Samra Šuškić-Bašić: Svako životno iskustvo prilika da se nešto nauči

Samra Šuškić-Bašić smatra da se treba stalno razvijati i svako životno iskustvo shvatiti kao priliku da se nešto nauči. "Što sam starija shvatam da nije nužno bitan cilj koji se na kraju ostvari, već je bitan taj put razvoja i učenja", ističe ona dodajući da treba uvijek biti radoznao i stalno se razvijati i učiti nove stvari. 

Ova konzultantica iza sebe ima više od deset godina profesionalnog iskustva u radu sa vladinim institucijama i organizacijama civilnog društva u BiH u oblasti razvoja kapaciteta, prvenstveno u vezi sa pripremama za zahtjeve koji proizilaze iz procesa EU integracija. 

Njeno uže interesovanje, vezano za javnu upravu, tiče se strateškog planiranja, analize i evaluacije javnih politika i u toj oblasti se nastoji i dalje specijalizirati.

Radila je na projektima reforme javne uprave koju su vodile neke od najznačajnijih donatorskih agencija u državi kao što su Ured za tehničku pomoć Ministarstva financija SAD-a, OSCE Misija u BiH, USAID...

Diplomirala je računovodstvo i poslovni menadžment na Univerzitetu u Marylandu, SAD, te magistrirala u oblasti javne uprave i politika na Univerzitetu u Londonu.

Sada radi kao konzultant u bh. konzultanskoj firmi Lucid Linx koja je specijalizirana na rad na projektima reforme pravosuđa i EU integracija, a članica je i ekspertne grupe Vanjskopolitičke incijative BiH (VPI BiH) koja se bavi analizama iz oblasti europskih integracija.

O tome kako je počeo njen interes za ovo područje kaže da se sa završetkom srednje škole zaposlila kao prevoditelj na međunarodnim projektima, a u to vijeme je poznavanje engleskog jezika bila vještina koja se tražila.

Tada je radila za Američko ministarstvo finansija koje je imalo svoj program tehničke pomoći našem Ministarstvu financija.

Kroz rad je, priča nam, puno počela učiti o javnim financijama i proračunu, a usporedno je studirala na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

Onda se na drugoj godini fakulteta prebacila na američki Univerzitet u Marylandu iskoristivši mogućnost učenja na daljinu(distance learning). ''Shvatila sam da je to modalitet koji omogućava da dobijem jednu međunarodnu diplomu a da pri tome ne moram prekidati svoj posao i ići iz zemlje, te mogu nastaviti financirati svoje školovanje kroz svoj rad. Tako sam dobila diplomu iz oblasti računovodstva i financija'', priča nam ona.

Za to vrijeme je nastavila raditi na međunarodnim projektima u javnoj upravi u različitim oblastima kao što je reforma javne uprave, pravosuđa...Kako bi se dalje specijalizirala u ovoj oblasti odlučila je upisati magistarski studiji i to opet iskoristiti model učenja na daljinu.Tako da je postala magistrica znanosti iz oblasti javne uprave i politika na Univerzitetu u Londonu.

Uz studiranje je nastavila raditi na projektima tehničke podrške programa reformi vezano za europske integracije, ali i reformi potrebnih za unaprijeđenje određenih oblasti u našoj državi.

EU INTEGRACIJE TRENUTNO JEDINI SUŠTINSKI POKRETAČ REFORMI U BIH

Govoreći o europskom putu BiH Šuškić-Bašić navodi da je za trenutno, nažalost, proces EU integracija jedini faktor koji motivira suštinske promjene u našoj zemlji. ''Mi trenutno nemamo drugih podstreka zbog kojeg bismo reforme provodili ukoliko oni nemaju etiketu nekakvog zahtjeva ili standarda EU'', naovdi ona. 

Smatra da je potrebno imati agendu reformi koje će imati za cilj izgradnju države, a koja nije nužno određena usklađivanjem prema EU standardima.

Što se tiče nove incijative EU-a prema BiH i fokusu na ekonomsko-socijalne reforme kaže da ona nudi priliku jer znači da imamo međunarodnu potporu u smislu nekih reformi.

