Lamija Tanović: Nema razvoja bez znanja

Doktor znanosti Lamija Tanović, redovni profesor na Katedri za eksperimentalnu fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, opredijelila se za egzaktne nauke još u srednjoj školi, smatrajući da upravo u tome području može nešto stvoriti.

Diplomirala je fiziku na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, 1971. godine, a magistarski i doktorski rad odbranila je na Beogradskom univerzitetu, u razdoblju od 1972. do 1979. godine.

Naučnu karijeru je započela u tada čuvenom Institutu za nuklearne nauke u Vinči kod Beograda.

"Pošto je taj institut daleko od grada, on ima apartmane za te gosutjuće istraživače, mi smo tamo živjeli, stanovali. I onda smo imali priliku da te naše mašine, mi kažemo "tjeramo", to su veliki akceleratori izotopa. I noću, kad uvijek drugi svijet ode kućama, mi smo tada radili ekpserimente. I onda dobijete nešto, u dva sata ujutro dobijete neki rezultat, vidite da tu vrijedi dalje kopati. Mislim da su to vrlo zanimljivi trenuci u životu svakog istraživača", kazala je prof. Tanović u emisiji Društvo znanja.

Želja i potreba za sve složenijim eksperimentima, na skupocjenim aparaturama kakvih nije bilo u našoj zemlji, vodile su je u vrhunske evropske i američke laboratorije.

Radila je, primjerice, na Univerzitetu u Kopenhagenu i tamošnjem Niels Bohr institutu, u Nacionalnom institutu za standarde i tehnologije u američkoj državi Merilend, Institutu za atomsku i nuklearnu fiziku u Garhingu kod Minhena, zatim na engleskom Univerzitet u Salfordu, Slobodnom univerzitetu u Briselu, i na drugim prestižnim adresama savremene nauke.

Najduže se zadržala u Kopenhagenu, gdje ju je zatekao i rat u našoj zemlji. Zbog poznavanja jezika i širokog kruga poznanstva u tamošnjoj akademskoj i znastvenoj zajednici, 1994. godine zamoljena je da prihvati funkciju otpravnika poslova Ambasade Bosne i Hercegovine u Danskoj.

U toj skandinavskoj zemlji tada je biravilo više od 20.000 bosansko-hercegovačkih prognanika i izbjeglica.

Profesorica Tanović je za njih organizirala 53 osnovne škole i 12 gimnazija, po bosanskom nastavnom programu. Nastavnici su bili također naši nastavnici, koji se kao dobrovoljci angažirali na tome poslu. Danas na univerzitetima u Danskoj studira više od 800 studenata, koji su završili škole što ih je svojevremeno osnovala profesorica Lamija Tanović.

Po isteku diplomatskog mandata, 2001. godine, zaposlila se na Prirodno-matematičkom fakultetu. Naporedo je bila angažirana i u Ministarstvu vanjskih poslova, rukovodilac Odjela za međunarodnu naučnu, tehničku, obrazovnu, kulturnu i sportsku saradnju.

Objavila je više od 70 radova, koji su uvršteni u međunarodne naučne baze, te napisala šest knjiga i udžbenika.

Profesorica Lamija Tanović se i u svome društvenom angažmanu zauzima za javnu promociju nauke i širenje razumijevanja za ono što pokreće razvoj.

"Istraživanje, tehnologija i razvoj. Jer od istraživanja, od toga kako ih primjenite, vi ćete imati razvoj. Jer ako ovoj državi treba razvoj onda joj treba istraživački potencijal, treba joj istraživački kadar i na bazi toga može napraviti neki napredak. Društvo se mora opredijeliti šta su prioriteti u društvu. Društvo mora kazati - nama je pod broj jedan obrazovanje mladih generacija. Na bazi tog obrazovanja mi ćemo ići u razvoj. Vi znate da Evropa kaže – ekonomija bazirana na znanju, razvoj baziran na znanju. Nema razvoja bez znanja...", zaključuje profesorica Tanović.

pripremio: Asim Bešlija - Društvo znanja

Pogledajte i druge dokumente u rubrici KO je KO