klasičku muziku, u prvom redu Mozarta i Chopina.

Nermina Voloder

Pogledajte i druge dokumente u rubrici "Ko je ko"