Velika Britanija mogla bi u relativno kratkom roku postići sporazum s Europskom unijom koji bi joj omogućio znatno širi pristup jedinstvenom europskom tržištu. Prema riječima Bernda Langea, predsjednika Odbora za međunarodnu trgovinu Europskog parlamenta, takav dogovor mogao bi biti postignut za svega nekoliko mjeseci, ukoliko London odluči produbiti odnose s Bruxellesom.
Lange, njemački europarlamentarac koji je učestvovao u pregovorima o Brexitu, smatra da bi se budući odnosi Velike Britanije i EU mogli urediti prema modelu nazvanom "Švicarska plus". Riječ je o mogućnosti koja bi Londonu omogućila bližu ekonomsku saradnju s Unijom, ali bez punopravnog članstva.
U razgovoru za britanski Guardian izrazio je želju da se Velika Britanija vrati u europske institucije, naglašavajući da njen izostanak predstavlja gubitak za proces donošenja odluka, posebno zbog tradicionalne britanske podrške otvorenim tržištima i demokratiji.
Šta podrazumijeva model "Švicarska plus"?
Švicarska nije članica Europske unije, ali je kroz više od stotinu bilateralnih sporazuma osigurala širok pristup njenom jedinstvenom tržištu.
Novi okvirni sporazum, postignut prošle godine, dodatno je uredio saradnju u oblastima energetike, istraživanja, obrazovanja i digitalnih tehnologija.
Takav aranžman omogućava Švicarskoj pristup europskom tržištu električne energije, svemirskim programima, programu Erasmus, programu Digitalna Europa te učešće u radu Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti.
Zauzvrat, Švicarska je prihvatila slobodno kretanje ljudi, usklađivanje određenih propisa s pravilima EU i godišnje uplate od 375 miliona eura u europske fondove za ekonomsku i kohezijsku politiku.
Sličan model mogao bi se primijeniti i na Veliku Britaniju, ali Lange upozorava da bi takav odnos imao ograničenja. London bi morao prihvatiti određena europska pravila, a istovremeno ne bi imao pravo punopravnog učešća u njihovom donošenju.
Zbog toga se model "Švicarska plus" razmatra kao moguća prijelazna faza prema dubljoj integraciji, a ne kao zamjena za sve prednosti punopravnog članstva.
Lange je naglasio da odluka o budućim odnosima s EU zavisi isključivo od Velike Britanije. Ukoliko britanska vlada odabere ovaj pravac, pregovori bi, prema njegovoj procjeni, mogli biti završeni u roku od nekoliko mjeseci, uprkos mogućim političkim preprekama.
Britanska vlada razmatra nove odnose s Bruxellesom
Rasprava o budućnosti britansko-europskih odnosa intenzivirana je nakon novih inicijativa za preispitivanje dosadašnjeg pristupa Brexitu.
Britanska vlada razmatra mogućnosti za snažnije povezivanje s EU, prvenstveno radi unapređenja trgovinskih odnosa, ekonomskog rasta i saradnje u drugim oblastima.
Velika Britanija želi biti dio programa "Made in Europe"
Osim mogućeg približavanja jedinstvenom tržištu, jedno od najvažnijih aktuelnih pitanja jeste uključivanje Velike Britanije u europski industrijski program "Made in Europe".
Riječ je o zakonodavnom paketu poznatom kao Industrial Accelerator Act, čiji je cilj jačanje europske industrije i zaštita proizvođača od konkurencije iz trećih zemalja, posebno Kine.
Predložena pravila mogla bi ograničiti pristup britanskih dobavljača pojedinim javnim nabavkama i korporativnim ugovorima, uključujući nabavku voznih parkova.
Britanska vlada zato nastoji osigurati da se proizvodi iz Ujedinjenog Kraljevstva u okviru novih pravila tretiraju ravnopravno s proizvodima iz EU.
Takav pristup podržavaju Njemačka, Italija i Nizozemska, dok je Francuska ranije izražavala protivljenje uključivanju Velike Britanije.
Automobilska industrija upozorava na posljedice
U raspravu se uključila i europska automobilska industrija.
Izvršni direktor Mercedes-Benza Ola Källenius upozorio je da bi isključivanje Velike Britanije iz programa "Made in Europe" moglo negativno uticati na proizvođače automobila širom Europske unije.
Automobilska industrija Velike Britanije i EU povezana je kroz proizvodne lance, dobavljače i prekograničnu trgovinu, zbog čega bi nova ograničenja mogla imati posljedice za kompanije s obje strane.
Lange također podržava britansko uključivanje u ovaj program, ističući da je zemlja već u značajnoj mjeri usklađena s europskim standardima zaštite okoliša i radnog zakonodavstva.
Upozorio je i na mogućnost pravnih sporova ukoliko bi nova industrijska pravila bila u suprotnosti s postojećim Sporazumom o trgovini i saradnji između Velike Britanije i EU.
Odluke se očekuju do kraja godine
Europski industrijski paket mogao bi dobiti političko odobrenje do kraja 2026. ili početkom 2027. godine.
Ipak, zakonodavni postupak još nije završen. U Europskom parlamentu podneseno je približno 5.100 amandmana, među kojima se nalaze i prijedlozi koji se odnose na status Velike Britanije.
To ostavlja prostor za dodatne pregovore o njenom uključivanju u europske industrijske programe.
Istovremeno, mogućnost sporazuma po modelu "Švicarska plus" otvara širu raspravu o budućim ekonomskim odnosima Londona i Bruxellesa.
Iako takav sporazum ne bi značio automatski povratak Velike Britanije u Europsku uniju, mogao bi omogućiti znatno bliže povezivanje s jedinstvenim tržištem i smanjivanje dijela trgovinskih prepreka nastalih nakon Brexita.
