Erol Mujanović, menadžer i koordinator YERP programa: Trkač na duge staze

Erol Mujanović, koji trenutno radi kao menadžer i koordinator YERP programa (Zapošljavanje i zadržavanje mladih u BiH) pri Fondu za dostizanje milenijumskih razvojnih ciljeva (MDG-F) iza sebe ima značajno radno iskustvo u inostranstvu, ali i na domaćem terenu. Ovog mladog stručnjaka, koji tečno govori engleski, francuski i talijanski najviše kaže, može nasmijati Borat.

Slobodno vrijeme koristi za trčanje, a trčanje na duge staze je jedan od njegovih najdražih hobija. "Slobodno vrijeme koristim za treninge. Trčim od 10 do 35 kilometara", kaže nam on.

Mujanović je jedan od aktivnih promotora važnosti sporta u BiH. Naime, on je direktor i jedan od suosnivača nevladine organizacije Marathon Sarajevo koja se bavi organizacijom sportskih manifestacija koje imaju značajan uticaj na poboljšanje svijesti o zdravlju, sportu i okolišu te na poboljšanje imidža naše zemlje u svijetu.

Iako je radio na dosta projekta, kaže da je onaj koji ima posebno mjesto u njegovom srcu- Ultramaraton Sarajevo- Srebrenica gdje je sa kolegom iz Francuske prešao 135 km za manje od 30 sati.

Osim trčanja, uživa i u putovanjima, planinarenju i vožnji planinskog bicikla. Smatra da su redovna putovanja neophodna za fizičko i psihičko zdravlje svakog čovjeka. Najdraža putovanja su mu ona na Mauricijus, Amsterdam , a jug Francuske, kaže redovno posjećuje.

Ovaj tridesettrogodišnjak je obrazovanje sticao u Francuskoj, Sloveniji i SAD-u, a u proteklih 10 godina radio je kao projektni menadžer u javnom, privatnom i nevladinom sektoru za strane i domaće poslodavce.

Radio je za Francusku regionalnu razvojnu agenciju, Agenciju za promociju stranih ulaganja, UNDP, u ekonomskom odjelu Francuske ambasade u BiH, kompaniji Recognita, a trenutno radi u Fondu za dostizanje milenijumskih razvojnih ciljeva (MDG-F). Radio je i kao konsultant na velikom broju projekata iz oblasti ekonomije, menadžmenta, istraživanja tržišta i slično.

Mladi moraju više raditi na sebi

Budući da da radi na programu čiji je cilj povećanje zapošljavanja mladih u BiH kaže da mladi neće imati perspektivu u zapošljavanju ukoliko većina njih ne promijeni stav i ne počne aktivno i konkretno raditi na sebi.

"Od sistema koji se sporo reformiše ne treba očekivati nikakvu pomoć, a istovremeno je neophodno razvijati se i postati konkurentan na regionalnom i evropskom tržištu rada koje veoma brzo napreduje", kaže on.

Ističe da je problem što imamo veoma arhaičan i rigidan obrazovni sistem, koji ne samo da ne proizvodi pravilno kadar potreban tržištu rada, nego se ne proizvode ni potrebni profili stručnjaka.

Kaže da je YERP revolucionaran projekat u BiH jer će zahvaljujući njemu biti otvoreno 17 resursnih centara za mlade (u 17 gradova u BiH), putem kojih će se implementirati veoma konkretne aktivnosti vezane za edukaciju i prenos najmodernijih vještina i znanja potrebnih za tržište rada. "Predviđeno je i sufinansiranje zapošljavanja mladih tako da će i na taj način projekat imati veoma konkretne učinke", kaže on.

Napominje da će dosta sredstava biti alocirano i na aktivnosti u oblasti obrazovanja kao i u oblasti migracija mladih tako da će sinergetskim dejstvom različitih projektnih komponenti planiraju postignuti zapažen rezultat. "Pružanje usluga mladima će početi u 2011. godini, a do tada će biti uspostavljen sistem kako sa aspekta infrastrukture tako i sa aspekta ljudskih resursa", kaže on.

Učiti na iskustvima drugih

Govoreći o šansama koje naša zemlja ima kaže da bi BiH trebala učiti na greškama i iskustvima drugih zemalja u procesu EU integracija. "Kada se radi o konkretnim aspektima onda bi kao prednost koje imamo istaknuo prirodne ljepote koju našu zemlju stavljaju među najprivlačnija područja u regionu", kazao je on.

Smatra da je veliki otpor prema promjenama koji ima većina stanovništva te nedostatak strateškog razmišljanja, vizije i altruističkog stava većine političkih lidera i elita, jedan od glavnih nedostataka naše države. "Ovakva situacija se odražava na apsolutno sve sfere društva ali i ekonomski sektor", kaže on.

Ono što je zanimljivo je da je Mujanović i koautor prve bh. knjige o ekonomskoj diplomatiji, aspektu koji je još nedovoljno prisutan u bh. diplomatiji i na kojoj se još uvijek slabo radi u praksi.

Ističe da se BiH, definitivno, treba više okrenuti ekonomskoj diplomaciji. Naime, danas je u svijetu sve veći broj diplomata koji se bavi ekonomskom diplomatijom, počevši od samih ambasadora koji su kaže, primorani danas davati puno više važnosti traženju novih tržišta i poslovnih prilika za kompanije iz njihovih zemalja.

U tom kontekstu je, kaže, za BiH krucijalno da raspolaže s kvalitetnim kadrom koji će se baviti ovom vrstom diplomatije. No, ističe da je nemoguće baviti se samo ekonomskom diplomatijom jer i ova sfera i dalje ostaje duboko vezana za politiku.

Smatra da bi od većeg fokusa na ekonomsku diplomatiju veliku korist brzo osjetio određeni broj bh. kompanija, a samim tim i čitavo društvo. Kaže da je obično slučaj da u bh. ambasadama nema čak ni jedna osoba koje se može u potpunosti posvetiti ovim aktivnostima nego obično obavlja nekoliko različitih opisa poslova, što je po njegovom mišljenju strateška greška.

Kao jedan od sistemskih problema ističe i nedovoljnu obuku iz ove oblasti za većinu kadra u ambasadama naše zemlje u svijetu što kaže, čini naše ekonomske diplomate manje konkurentnim u odnosu na kolege iz drugih zemalja.

LIČNA KARTA:

Najdraža knjiga i zašto?

Djela ruskih pisaca (Dostojevski, Tolstoj, itd.) koji su napisali veliki broj dirljivih djela gdje se prepliću veoma snažne emocije, težak i surov život te istorija protkana sukobima. Podsjeća me na Balkan.

Moto kojim se vodite u životu?

Red, rad i disciplina.

Što za Vas znači kvalitetno provedeno vrijeme?

Ukoliko ste se nasmijali ili učinili nekoga sretnim.

U autu slušam?

Edu Maajku

Neostvarene želje?

Da moja porodica opet bude na okupu.

Pogledajte i druge dokumente u rubrici "Ko je ko"