Julian Assange, borac za istinu, napokon na slobodi: Kraj 13-ogodišnje borbe

Osnivač "Wikileaksa" Julian Assange napustio je britanski zatvor nakon postizanja sporazuma o priznanju krivice zbog optužbi za špijunažu sa SAD-om.

Assange je pristao priznati krivicu po jednoj tački i trebao bi biti osuđen na 62 mjeseca već odslužene kazne na saslušanju na otoku Saipan u srijedu. Očekuje se da će se nakon tog ročišta vratiti u Australiju i tako postati slobodan čovjek.

Njegove pravne bitke i borbe protiv izručenja SAD-a gdje su mu prijetile i doživotna ili čak smrtna kazna, trajale su više od 13 godina.

Sky News je donio presjek najvažnijih događaja u 13-godišnjoj drami.

2006.

Assange osniva WikiLeaks, web stranicu namijenjenu curenju povjerljivih ili osjetljivih informacija.

5. april 2010.

WikiLeaks je objavio video iz američkog helikoptera koji je prikazivao američki zračni napad u kojem su ubijeni civili u Bagdadu, uključujući i dvoje novinara.

25. juli 2010.

WikiLeaks objavljuje više od 91.000 dokumenata, uglavnom tajnih američkih vojnih izvještaja o ratu u Afganistanu.

Avgust 2010.

Nakon posjete Assangea Švedskoj izdan je nalog za hapšinje zbog optužbi za silovanje i zlostavljanje. On je ispitan u Stockholmu te je negirao optužbe.

Oktobar 2010.

WikiLeaks je objavio 400.000 povjerljivih vojnih dosjea vezanih uz rat u Iraku. Sljedećeg mjeseca objavljuju hiljade američkih diplomatskih dokumenata, uključujući stavove svjetskih čelnika i procjene sigurnosnih prijetnji.

18. novembar 2010.

Interpol je raspisao međunarodnu potjernicu nakon što je švedski sud odobrio zahtjev za njegovo pritvaranje zbog sumnje na silovanje, seksualno zlostavljanje i nezakonitu prisilu.

Decembar 2010.

Assange je u pritvoru nakon saslušanja o izručenju u Londonu. Kasnije je sud prihvatio njegovu jamčevinu, ali je zadržan iza rešetaka kada su švedske vlasti osporile odluku.

Februar 2011.

Zahtjev za izručenje iz Švedske je odobren, britanski sudac zaključuje da to ne bi kršilo Assangeova prava. Osnivač WikiLeaksa obećava da će se boriti protiv presude. U novembru iste godine gubi žalbu Visokog suda koje se tiče izručenja.

14. juni 2012.

Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva odbio posljednju žalbu.

19. juli 2012.

Assange ulazi u ekvadorsko veleposlanstvo u Knightsbridgeu u centru Londona.

Zatražio je politički azil, strahujući da bi na kraju mogao biti izručen SAD-u i potencijalno se suočiti s drakonskom kaznom te desetljećima ostati iza rešetaka.

16. avgust 2012.

Ekvador odobrava zahtjev za azilom, što znači da Assange može biti siguran da policija neće moći ući i uhapsiti ga, sve dok ne napusti zgradu, zbog posebnih pravila diplomatskog imuniteta.

Metropolitanska policija čuva zgradu u slučaju da pokuša pobjeći u sigurno utočište južnoameričke zemlje.

Decembar 2014.

Američki lingvist i filozof Noam Chomsky te holivudski glumac John Cusack posjećuju Assangea u ambasadi. Assangeov tim gubi žalbu u Švedskoj zbog odluke da se potvrdi nalog za hapšenje.

Ostali poznati posjetitelji tokom njegova boravka uključuju bivšu zvijezdu Baywatcha Pamelu Anderson - koja ga je nekoliko puta posjetila, Lady Gagu, Erika Cantona i borca ​​za građanska prava Jesse Jackson.

Nigel Farage​ također je uočen kako izlazi iz ambasade u to vrijeme, ali je odbio reći je li se susreo s Assangeom.

13. avgust 2015.

Istraga o optužbama za seksualno zlostavljanje i nezakonitu prisilu pada nakon isteka zakonskog roka, ali ozbiljnija optužba za silovanje ostaje i istraga ostaje aktivna.

17. januar 2017.

Barak Obama, američki predsjednik na odlasku, odlučuje osloboditi ključnu WikiLeaksovu zviždačicu Chelsea Manning.

19. maj 2017.

Švedski tužitelj objavljuje da je slučaj silovanja protiv Assangea odbačen.

Govoreći na balkonu ekvadorskog veleposlanstva u to vrijeme, Assange je rekao da je odluka Švedske da odustane od istrage o tvrdnjama o silovanju "važna pobjeda" .

11. april 2019.

Assange je uhapšen u ekvadorskoj ambasadi nakon što je ekvadorski veleposlanik "pozvao britansku policiju" unutra.

1. maj 2019.

Sutkinja Debora Taylorr zatvorila je Assangea na 50 sedmica jer je prekršio jamčevinu tražeći azil u ambasadi pri Crown Courtu u Southwarku. Na saslušanju se sucu prosljeđuje pismo u kojem se Assangea "bezrezervno" ispričava svima koji smatraju da ih nije poštivao načinom na koji je vodio svoj slučaj.

13. maj 2019.