''Sav taj naglasak na ekonomsko-socijalnom razvoju nama daje mogućnost da diskurs okrenemo prema građanima i njihovim potrebama. Mislim da to nudi velike mogućnosti ne samo političkim donositeljima odluka nego i kako bi se postavili određeni ciljevi koji idu u korist razvoju našeg društva. To je prilika i NVO-ima da artikuliraju vizije rješavanja određenih problema, te definiranju našeg društva'', ističe naša sugovornica.

Naime, smatra da smo još uvijek društvo koje nema izdefinirano kakve politike želimo imati u državi. ''To su pitanja na koja nismo na društvenoj razini dali odgovore niti je netko dao neku koherentnu viziju  društva kakvog ustvari želimo imati u konačnici'', kazala je ona.

Navodi da je evidentno da EU trenutno ima dvojbi oko proširenja te da su oni taj proces možda i svjesno malo usporili tj. on nije u tolikom zamahu u kojem je bio. Misli da nas politički dijalog oko daljeg proširenja EU ne bi trebao interesirati u tolikoj mjeri,  te da ono što trebamo uraditi u sadašnjem trenutku, čak i prije nego dobijemo kandidatski status, je vidjeti koji su to standardi EU koji nam mogu koristiti i koji će nam donijeti boljitak i ugraditi ih.

''To trebamo uraditi ne nužno zbog Brisela nego zbog nas samih. Nažalost, EU integracije su sada trenutno jedni suštinski pokretač reformi. Iako smo prošle godine vidjeli malo agresivnije izražavanje nezadoboljstva građana kroz demontracije ono  još nije dovoljno artikulirano. Građani znaju da su nezadovoljni, ali ne znaju kako bi taj problem mogli riješiti'', navodi ona. 

Zato je mišljenja da kao društvo moramo stati i odlučiti kakvu državu želimo imati i kakva ona može biti  sa svim našim prednostima i ograničenjima. "To je nešto što kroz javni diskurs sebe moramo početi pitati", poručuje naša sugovornica.

O tome što bi prvo vlasti trebale uraditi u procesu ispunjavanja zahtjeva EU-a smatra da bi to trebala biti nadogradnja i jasnije definiranje mehanizama koordinacije koje se mora uraditi kako bi se uspostavila struktura koja će moći procedurirati sve zahtjeve i informacije u procesu pridruživanja EU.

Također, mora postojati u suštini nedvojbena poruka svih donositelja političkih odluka da su spremni za dijalog i za eventualne kompromise oko nekih stajališta jer bez dijaloga i kompromisa jednostavno neće biti postignut nikakav napredak.

''Nemoguće je bilo kakve reforme uraditi ukoliko nema dijaloga i rasprave oko toga. Jako je bitno da se i unutar NVO sektora i javnih institucija rade vrlo egzaktne analize stanja određenih oblasti kako bi se jasno utvrdila pozicija BiH, potencijali i što dobivamo i gubimo prihvaćanjem nekih standarda'',navodi ona. 

Iako je to u nekim oblastima urađeno, smatra, da je potrebno uraditi analize za sve sektore kako bi jasno mogli sagledati stanje u kojem se nalazimo.  

NEKADA NAJBEZAZLENIJI ČIN DOBROTE MOŽE PROMIJENITI MNOGO U ŽIVOTIMA LJUDI

U razgovoru Šuškić Bašić nam otkriva i nekoliko detalja iz privatnog života. Kaže nam da se najbolje se osjeća kad je u kući sa svojim najmilijim te zato svaki slobodan trenutak provedi sa svojom familijom - mužem Dinom i kćerkama Amilom i Dalilom, kao i sa majkom Azrom. Iako voli čitati i veliki je filmofil nema uvijek vremena za te aktivnosti koliko bi htjela. 

"Ali sigurno knjiga koja mi je najduže ostala urezana u sjećanje je knjiga koju sam čitala kao dijete pod nazivom "Charlotte's Web". Ne znam da li je prevedena na naš jezik. Priča je u biti o tome kako su bezuvjetna ljubav i nesebično prijateljstvo ne samo mogući, nego mogu promijeniti  život i sudbinu jedne osobe'', navodi ona.

Smatra da je to vrlo snažna i vrlo pozitivna životna poruka i nešto što vrlo često zaboravljamo jer nekad i najmanji i najbezazleniji čin dobrote može promijeniti toliko toga u životima ljudi. 

D.K.