Dionice vodećih njemačkih proizvođača automobila porasle su za više od tri posto nakon što su Njemačka i Francuska postigle dogovor o ublažavanju planiranih ograničenja za prodaju novih vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem od 2035. godine. Dogovor bi proizvođačima omogućio nastavak prodaje određenog broja novih benzinskih i dizelskih automobila na tržištu Europske unije.
Europska automobilska industrija pozitivno je reagovala na zajednički prijedlog Berlina i Pariza, koji predviđa izmjene ranije utvrđenih ciljeva smanjenja emisija ugljendioksida. Prema pisanju njemačkog Tagesschaua, sektorski indeks automobilskih kompanija Stoxx 600 porastao je za 2,3 posto, oporavljajući se od najnižeg nivoa u posljednjih šest godina.
Među najvećim dobitnicima našli su se Volkswagen, BMW i Mercedes-Benz, čije su dionice zabilježile rast veći od tri posto.
Umjesto potpunog smanjenja emisija, cilj od 90 posto
Njemačka i Francuska usaglasile su prijedlog prema kojem bi se cilj smanjenja emisija CO2 za nova vozila od 2035. godine ublažio sa 100 na 90 posto, bez obaveze provođenja dodatnih kompenzacijskih mjera.
Takvo rješenje odgovara zahtjevima njemačkih proizvođača automobila, koji su tražili veću fleksibilnost prilikom prelaska na električna vozila.
Ukoliko prijedlog bude prihvaćen na nivou Europske unije, proizvođači bi mogli nastaviti prodavati nove automobile na benzin i dizel i nakon 2035. godine, pod uslovom da njihove ukupne flote zadovoljavaju propisane granice emisija.
Iz Centra za europsku politiku (cep) ocijenili su da fleksibilniji standardi predstavljaju važan finansijski podsticaj automobilskoj industriji tokom prelaska na elektromobilnost.
Ipak, politički dogovor Njemačke i Francuske ne znači da su postojeća pravila EU već izmijenjena.
Stručnjaci upozoravaju na moguće preseljenje proizvodnje u SAD
Iako bi ublažavanje ograničenja moglo donijeti rasterećenje europskim proizvođačima, automobilski stručnjak Ferdinand Dudenhöffer upozorava na moguće negativne posljedice po zaposlenost u Europi.
Prema njegovoj procjeni, njemačke kompanije mogle bi proizvodnju dijela automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem preusmjeriti u Sjedinjene Američke Države.
Proizvođači bi tako mogli zadržati proizvodnju takvih automobila u SAD-u, gdje se očekuje nastavak njihove prodaje, a dio vozila izvoziti na europsko tržište.
Dudenhöffer procjenjuje da bi proizvodnja koja odgovara udjelu do deset posto europskog tržišta novih automobila mogla biti preseljena u SAD, što bi se negativno odrazilo na radna mjesta u europskoj automobilskoj industriji.
Prodaja električnih automobila u Njemačkoj raste
Rasprava o budućnosti motora s unutrašnjim sagorijevanjem odvija se u trenutku kada električna vozila bilježe sve veći tržišni udio u Njemačkoj.
Tokom septembra registrovano je 88.599 novih potpuno električnih automobila, što predstavlja 34,5 posto ukupnog broja novoregistrovanih vozila. Rastu potražnje doprinose visoke cijene goriva i državne subvencije.
Predsjednica poslaničkog kluba Zelenih Katharina Dröge kritikovala je dogovor njemačkog kancelara Friedricha Merza i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, smatrajući da bi mogao usporiti ulaganja u tehnologije budućnosti.
Prema njenom stavu, prioritet bi trebali biti razvoj baterija, infrastrukture za punjenje, autonomne vožnje i drugih tehnologija povezanih s električnim automobilima.
Njemački ministar okoliša Carsten Schneider smatra da će električni automobili dugoročno prevladati, ali naglašava da je ključno pitanje gdje će se proizvoditi. Cilj njemačke vlade je jačanje proizvodnje električnih vozila i njihovih komponenti u Europi, umjesto povećavanja zavisnosti od uvoza iz Kine.
Njemačka i Francuska žele ojačati proizvodnju u Europi
Zajednički prijedlog Berlina i Pariza ne odnosi se samo na emisijske standarde nego i na jačanje europske automobilske industrije.
Predviđeno je uvođenje dodatne fleksibilnosti za proizvođače kako bi se lakše prilagođavali tržišnim poremećajima i izbjegavali visoke kazne zbog prekoračenja emisijskih ograničenja.
Za period 2030–2031. godine predlaže se višegodišnje obračunavanje ciljeva, koje bi omogućilo izračunavanje prosječnih emisija tokom dužeg razdoblja. Razmatra se i priznavanje CO2 kredita ostvarenih tokom 2029. godine.
Poseban dio dogovora odnosi se na povezivanje državnih poticaja s proizvodnjom unutar Europe. Njemačka i Francuska predlažu postepeno povećavanje udjela europske proizvodnje u automobilskom sektoru, uz primjenu koncepta Made in Europe.
Taj koncept obuhvatio bi svih 27 članica Europske unije, uz mogućnost uključivanja drugih država, poput Velike Britanije.
Rast automobilskih dionica podržao i njemačku berzu
Pozitivna reakcija investitora na dogovor o automobilskoj industriji doprinijela je i rastu njemačkog berzanskog indeksa DAX, koji je 16. oktobra tokom trgovanja porastao za 0,8 posto, na 25.588 bodova.
Rastu tržišta doprinijelo je i smanjenje zabrinutosti investitora zbog mogućeg povećanja kamatnih stopa u SAD-u, nakon izjava predsjednika američkih Federalnih rezervi Kevina Warsha.
Dodatnu podršku tržištu pružili su poslovni rezultati nekoliko velikih europskih kompanija. Schneider Electric drugi put je povećao prognoze prihoda i dobiti za 2026. godinu, dok su pozitivni rezultati kompanija Aixtron i Nordex također doprinijeli raspoloženju investitora.
Za europsku automobilsku industriju sada je ključno hoće li zajednički njemačko-francuski prijedlog dobiti podršku na nivou EU. Od konačnog regulatornog rješenja zavisit će budući planovi proizvođača u pogledu ulaganja, proizvodnih kapaciteta i razvoja električnih vozila.
