Bosna i Hercegovina mogla bi postati dio novog Jadransko-jonskog željezničkog koridora koji bi povezao sedam zemalja, od Italije do Grčke. Inicijativa za razvoj ovog pravca potpisana je u Zagrebu, a cilj je povezivanje postojećih pruga, rekonstrukcija dijela željezničke infrastrukture i izgradnja nedostajućih dionica kako bi se uspostavila snažnija željeznička veza između srednje i jugoistočne Europe.
Inicijativa pod nazivom "Jadransko-jonski željeznički koridor – prometna povezanost kao temelj razvoja i otpornosti" predstavljena je 2. oktobra na konferenciji u Zagrebu.
Dokument su potpisali državni sekretar u hrvatskom Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek, zastupnica u Europskom parlamentu Nikolina Brnjac, zadarski župan Josip Bilaver te župani, odnosno predstavnici hrvatskih primorskih županija.
Brnjac i Bilaver pokrenuli su inicijativu, a naredni korak trebao bi uključiti predstavnike vlada država kroz koje je zamišljeno pružanje budućeg koridora.
Od Italije preko BiH do Grčke
Planirani željeznički pravac trebao bi povezati Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i Grčku, čime bi se uspostavila nova željeznička veza između sjeverozapadnog i jugoistočnog dijela Europe.
Prema predstavljenoj inicijativi, među ključnim tačkama koridora navode se Trst, Koper, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Bar i Drač, nakon čega bi se pravac nastavljao prema grčkim centrima na jadransko-jonskom pravcu.
Za Bosnu i Hercegovinu posebno je značajna činjenica da je zemlja uključena u zamišljeni međunarodni pravac. Međutim, detaljna konačna trasa kroz BiH, kao ni konkretne dionice koje bi trebalo rekonstruisati ili graditi, ovom inicijativom još nisu definitivno utvrđene.
Zbog toga se u ovoj fazi ne radi o početku izgradnje nove željezničke pruge kroz BiH, već o pokretanju procesa koji bi trebao dovesti do usaglašavanja trase, potrebne infrastrukture i modela finansiranja između država.
Cilj uključivanje u europske prometne prioritete
Jedan od ključnih ciljeva inicijative jeste da se strateški značaj Jadransko-jonskog željezničkog pravca prepozna u budućem razvoju transeuropske prometne mreže TEN-T, čime bi se otvorile veće mogućnosti za evropsko finansiranje projekata na koridoru.
EUSAIR Transport Master Plan već se bavi željezničkom povezanošću i intermodalnim transportom u Jadransko-jonskoj regiji. Njegov cilj je identificiranje infrastrukturnih nedostataka, uskih grla i projekata kojima bi se poboljšalo prekogranično povezivanje, transport ljudi i robe te usklađivanje regionalne infrastrukture sa TEN-T standardima.
To znači da bi realizacija Jadransko-jonskog željezničkog koridora podrazumijevala kombinaciju modernizacije postojećih željezničkih pravaca i izgradnje novih dionica tamo gdje veze danas ne postoje.
Nikolina Brnjac najavila je da će naredni korak biti razgovori s predstavnicima vlada država kroz koje bi koridor trebao prolaziti.
"Kad se otvori ta regulativa, Jadransko-jonski koridor postao bi njezin sastavni dio, i tada bismo mogli imati sredstva za daljnje finansiranje", kazala je Brnjac govoreći o mogućnostima uključivanja projekta u TEN-T.
Povezivanje luka i zaleđa
Koridor se posmatra i kao način snažnijeg povezivanja jadranskih i jonskih luka sa njihovim zaleđem i ostatkom europske željezničke mreže. Za Hrvatsku su posebno značajne veze Rijeke, Zadra, Šibenika, Splita i Ploča, dok se dalje prema jugoistoku u planiranom pravcu izdvajaju Bar u Crnoj Gori i Drač u Albaniji.
Takva infrastruktura trebala bi imati značaj i za teretni transport, jer bi omogućila bolju povezanost luka s unutrašnjošću regije i europskim tržištem.
Hrvatski državni sekretar Žarko Tušek ocijenio je da je moderna željeznička infrastruktura važna za jačanje logističkih kapaciteta i položaja Hrvatske u transeuropskoj mreži. Istovremeno je naveo da se već priprema studijska dokumentacija za željeznički tunel Učka, dok bi naredne godine trebao biti raspisan tender za projekt Učka, odnosno nizinsku prugu i povezivanje Rijeke s tom prugom.
Projekat je tek na početku
Iako inicijativa otvara mogućnost stvaranja potpuno novog međunarodnog željezničkog pravca, rokovi izgradnje i ukupna vrijednost projekta još nisu poznati.
Pred zemljama kroz koje bi koridor prolazio tek slijede dogovori o konkretnim trasama, priprema studija i prostorno-planske dokumentacije, određivanje prioritetnih dionica i, što je ključno, osiguravanje izvora finansiranja.
Početkom naredne godine planirana je konferencija u Europskom parlamentu, dok bi na završnoj konferenciji u Bruxellesu inicijativa trebala biti predstavljena europskom komesaru za održivi transport i turizam Apostolosu Tzitzikostasu.
Tek nakon uključivanja država duž planiranog pravca i eventualnog pozicioniranja Jadransko-jonskog koridora među europske prometne prioritete moći će se govoriti o konkretnijim projektima i investicijama.
Za Bosnu i Hercegovinu inicijativa je značajna prije svega zbog mogućnosti uključivanja zemlje u još jedan veliki međunarodni željeznički pravac i snažnijeg povezivanja s lukama i željezničkim mrežama Hrvatske, Crne Gore i ostatka Jadransko-jonske regije.