Švedski tužitelji objavili su da ponovno otvaraju istragu protiv Assangea o silovanju iz 2010.

11. juni 2019.

Američko ministarstvo pravosuđa službeno traži od Britanije izručenje Assangea SAD-u kako bi se suočio s optužbama da je hakirao državna računala i prekršio zakon o špijunaži.

19. novembar 2019.

Tužitelji u Švedskoj u potpunosti odustaju od svog slučaja, navodeći kao razlog nedostatak dokaza te da je prošlo previše vremena od navodnih kaznenih djela.

13. juni 2020.

Assange se pojavljuje na prekršajnom sudu u Westminsteru, gdje ga podržavaju deseci pristaša - uključujući repera MIA-u.

12. april 2020.

Otkriveno je da je Assange dobio dvoje djece dok je živio u ekvadorskom veleposlanstvu. Njegova partnerica Stella Morris (Assange) moli za njegovo oslobađanje zbog straha za njegovo zdravlje.

24. juni 2020.

Ministarstvo pravosuđa SAD-a izdaje ažuriranu optužnicu u 18 tačaka zbog Assangeove navodne uloge u "jednom od najvećih kompromitiranja povjerljivih podataka u povijesti Sjedinjenih Država".

4. januar 2021.

Britanski sudac odlučio je da Assangea ne treba izručiti SAD-u kako bi se suočio s kaznenim optužbama, zbog straha da bi si mogao oduzeti život u zatvoru. Američka vlada kaže da će se žaliti na odluku, dodajući da bi on mogao odslužiti zatvorsku kaznu u Australiji.

10. decembar 2021.

Američka vlada pobjeđuje u pokušaju Visokog suda da poništi odluku suca da ne izruči Assangea.

23. mart 2022.

Assange se ženi svojom zaručnicom Stellom u zatvoru Belmarsh.

17. juni 2022.

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva odobrila je izručenje Assangea SAD-u, gdje se suočava s optužbama za špijunažu.

Tadašnja ministrica unutarnjih poslova Priti Patel potpisuje nalog za izručenje osnivača WikiLeaksa. Ima 14 dana za žalbu na odluku.

Juni 2023.

Sudac londonskog Visokog suda odlučio je da Assange nema pravne osnove za žalbu.

Februar 2024.

Assange pokreće posljednji pokušaj da spriječi izručenje.

Izručenje je stavljeno na čekanje nakon što je sud rekao da SAD mora pružiti jamstva da se Assange neće suočiti s potencijalnom smrtnom kaznom.

10. april 2024.

Predsjednik SAD-a Joe Biden kaže da SAD "razmatra" odustajanje od kaznenog progona Assangea nakon zahtjeva Australije. Premijer zemlje Anthony Albanese podržao je prijedlog kojim se poziva na povratak Asanža u njegovu rodnu zemlju.

24. juni 2024.

Američko ministarstvo pravosuđa i Assange postižu dogovor prema kojem će se on izjasniti krivim po jednoj točki optužnice i biti osuđen na vremensku kaznu koju je već odslužio.

Assange je slobodan.

Ko je Julian Assange ?

Julian Assange, 52-godišnji australski programer, osnivač je i glavni urednik "WikiLeaksa", međunarodne, neprofitne, zviždačke organizacije, koja je nastala na Islandu 2006. godine.

Australac je postao poznat sredinom 2010. godine, nakon što je "WikiLeaks" objavio američke vojne dnevnike iz Afganistana i Iraka te američke telegrame u novembru te godine.

Bivša američka vojna analitičarka Chelsea Manning poslala je ove informacije Assangeu.

WikiLeaks je postao slavan u aprilu 2010. godine, nakon što je ova web stranica objavila 39-minutni video na kojem američki vojnici iz helikoptera "Apache" gađaju i ubijaju više od deset Iračana, uključujući dvojicu Reutersovih novinara.

Ovaj snimak, koji je procurio od Manning, izazvao je globalno negodovanje i ponovo je raspirio debatu u vezi s američkom okupacijom Iraka i širim prisustvom na Bliskom istoku.

U julu te godine je "WikiLeaks", zajedno s nekoliko medijskih ispostava, kao što je "New York Times", objavio više od 90.000 američkih vojnih dokumenata u vezi s ratom u Afganistanu.

Među njima su bili ranije neprijavljeni detalji o smrti civila, o žrtvama prijateljske vatre, o američkim zračnim napadima, o ulozi mreže Al-Kaida u ovoj državi te o nacijama koje su pružale podršku afganistanskim liderima i talibanima.

Mjesecima kasnije "WikiLeaks" je objavio 391.832 dokumenata u vezi s ratom u Iraku.

Ovi izvještaji, poznati i kao dnevnici iračkog rata, pružali su detalje s terena o kojima su izvještavale američke čete, a koji datiraju od januara 2014. do decembra 2019. godine.

Ove procurjele vijesti su najveće u američkoj vojnoj historiji i objelodanile su ogromne civilne žrtve.

U novembru 2010. godine "WikiLeaks" je objavio stotine hiljada američkih diplomatskih telegrama, u događaju koji je poznatiji kao skandal "Cablegate".

Objavljeno je gotovo 250.000 izvještaja, koji datiraju od 1996. do februara 2010. godine.

Ovi telegrami su pružili analize i uvide iz više od 270 ambasada i konzulata iz cijelog svijeta.