
15.10.2010 |
Ličnosti / PRIVREDA I POLITIKA
Izvor: eKapija.ba

Prof. dr. Ichak Adizes, osnivač i generalni direktor Adizesovog instituta, vodeće svjetske konsultantske firme, poznat je po svom jedinstvenom pristupu upravljanju organizacijskim promjenama. On je zasnovan na procesu kojim se izgrađuje uzajamno poštovanje i povjerenje.
Njegova dijagnostička i terapeutska metodologija organizacijskih promjena po njemu je nazvana Adizesova metodologija.
Ova teorija upravljanja dokumentovana je u 11 knjiga, od kojih su neke prevedene na 26 svjetskih jezika. Kaže da je njegovo profesionalno djelovanje imalo za cilj da demokratizira organizacije, te njeguje i sistematizira učešće radnika u odlučivanju.
Kao priznanje za izuzetan doprinos u nastavno-naučnom i istraživačkom stvaralaštvu u svjetskim razmjerama te za doprinos teoriji menadžmenta i organizacije Adizesu je jučer Univerzitet u Sarajevu dodijelio titulu počasnog doktora.
Ovu inicijativu pokrenuo je Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, a podržala naučno-nastavna vijeća Fakulteta političkih nauka i Fakulteta za kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.
Ichak Adizes je rođen 1937. godine u Skoplju. Osnovnu školu je završio u Beogradu, a odrastao u Izraelu. Diplomirao je ekonomiju i političke nauke na Habrew University u Jerusalemu 1963. godine. Magistrirao je na Columbia University 1965. u SAD-u, a doktorirao na istom univerzitetu 1968. godine.
Najveći dio radnog vijeka proveo je radeći širom svijeta kao konsultant za velike kompanije. Bio je konsultant i za desetine državnih vlada, te profesor ili gostujući predavač u 52 države svijeta.
Inače, životni put ovog poznatog svjetskog stučnjaka bio je trnovit. On i njegova porodica su za vrijeme nacističke okupacije iz Makedonije, gdje su živjeli, odvedeni u koncentracioni logor u Bugarskoj. Od velikog broja makedonskih Židova koji su tamo bili zarobljeni njegova uža porodica je bila jedna od 12 onih koje su uspjele preživjeti. Spasilo ih je to što su posjedovali pasoše Španije koje je tada bila saveznik Njemačke.
Naime, na početku prošlog vijeka španski konzul u tadašnjoj Jugoslaviji saznao je da židovska zajednica u Makedoniji još priča jezikom ladino (koji se pričao u Španiji u 15 vijeku) i budući da ih je smatrao španskim građanima, uvjerio je Vladu da im da španske pasoše. Njegov djed s očeve strane tada je dobio španski pasoš. Kada je porodica došla u koncentracioni logor, jedne su slali u gasne komore, a oni koji su imali španski pasoš bili su pušteni. To je bio njihov put u slobodu.
Adizesu je za njegov doprinos teoriji menadžmenta i organizacije do sada dodijeljeno 14 počasnih doktorata od svjetskih univerziteta. Član je Makedonske akademije nauka i umjetnosti i dobitnik brojnih drugih priznanja iz oblasti ekonomije.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.